Forumi


Povratak   PC Ekspert Forum > Računala > Overclocking
Ime
Lozinka

Zaključane teme
 
Uređivanje
Staro 21.11.2007., 04:37   #1
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
Arrow Overclocking guide za Core 2 i AM2 procesore

Overclocking guide za Core 2 i AM2 procesore
by Razer, Swarm Dude, Vuco & Spacemaster

Autori ovog threada se ograđuju od bilo kakve odgovornosti ili nastale štete korištenjem ovog OC vodiča - SVE ČINITE NA SVOJU ODGOVORNOST!

Kako i sam naslov govori, ovo je vodič za overclocking Intel Pentium E/Core 2 Duo/Quad (LGA775) te AMD (AM2) single i dual core procesora.

Vodič se sastoji od nekoliko dijelova:
Uvod i osnovni pojmovi

1. dio - Overclock Core 2 procesora na Intelovim čipsetima i preporuka priručnog softvera

2. dio - Overclock Intelovih procesora na Gigabyteovim pločama

3. dio - Overclock Intelovih procesora na Nvidjinom čipsetu

4. dio - Overclock AMD-ovih AM2 procesora

5. dio - Intel Core 2, Core 2 Quad, Core 2 Extreme - overclocking uputstvo

Dodaci

Korisni linkovi

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 03:17.
Razer je offline  
Staro 21.11.2007., 04:38   #2
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
Uvod
Prije svega za početak da se osvrnemo na neke osnovne pojmove na koje ćete nailaziti. Ovdje ću sve objasniti potanko da bi početnicima bilo lakše shvatljivo.
Overclocking
Overclockiranje računala znači podizanje taktova pojedinih komponenti preko tvorničkih vrijednosti. Postupak kao takav automatski postaje rizičan jer uvijek nešto može poći po zlu i oštetiti sebe ili cijelo računalo. U ovom vodiču bavit ćemo se podizanjem frekvencije procesora, a to za sobom najčešće povlači i podizanje frekvencije glavne sabirnice (FSB) i radne memorije (RAM). Zašto? Jer je to sve skupa povezano, bilo preko djelitelja memorije, množitelja procesora i sabirnice. Sam postupak overclockiranja se može naučiti dosta brzo, a kad se nauči kako treba, overclocking na nekoj drugoj platformi u budućnosti vam neće predstavljati neki veći problem.
Ulazak u BIOS
Ulazak u BIOS se obavlja prilikom POST-a računala, odnosno matične ploče. Ovisno o BIOS-u, ulazak se obavlja pritiskom sljedećih tipki:
Delete - u slučaju Award, tj. Phoenix BIOS-a, te ponekih AMI-jevih (Asus)
F2 - u slučaju AMI-jevih (American Megatrends International) BIOS-a.
Pojmovi
CPU - Central Processing Unit - procesor.

MBO - Motherboard - matična ploča.

RAM/Memory - radna memorija.

BIOS - Basic Input Output System - ovdje se odvija čitava "predstava" dizanja taktova vaših komponenata.

IHS - Integrated Heat Spreader - metalna pločica koja se nalazi na jezgri procesora kako bi ju zaštitila od fizičkih oštećenja.

CMOS - memorija u kojoj su pohranjene postavke npr. BIOS-a. Resetiranjem/pražnjenjem istog resetirate postavke koje ste unijeli u BIOS. Reset CMOS-a (ili "CCMOS") ćete raditi ako overclock pođe po zlu, tj ako se računalo ne želi upaliti.

EIST - Enhanced Intel Speedstep Technology - tehnologija koja, ovisno o opterećenju procesora mijenja njegovu frekvenciju. U slučaju overclockinga je preporučljivo isključiti ovu opciju.

C1E - Enhanced Halt State - tehnologija slična EIST-u. U praksi se manifestira što spušta množitelj i voltažu u slučaju manjeg opterećenja procesora. U slučaju overclockinga je preporučljivo isključiti ovu opciju.

TM2 - Thermal Monitoring 2 - thottling kontrolna metoda za LGA775 procesore. U slučaju pregrijavanja procesora, ista spušta množitelj procesora, a time i brzinu istog kako bi se smanjilo zagrijavanje.

Cool 'n' Quiet - AMD-ova tehnologija za smanjivanje potrošnje i zagrijavanja procesora smanjivanjem njegove frekvencije i napona.


Front Side Bus (FSB) - sabirnica procesora. Imamo "pravu" i tzv. "quad pumped" frekvenciju. Potonja se dobije množenjem ''prave'' frekvencije sa 4. Npr. s postavljenih 333 MHz, množenjem sa 4, dobivamo krajnju frekvenciju sabirnice - 1333MHz (quad pumped FSB). U overclockingu se sve vrti oko frekvencije ove sabirnice. Množenjem FSB-a i množitelja dobivamo krajnju brzinu procesora (npr. 333*8=2666MHz).

CPU Multiplier - množitelj procesora, definira finalnu brzinu samog procesora. Kako sam gore rekao: množenjem FSB-a i množitelja dobivamo pravu brzinu procesora. Većina novih procesora dolazi sa zaključanim množiteljima (prema "gore"). Izuzev Intelove Extreme serije, odnosno AMD-ove FX i Black Edition serije procesora.

vCore - napon procesora. Dizanje napona procesora vam omogućava veće frekvencije istog. Rezultat većeg napona je veće grijanje procesora. Stoga je u slučaju većeg overclocka vrlo poželjno nabaviti neki bolji zamjenski hladnjak (prijedlozi niže u tekstu). Preporuka je da napon podešavate ručno jer ploča na "Auto" postavkama nerijetko daje procesoru više napona nego što treba. A time nepotrebno dobivamo veće grijanje.

vDrop - razlika između napona postavljenog u BIOS-u i onog u Windowsima, u idleu.

vDroop - razlika između napona u idleu i napona u loadu. On dosta ovisi o kojoj se ploči radi ali i procesoru. Može se eliminirati iz BIOS-a na nekim pločama, dok se u većini slučajeva treba raditi nekakav mod. Najčešće je dovoljan jednostavan pencil mod.

vDIMM - napon memorije. Kao i u slučaju napona procesora, preporuka je i da ga kod memorije uvijek podešavate ručno. Defaultn napon DDR1 memorije je 2.5v, DDR2 memorije 1.8v a DDR3 memorije 1.5v. Kasnije u testu ću se dotaknuti preporučenih voltaža.

RAM Divider - memorijski djelitelj. Ovisan o frekvenciji sistemske sabirnice FSB-om. Kad se priča o brzini memorije razlikujemo dvije brzine, slično kao i u slučaju FSB-a. Dakle imamo "pravi" takt memorije i onaj efektivni (koji dobijemo množenjem pravog takta sa 2.). Najmanji dostupni djelitelj je u pravilu 1:1. U slučaju postavljenog FSB-a na 400MHz, memorija nam radi na ''pravih'' 400MHz, iliti 800MHz efektivno. Dostupni djelitelji ovise o trenutno postavljenom strapu.

Chipset Voltage - napon čipseta. U slučaju Intelovih imamo dostupne za više komponenti. A to su vFSB, vMCH, vPLL i sl. Nazivi variraju od BIOS-a različitih ploča. Naponi se dižu u slučaju većih frekvencija bitnijih komponenti.

Hypertransport Frequency/Multiplier - na ovo nailazimo u slučaju overclocka AMD Athlon64 (X2) procesora. Hypertransport sabirnica radi na 1000MHz. Ista se dobiva množenjem FSB-a sa 5. U slučaju žešćeg OC-a, množitelj HT-a ćete morati smanjivati na manje vrijednosti: 4 ili 3...kako bi mogli dobiti veće frekvencije a da vas ploča ne koči.

PCI/AGP/PCI-E Frequency - brzine ostalih sabirnica u računalu PCI, AGP/PCI-E u slučaju overclocka moraju biti zaključane. U današnje vrijeme većina ploča dotične vrijednosti ima fiksirane, no prije su se morale zaključavati kako nas ne bi kočile u overclocku; jer su se iste dizale usporedo sa dizanjem FSB-a. Stock brzina PCI sabirnice je 33MHz, AGP 66MHz, a PCI-E 100MHz.

Temperature - ono na što morate posebno obraćati pažnju prilikom overclockinga. Niže u tekstu sam napisao nešto više o istim, kako ih pratiti te držati na oku.

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 03:12.
Razer je offline  
Oglasni prostor
Oglas
 
Oglas
Staro 21.11.2007., 04:38   #3
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
1. dio - Overclocking Intelovih procesora na Intelovim čipsetima
by Razer

U ovom vodiču bih se bazirao na OC novijih Intelovih procesora (Pentium E/Core 2 Duo/Quad) na novijim Intelovim čipsetima (965/P35/X38/X48). Tekst ću podijeliti u nekoliko logičkih dijelova, radi lakšeg snalaženja i razumijevanja samog teksta.

Uvjeti potrebni za započinjanje overclockinga
Već je odavno poznato da prije svega trebamo osigurati stabilnost i dobro hlađenje komponenti. Hlađenje ćemo osigurati aftermarket hladnjacima, a stabilnost osigurati sa kvalitetnim brand napajanjem. Započnimo s preporukom pojedinih komponenti.

Matične ploče
Do ~600kn: Gigabyte GA-P31-S3/P35 DS3L/DS3.

Od 600kn do ~1000kn: Abit IP35-E, IP35, Asus P5K/P5K Pro/P5K-E, DFI P35-T2RL/LP DK P35-T2RS, Gigabyte GA-P35-DS3R/DS3P/DS4

Od 1000kn do 1500kn: Abit IP35 Pro, IX38 QuadGT, Asus P5K Premium, P5E3, DFI LP UT P35-T2R, LP LT X38-T2R, Gigabyte GA-X38 DS4/DS5

Preko 1500kn: Asus Maximus Formula/Rampage Formula, DFI LP UT X48-T2R, Gigabyte GA-EX38T-DQ6

Gore navedene ploče su više manje ono što se nudi na našim policama, te bilo koju da uzmete nećete pogriješiti. Za razlike između pojedinih pogledajte po forumu, o većini njih se zbilja dosta pisalo.

Memorije
Preporuke 2x1GB kitova: Corsair, Crucial, GoodRAM, Kingmax, Kingston, Mushkin, OCZ, Patriot, Supertalent, Transcend.

Prije svega da istaknem par važnih stvari:
1. Ukoliko ne mislite forsirati memoriju na visoke taktove (1000MHz+) pri niskim latencijama (CL3/CL4) preporučujem kupnju jeftinije memorije sa Elpidinim/ProMOS čipovima (Kingmax/GoodRAM/Crucial Rendition 667/800, većina jeftinijeg Supertalenta, Corsaira i Patriota dolazi sa takvim čipovima). Dotični čipovi ne traže velike napone, na otprilike 2.3v postižu maksimalan OC potencijal. Daljim dizanjem voltaže ne postižemo ništa, osim zagrijavanja čipova. Elipida u prosjeku ide na 950-1000MHz @ CL5, ovisno o primjerku, dok ProMOS-i idu malo više preko 1000MHz @ CL5, ali ništa spektakularno. Moja preporuka da ne idete preko 2.4v s tim čipovima, u slučaju bencha, dok za 24/7 ne bi bilo potrebe više od nekih 2.1v.

2. U suprotnom od gore navedenog, uzimate memoriju sa Micronovim D9 GMH/GKX čipovima. Crucial Ballistix/Ballistix Tracer (667/800/1066+, Mushkin XP2 serija, OCZ Platinum XTC/SLI-Ready (7200+)/Reaper HPC/FlexXLC, Transcend aXeRam PC2-6400+ (N). Dotični čipovi trebaju dosta voltaže za postizanje svog maksimuma. Naravno s tim treba oprezno, jer su, općenito Micronovi čipovi skloni pregaranju. Tako da imajte mjere. Nemojte ići preko 2.5v, za bench i također sa ventom da piri po njima. Ako baš idete cijediti mast, na vama je izbor koliko ćete dati, tj koliko matična pruža.

Preporuke 2x2GB kitova: Kingmax, Patriot, Corsair, Mushkin, Crucial.

Prva dva proizvođača su namijenjena za širu masu korisnika. Po iskustvima forumaša, dotične ne vole CL4 i niže setove latencija. Dakle, CL5 i ganjanje taktova je sve što nam preostaje ovdje. Kako vidim, sve idu preko 900 s lakoćom, a uz minorna povećanja napona i na 1000MHz. S obzirom koliko memorije koštaju, savim solidni rezultati. Ukoliko imate dublji džep, na raspolaganju su vam Ballistix, Platinum XTC/Flexx, te XP2 KIT-ovi od različitih proizvođača. Većina navedenih ide preko 1100MHz, dok neke potežu i preko 1200, kao što je OCZ-ova vodom hlađena memorija. Moja preporuka je Kingmax u jeftinijem, te Mushkin u skupljem slučaju.

*za više informacija koje čipove ima vaša memorija, ili ona koju želite kupiti pogledajte ovdje

Hladnjaci za procesore
Mnogo detaljnije po tom pitanju je obradio Optik u svom stickyu. Ja bih naveo samo par preporuka. Bilo koji da uzmete od dolje navedenih hladnjaka nećete pogriješiti, pitanje je samo koliko ste financijski potkovani i koji procesor imate za ohladiti.

Do ~200kn: Arctic Freezer 7 Pro, Scythe Katana 2, Coolermaster Hyper UC

Od 250 do 400kn: Coolermaster GeminII, Thermaltake Sonic Tower/BigTyphoon, Scythe Infinity/Ninja, Zerotherm NV-120

Preko 400kn: Thermalright Ultra 120 Extreme

Hladnjaci za čipset
Ukoliko se upuštate u OC, a imate slabije tvornički sređeno hlađenje, poželjno je staviti neki vent da puše po hladnjaku na čipsetu. A prije toga, pod obavezno da navedem - mijenjanje tvorničke paste (poznate i kao ''žvaka''), nekom od kasnije navedenih. Ukoliko smatrate potrebnim mijenjanje tvoričkog pasivca, na izbor imate sljedeće modele.

Slabiji: Zalman ZM-47J/ZM-NB32K/ZM-NBF47.

Jači: Thermalright HR-05 STD/SLI/IFX.

Termalne paste
Arctic Silver Céramique/Silver 5/MX-2, Zalman ZM-STG1

Ventilatori
Vrlo je važno imati dobar protok zraka u kućištu, tako da je poželjno da instalirate ventove u svoje. SRV je je to odlično obradio u sklopu Optikovog stickya, konkretno ovdje. Ako želite nešto ekstremnije, čisto za bench, na izbor imate, nešto ovako. Iako je malo skuplji, navedeni ventilator je idealan za bench prvenstveno zbog svog velikog protoka.

Napajanja
Za overclocking je važno imati i kvalitetno napajanje, tako da se nemojte čuditi kako vam se PC ruši kod OC-a na shroteks napajanjima tipa MS/Maxpower/Smartpower/Balkan i sl. Na vama je da odlučite koliko vam jako napajanje treba, a ja ću navesti koja vam preporučam.

Fortron 350/400W PNF, Coolermaster 430W, Corsair VX450W/VX550W/HX520W/TX650W, Chieftec Turbo serija, OCZ StealthXStream 500/600W

Gore navedena napajanja su dovoljna da vuku veliku većinu kojekakvih kombinacija, pa i onih sa karticama u SLI/CF-u. Ako ih nekog razloga trebate ili želite nešto jače (iako sam mišljenja da bi to bio overkill za većinu), preporuke su sljedeće:

Corsair HX620/TX750, Silverstone Zeus ST85ZF/Strider ST85F, PC Power (PCP&C) 610W/750W.

Software
Programi za overclocking iz Windowsa

SetFSB i ClockGen - nezavisni programi, mogući za korištenje na pločama svih prozvođača. Jedinu stvar koju trebate znati je generator takta koristi vaša ploča. U ovim programima nije moguće mijenjati voltaže komponenti, to morate napraviti prije, u BIOS-u.

Abit uGuru i Gigabyte EasyTune - programi za overclocking određenih ploča od strane Abita i GB-a. Dotični pružaju veći komfor, tj više mogućnosti, kao što je regulacija vrtnje ventilatora spojenih na ploču, regulacija napona komponenti i osnovne opcije kao i programi iz prve kategorije – dizanje brzine FSB-a.

*programi iz obje kategorije najčešće nisu namijenjeni za everyday use. Za to imamo BIOS. Ovi imaju funkciju izvlačenja ono malo ''masti'' što nismo mogli preko BIOS-a. Treba imati mjere s dotičnim programima, jer se može lako spaliti ploča.

Testiranje stabilnosti
  1. OCCT
  2. Orthos
  3. Prime95
  4. S&M

Mjerenje i praćenje napona i temperatura
  1. AIDA64
  2. Core Temp
  3. RealTemp
  4. SpeedFan
  5. CPU-Z
  6. GPU-Z
  7. HWMonitor

Benchmarci
  1. SuperPI 1.5 XS
  2. PiFast 4.1
  3. 7-Zip
  4. Blender
  5. Cinebench 10
  6. wPrime
  7. Science Mark
  8. SySoftware Sandra
  9. Nuclearus MC
  10. AquaMark
  11. FRAPS
  12. WinRAR
  13. Za više bench programa aktualnih ovdje na PCE, pogledati ovdje.

Nešto više o stabilnosti i njenom testiranju

Prime95/SP2004/Orthos - ovdje se radi o više manje istom softveru za testiranje, samo u drugim izvedbama. Kako bismo povećali opterećenje sustava korištenjem dotičnih programa, u slučaju SP2004 i Orthosa, prioritet sa 1 promijenite na 10. Ili u slučaju Prime, preko Task Managera podesite prioritet na Real Time. Tako ste osigurali prioritet nad ostalim programima koje vrtite te time osigurali maksimalno opterećenje.

Small FFT - Test koji najviše opterećuje procesor. U ovom slučaju se memorija opterećuje minimalno, tako da je ovo dobar indikator stabilnosti procesora.

Large, In Place FFT - Pojačana verzija gore navedenog testa. Uključuje i malo veće korištenje memorije. Za ovaj test možemo reći da je nešto između SmallFFT-a i Blend testa.

Blend - Test koji primarno opterećuje memoriju. Točnije umjesto opterećivanja CPU cachea, isti opterećuje memorijski kontroler. Poželjno koristiti nakon što smo testirali stabilnost procesora.

Koliko dugo testirati? Za neke kraće testove stabilnosti, npr. u slučaju OC-a, dovoljno nekih pola sata, jer u prvih par minuta testovi pucaju u slučaju nestabilnog OC-a.
Ako idete tražiti 24/7 stabilnost, vrtite ga preko 12 sati, poželjno i duže.

S&M - Program koji najbolje opterećuje A64 procesore. Kako čitam po netu, i po 5C više optereti procesor, nego Prime. Dok je za Core2 procesore, Prime ipak zakon.

SuperPi/HyperPi - Program koji više služi za benchmark nego za pravo opterećivanje. No u slučaju 32M testa, isti ipak može pružiti dobru sliku stabilnosti sustava. U slučaju višejezgrenih procesora preporučam da koristite HyperPi. Jer isti ima mogućnost vrtjeti Pi instancu u onoliko threadova koliko imate jezgri.

Memtest86 - Test koji služi za testiranje stabilnosti memorije. Vrti se sa diskete, bootabilnog CD/USB-a. Po meni najbolji program za tu namjenu. 20-ak loopova sasvim dovoljno za test.

3dMark - Svima poznat, 3DMark nam može poslužiti kao test stabilnosti ne samo grafičke kartice, nego i procesora. Za test posebno pogodan zahtjevni CPU test u '06-ici.

Za praćenje temperature su najrasprostranjeniji Core Temp, Real Temp te Everest.

Srž ''problema''
Teoretski dio

Na početku da kažem da ću vam objasniti sam princip overclockinga. A na vama je pak, da te osnove primjenite na svoju ploču. Zašto na svoju ploču? Zato jer svaka ploča, tj BIOS razlikuje. Kako po pitanju samog BIOS-a (većina dolazi sa Awardovima BIOS-om, dok Asus dolazi sa AMI-jevim (American Megatrend International)). Pa tako i jer svaki proizvođač ima drukčije realiziran BIOS (npr. Gigabyte ima malu caku koja se poziva hotkeyem CTRL+F1 pri ulasku u BIOS, dotična omogućava podešavanje latencija memorije i ostalih detaljnijih opcija). Kad pokopčate gdje se što nalazi, sve je lako...

Na početku OC-a, potrebno je naći najslabiju kariku cijelog sustava. Tu može biti slabija memorija (tipa Kingmax i slični sa Elpidinim čipovima koji slabo idu na 1000MHz), procesori (npr Allendaleovi ili Pentiumi E sa FSB wallom - E21x0/E4x00), dotični imaju FSB wallove, ili matične ploče (što je, doduše, u današnje vrijeme sve rjeđa pojava. Naime i jeftinije ploče s lakoćom potežu na 500MHz FSB-a, naravno, ako to procesor može pratiti.). U tom slučaju prvo tražimo maksimalan takt te komponente te se po njoj, u daljnjem OC-u, ravnamo.

Uzmimo za primjer slučaj npr. Allendale procesor i Kingmaxovu memoriju. Allendale ''udara'' na FSB wall oko 430MHz (više, manje desetak MHz, ovisno o primjerku), a time ne možemo naći max takt memorijem. Koja može potegnuti više od tih 430MHz (efektivnih 860MHz). Kad procesor krene kočiti, koristimo memorijske djelitelje.

Da bismo znali što nam se ruši pri OC-u, najbolje da ''izbor'' suzimo na samo jednu komponentu. Zato držimo procesor na def. taktu i dižemo djelitelj. Ako je djelitelj prevelik, smanjimo ga i pomalo dižemo i FSB (i još uvijek da na umu imamo da je procesor na podešenom FSB-u stabilan).

Nikad ne smijete istovremeno tražiti maksimalan takt dviju komponenti, jer pri tome dolazimo do rušenja, a onda neznamo što nas koči (proc/mema ili nešto treće).

To bi bio ovako teoretski dio.


Par formula koje valja znati:

1. sabirnica x memorijski djelitelj = efektivna brzina memorije

  • Primjer 1
400MHz (sabirnica) x 2.00 (djelitelj) = 800MHz (efektivna brzina memorije)

2. sabirnica x množitelj = brzina procesora

  • Primjer 2
400Mhz (sabirnica)* 8 (množitelj) = 3200MHz (finalna brzina procesora)

Koliko god se malo činilo, te dvije formule predstavljaju cijelu bit.

  • Primjer 3
Ako želite 3.2GHz, a imate procesor sa množiteljem 8:

3200MHz (procesor) = 8 (množitelj) x "x" MHz (sabirnica)

Čisto ''matematikom'' dijeljenjem brzine procesora i njegovog množitelja, dobijemo brzinu same sabirnice. A iz nje dobijemo brzinu memorije. Ovisno o djelitelju.

Uzmimo za primjer GB-ovu ploču na kojoj uzmemo djelitelj npr 2.40, koliko će biti finalna brzina memorije?

400MHz (sabirnica) x 2.40 (djelitelj) = 960MHz (efektivna brzina memorije)


Traženje maksimalne frekvencije procesora
  1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
  2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
  3. Za testiranje stabilnosti provrtjeti Prime SmallFTT's.
  4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
  5. Povećati voltažu procesora za jednu stepenicu. Ponavljati proces sve dok temperatura procesora ne dođe do kritične razine. Ili jednostavno dođete do "zida"
Traženje maksimalne frekvencije FSB-a:
  1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
  2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
  3. Za tesiranje stabilnosti provrtjeti Prime LargeFFT, kako sam gore rekao, isti opterećuje i čipset te memoriju, tako da će testirati i FSB a ne samo CPU.
  4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
  5. U slučaju viših frekvencija (450+), lagano povećavati voltaže čipseta.
Traženje maksimalne frekvencije memorije
  1. Da nas ne koči procesor, spustimo sabirnicu i dignemo za jednu stepenicu djelitelj memorije.
  2. Opustimo latencije na CL5.
  3. Dižemo postepeno FSBu razmacima od 10-ak MHz.
  4. Testiramo sa Prime Blend testom ili Memtestom
  5. U slučaju rušenja, dižemo voltažu za jednu stepenicu i ponavljamo postupak
  6. Poželjno je imati ventilator da puše po memoriji tokom testiranja
Par postavki vezanih uz podešavanje matične ploče i memorije
  • Prije svega - morate isključiti toliko spominjane opcije: C1E i EIST
  • Setovi latencija su CL3 (3-3-3-9) / CL4 (4-4-4-12) / CL5 (5-5-5-15), ukoliko niste sigurno sekundarne latencije bolje mojte dirati.
  • Brzinu PCI-E sabirnice držite na AUTO iliti na 100MHz
  • U vezi voltaža na GB-ovim pločama, imamo sljedeću stvar: umjesto finalne voltaže, BIOS vam nudi pomake voltaža za npr. +0.1, +0.2v...tako da trebate znati def. vrijednost nekih komponenti, kao što je npr. memorija.
    Primjer: dotična radi na 1.8v po defaultu. Da bi joj dali 2.4v, potrebno je u BIOS-u postaviti +0.6v. Znači 1.8+0.6=2.4v.
  • Neka vas Command Rate ne zabrinjava - kod Intelovih čipseta potonji radi na 2T, i nije ga moguće promijeniti.
  • Pošto nisam spomenuo, bio bi red da spomenem sad, imajte na umu da postavljene voltaže u BIOS-u nisu u realnosti takve. Zašto? Razlog je vdrop, tu vam nema pomoći, jedino ako želite raditi neke vmodove po ploči, u što čisto sumnjam. Samo da vam pojasnim točno o čemu se tu radi. Primjer: moj procesor (E6750 @ 3.84GHz), u BIOS-u je postavljena voltaža na 1.61v, u normalnom radu voltaža pada na 1.592v, dok u loadu (paljenjem Primea) pada na 1.55v, dosta velik pad rekli biste, no to je tako. S time uvijek morate računati kad clockate.

    a ukoliko se spremate na nešto žešće razmislite i ovo sljedećem:
  • isključivanje mrežne/zvučne kartice u BIOS-u
  • miš i tipkovnicu spojiti na PS/2 sučelje i ostalu periferiju iskopčati
  • isto to vrijedi za diskove, ukoliko imate više komada, ''lakše'' je dizati jedan, nego 3, npr.
  • ukoliko imate hardove i optiku na SATA kanalu, možete isključiti i IDE kanal
  • dizanje PCI-E sabirnice - s ovim _zbilja_ treba oprezno. Dizanjem dotiče sabirnice možete dobiti par MHz više za FSB, ali riskirate da spalite grafičku koja se nalazi na toj sabirnici. Tako da pripazite malo. Nemojte ju dizati preko 115-120MHz, pa i tada na kratke periode.
Ukoliko se komp ne pali:
  • ugasiti sklopku na PSU-u, izvaditi CMOS bateriju na minutu-dvije i vratiti ju nazad
  • ili, na novijim pločama, postupak pražnjenja BIOS-a je još jednostavniji. Najčešće pored baterije, imamo jumper koji služi za potonju funkciju. Dotični samo prebacimo iz 2-3 moda u 1-2, i potom vratimo nazad. Bez vađenja baterije...
  • u najgorem slučaju, ako ništa ne pomaže, i ako sumnjate na rikavanje neke komponente, poželjno je imati priključen zvučnik na matičnu, koji vam zvučnim signalima javlja koja komponenta je u kvaru (identificirane zvučne signale imate zapisane u manualu ploče).

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:14.
Razer je offline  
Staro 21.11.2007., 04:39   #4
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
2. dio - Overclocking guide za Gigabyteove 965, P35, X38 ploče
(by Razer)

Prvi korak je ulazak u BIOS tipkom Delete pri POST screenu. Nakon ulaska u BIOS, stisnite kombinaciju tipki CTRL+F1 . Sad ste spremni za početak...
Prvo ću nabrojati glavne sekcije koje su prisutne u BIOS-u:
  1. Standard CMOS Features
  2. Advanced BIOS Features
  3. Integrated Peripherals
  4. Power Management Setup
  5. PnP/PCI Configuration
  6. PC Health Status
  7. MB Intelligent Tweaker (M.I.T.)
  • Standard CMOS Features
Postavke ostaviti na defaultu, eventualno opciju Legacy Diskette A postaviti na None
  • Advanced BIOS Features
- First Boot Device: Hard disk
(CD-ROM ako želite boot sa CD-a za npr. Memtest)
- Second Boot Device: Disabled
- Third Boot Device: Disabled
- Password Check: Disabled
- HDD SMART Compatibility: Enabled
- Limit CPUID Max to 3: Disabled
- No-Execute Memory Protect: Disabled
- CPU Enhanced Halt (C1E): Disabled
- CPU Thermal Monitor 2 (TM2): Disabled
- CPU EIST Function (SpeedStep): Disabled
- Virtualization Technology: Enabled
- Full screen LOGO Show: Disabled
(Stavite na Enabled ako vas veseli slika pri bootanju)
- Init Display First: PEG
  • Integrated Peripherals
Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima, no ako želite, ovdje gasite: Floppy kontroler, integriranu zvučnu, USB i IDE kontroler, mrežu, IEEE1394 i serijske/paralelne portove.
  • Power Management Setup
Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima
  • PnP/PCI Configuration
Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima
  • PC Health Status
- Reset Case Open Status: Disabled
- CPU Warning Temperature: Disabled
- CPU Fan Fail Warning: Disabled
- System Fan1 Fail Warning: Disabled
- System Fan2 Fail Warning: Disabled
- Power Fan Fail Warning: Disabled
- Smart FAN Control Method: Legacy
- Smart Fan Control Mode: Auto
Konkretan primjer za OC procesora na 3.2GHz
(u M.I.T. sekciji)
- Robust Graphics Booster: Auto
- CPU Clock Ratio: x8
(inače se ostavlja na defaultnoj vrijednosti)
- CPU Host Clock Control: Enabled
- CPU Host Frequency (MHz): 400MHz
(podešavanje frekvencije sabirnice)
- PCI Express Frequency (MHz): Auto (iliti 100MHz)
- C.I.A.2: Disabled
- Performance Enhance: Standard
- System Memory Multiplier (SPD): 2.00
(podešavanje djelitelja memorije).
Konkretno memorija radi na najmanjem djelitelju, na 400MHz, efektivnih 800MHz.
Za početak OC-a, najbolje ga držite na najmanjem (2.00),
tj 1:1 FSB:RAM (sinkroni rad sabirnice i memorije).

- High Speed DRAM DLL Settings: Option 1
- DRAM Timings Selectable (SPD): Manual
(U sljedećim opcijama se podešavaju latencije):

Par riječi: za većinu je dovoljno podesiti osnovni set latencija memorije. Za sljedeće četiri stavke se koriste 3 seta latencija: CL3 (3-3-3-9), CL4 (4-4-4-12) i CL5 (5-5-5-15).

- CAS Latency Time: 4
- DRAM RAS to CAS delay: 4
- DRAM RAS Precharge: 4
- Precharge Delay (tRAS): 12

Ostale podlatencije nije potrebno mijenjati barem za većinu korisnika, a te su od ACT to ACT Delay (tRRD), sve do trd Phase Adjustment. Iste valja ostaviti na Auto.

- System Voltage Control: Manual
- DDR2 Overvoltage Control: +0.1 (1.9v) (manje/više, ovisno o memoriji koju imate)

Defaultna voltaža DDR2 memorija jest 1.8v, Ovdje vrijedi:

+0.1v -> 1.9v
+0.15v -> 1.95v
+0.2v -> 2.00v
+0.25v -> 2.05v
+0.3v -> 2.1v

- PCI-E Overvoltage Control: Normal
- FSB OverVoltage Control: Normal
- (G)MCH OverVoltage Control: Normal
- CPU Voltage Control: 1.4v (manje/više, ovisno kakav primjerak procesora imate)

Nakon završenog OC-a, pritisnite F10 i odaberite Y u dijalogu.

Čestitam Overclockali ste svoj procesor na 3.2GHz
Tips and Tricks
Kao što vidite OC na 3.2GHz je zbilja jednostavan. Sve se svodi na podizanje frekvencije FSB-a i podešavanja djelitelja memorije. Tu su i voltaže memorije i procesora kao opcija. Kažem opcija, jer neki procesori potežu na 3.2GHz na def. voltaži, dok neki trebaju i više, isto vrijedi i za memorije. Oko OC-a, postavke koje vas zanimaju su sljedeće:

Frekvencija FSB-a (CPU Host Frequency), djelitelj memorije (System Memory Multiplier), latencije (DRAM Timings Selectable) i voltaže (prvenstveno procesor i memorije, a preko 430-450MHz u igru dolaze i vFSB i vMCH).

Pa evo i par riječi:

Kako sam gore u vodiču rekao, prvo se traži najslabija karika sustava, a kako je to najslabija karika većine korisnika tu na forumu, memorija, valja prvo naći maksimalni takt iste.

Memorija

Maksimalni takt se ide tražiti sa najopuštenijim latencijama (CL5), te se ide dizati FSB. Pri tome valja držati procesor na default taktu ili čak sa smanjenim multijem da vas on ne bi rušio. Znači ako vas nešto ruši, znate da je to memorija, a tada joj treba voltaže, jednostavno. Kad se nađe takt iste, važno je naći na kojem je taktu stabilna. Zašto? Ako idete OC-ati procesor, a uz to vam je i memorija clockana, neznate što vas koči. Memorija ili procesor. A ovako se problem sužuje samo na procesor, kojem naprosto samo dižete voltažu u slučaju nestabilnosti.

- testiranje stabilnosti memorije:

Ono što je važno pri testiranju memorije jest naravno provjera stabilnosti iste. Kako ju provjeriti? Skinite memtest86+, tj iso programa, zapržite ga na CD, postavite 1st boot device na CD. Time ste podesili da se program boota prije loada Windowsa, pri čemu će provjeriti stabilnost memorije. Kada vidite da MemTest baca errore, nešto nije u redu. Ili memorija treba više voltaže, ili memorija jednostavno ne radi stabilno na podešenom taktu. Ono što vam može pomoći jest čitanje tema na OC podforumu kako biste vidjeli koliko ljudi idu memorije, a time ćete okvirno znati koliko bi išla i vaša.

- tip:

Ako to ne radite, nakon svakog OC-a nije dovoljno samo da vidite POST screen i da nastavite dalje OC-ati, nego valja i probati dali uopće možete ući u Windowse (jedan od stability testova ). Nakon memorije se prelazi na procesor. Što s njime? Tražimo maksimalni takt FSB-a za procesor. Kako to radimo? Već sam gore napisao no opet ću:

Procesor

Znači multi smanjimo na najmanji (najčešće 6), i postupno dižemo FSB na ploči. Ovdje ne treba krkati voltažu procesoru jer radi na niskom taktu (tako da je i def. voltaža sasvim dovoljan), te je uzork eventualnom rušenju nemogućnost rada na podešenom FSB-u. S tim da _opet_ treba imati na umu ono na ~450MHz treba dizati vFSB i vMCH. Također kada idemo na ekstremniji OC, možemo ići dizati frekvenciju PCI-E sabirnice o čemu sam već pisao ranije.

Nakon što smo našli maksimalni takt FSB-a, znamo maksimalni takt memorije, FSB-a procesora, a time i matične. I sad je na vama da to sve lijepo ukomponirate u jednu cjelinu

- testiranje stabilnosti procesora i dijagnostiga istog:

Kako za testiranje stabilnosti memorije imamo memtest86+, tako za procesor imamo hrpu programa od kojih su najpoznatiji Prime95, Orthos, OCCT...Iste valja vrtjeti oko 12-14 sati ili više (ne škodi naravno), znam da nije lako čekati da komp to istestira, zato test pokrenete npr. prije spavanja, što je već oko 10ak sati.

Naponi

Ploča: Ono što vam može olakšati stvar jest to do nekih 430-450MHz za FSB ne morate dirati voltaže ploče. Sve preko toga bi bilo potrebno polako podebljavati voltaže vFSB-a i/ili vMCH-a.

Memorija: Ako se pitati koliko dati voltaže memoriji, dosta se pričalo o tome na forumu, no svejedno budem i to napisao.

Slabijim memorijama (Kingmax, slabiji modeli SuperTalenta i Trandscenda) ne bi bilo poželjno davati preko nekih 2.3v (a i to samo za bench). Pri tome je poželjno imati neki ventić da raspuhuje topal zrak. Za 24/7 rad im komotno možete davati oko 2.1-2.15v, bez brige o pregaranju.

Jačim memorijama tipa Ballistix (Tracer) sa Micronovim D9 čipovima (GMH/GKX...) možete dati i više, većini je radni napon oko 2.2v, odobren od strane proizvođača. Treba imati na umu da isti čipovi, ako ih se krka voltažama vrlo lako mogu riknuti, bile one hladne kao led ili tople. O tome se već pisalo na PCE, no eto samo da i to imate na umu.

Procesori: S njima nije tako teško. Najbolja formula oko OC-a jest ta, da im dajete više voltaže samo kad im usfali, tj kad se krene rušiti (a ni onda ne treba pretjerivati, sve u manjim pomacima). Naravno, sve to ako ste sigurni da ste sve ostalo izolirali.

Za 24/7 rad, uz _dobar cooler_, procesori ne bi imali ništa protiv 1.475 do 1.5v. Možda vam se to čini velikom voltažom, no to uz pad napona vraća drukčije vrijednosti. Već u idleu dođe do pada, a onda još i load to sruši. Ali ono što je zapravo najvažnije kod određivanja max voltaže za 24/7 rad jest naravno temperatura. Možete imati i voltažu na 1.4v, a da se procesor već dobrano grije. A s druge strane, možete ga imati i na preko 1.5v a da se ne grije . Zato je važno prije svega osigurati dobro hlađenje komponenti koje OC-ate.

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:39.
Razer je offline  
Staro 21.11.2007., 04:39   #5
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
3. dio - Overclock Intelovih procesora na Nvidijinom čipsetu
by Razer & Swarm Dude

Overclocking na Gigabyte GA-NF650i SLI DS4

Standard CMOS Features
Ovdje nemamo nešto puno za podešavati: datum, te ukoliko želimo, možemo isključiti floppy, kako ga ploča ne bi tražila pri bootanju.
Advanced BIOS Features
Ovdje imamo štošta za podesiti/udesiti: opcije procesora kao što su, ovisno o procesoru, C1E, EIST, virtualizacijsku tehnologiju, poželjno gasiti u slučaju OC-a. Također ovdje biramo koje uređaje želimo bootati pri paljenju računala. Osobno ostavim samo hard disk, ostalo na Disabled, isto kao i LOGO koji se prikazuje prilikom POST-anja ploče.
Advanced Chipset Features
U ovoj sekciji možemo mijenjati množitelj LDT-a. Nešto slično kao AMD-ov HT link. S razlikom u tome da je LDT veza Hyper Transport veza između NB-a i SB-a. LDT frekvencija je podesiva, pomoću množitelja i manipuliranjem taktom FSB-a. LDT ima množitelje od 1x do 5x, u jediničnim pomacima. Opcija ne donosi neki značajniji porast/pad performansi, u slučaju dizanja frekvencije procesora, najbolje ju je držati blizu tvorničke vrijednosti - oko 1 GHz. LDT frekvencija utječe na stabilnost sistema i OC-ing istog. Ako pretjeramo s LDT frekvencijom, doći će do nestabilnosti sistema i njegovog rušenja, makar problem nije u maksimumu procesora ili memorije...da bismo postigli veće taktove moramo smanjiti multi LDT-a.
Integrated Peripherals -> SATA-II RAID Config -> Smart LAN
Ukoliko se spremate na žešći OC, onda ćete ovdje zasigurno zaći. Osobno ovdje gasim gotovo sve osim SATA kontrolera. Dakle imamo mogućnost gašenja floppy/IDE/USB kontrolera isto kao i mrežne te zvučne kartice. U sekcijama SATA RAID i Smart LAN možemo uređivati postavke za kreiranje RAID polja, te isto tako dijagnosticirati mrežne kartice/kabla.
Power Management Setup
Ništa posebno ovdje, opcije paljenja računala preko tipkovnice/miša, napajanja PS/2 uređaja, te alarma.
PnP/PCI Configuration
Ovdje imamo mogućnost kontroliranja svih bootabilnih te plug and play uređaja, podešavanje latencija PCI uređaja itd.
PC Health Status
Sekcija u kojoj možemo pratiti temperature pojedinih komponenti. Te isto tako promijeniti kojekakva podešenja po pitanju vrtnje ventilatora. I to preko opcija SmartFan. Podesiti temperaturu na kojoj bi se procesor u slučaju pregrijavanja gasio, te eventualne dojave u slučaju zatajenja ventova.
MB Intelligent Tweaker (M.I.T) -> System Clock Settings -> Memory Timings
Prije ulasku u ovu sekciju pritsnite Ctrl+F1 kako bismo dobili pristup detaljnijim podešenjima kao što su latencije i sl.

Nabrojat ću komponente za koje je moguće mijenjati postavke te koje su:
System Voltage Control: kako bismo imali mogućnost mijenjanja voltaža, ovu opciju stavljamo na Manual.

DDR2 Voltage Control: podešavanje voltaže memorije od +0,025v do +0,775v. Na defaultnih 1.8v nadodajemo gore navedene u BIOS-u. Maksimalno koliko možemo dati voltaže memoriji jest solidnih 2.575v.

South Bridge Voltage: podešavanje voltaže SB-a od +0,1v do +0,3v. Na defaultnih 1.05v nadodajemo gore navedene u BIOS-u. Sasvim dovoljno voltaže i za veće taktove.

FSB Voltage: podešavanje voltaže za FSB od +0,05v do +0,35v. Na defaultnih 1.2v dodajemo gore navedene u BIOS-u. Za 45nm ne ići preko 1.35v. I to je sasvim dovoljno za solidne taktove.

NB/HT-link Voltage: podešavanje voltaže NB-a od +0,05v do 0,35v. Na defaultnih 1.25v dodajemo gore navedene u BIOS-u. Povećavanjem voltaže ove komponente utječe na zagrijavanje samog NB-a, tako da svakako osigurajte ]aktivno hlađenje za isti. Sa maksimalnih 1.6v nema brige ni sa maksimalnom vrijednošću.

CPU Voltage Control: podešavanje voltaže za procesor od 0,8v pa sve do velikih 2.375v.

Normal CPU vCore: prikazuje stock voltažu procesora.

Ulaskom u sekciju System Clock Settings moramo omogućiti (postaviti) neke opcije kako bismo mogli podešavati frekvencije FSB-a i memorije.

FSB-Memory Clock Mode: Manual

FSB-Memory Clock Ratio: ovdje podešavamo djelitelj memorije. S obzirom da se radi o nVidijinom čipsetu, imamo mogućnost podesiti zavisnost (Linked) tj nezavisnost (Unlinked) memorije od FSB-a.

FSB-Memory Ratio: opcija se otvara ukoliko u gornjoj opciji postavimo Linked opciju.

Na raspologanju imamo sljedeće djelitelje:
  • Auto
  • 1:1
  • 5:4
  • 3:2
  • Sync mode
CPU Host Frequency: podešavanje frekvencije FSB-a. Moguće vrijednosti od 100MHz sve do 650MHz.

Actual CPU Clock: pokazuje nam trenutnu brzinu procesora - ovisi o podešenom FSB-u.

Memory Frequency: opcija moguća u slučaju ako ste podesili Unlinked način rada memorije. Moguće vrijednosti: od 400MHz do 1400MHz.

PCIe Bus: ovdje podešavamo frekvenciju PCIe sabrnice. Vrijednosti od 100MHz do 150MHz.

CPU Clock Ratio: podešavanje množitelja procesora.

Memory Timings: u ovoj sekciji detaljno podešavamo latencije memorije.

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:23.
Razer je offline  
Staro 21.11.2007., 04:39   #6
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
4. dio - Overclocking AMD-ovih AM2 procesora
by Vuco

Overclockiranje računala
Da bi znali kako nešta podignuti iznad tvorničkih taktova, mora se znati barem malo kako nešta radi.
Procesor
Takt procesora se dobije tako da se pomnoži takt sabirnice [Front side bus kod Intela i starijih platformi AMD-a koje nisu imale integrirani memorijski kontroler; kod AMD-a sa IMC-om (Integrated Memory Controller) to se preimenovalo u HTT] sa množiteljem procesora.
Takt procesora= FSB (HTT) x CPU množitelj
Podizanjem/spuštanjem jedne ili obje opcije, mjenjamo takt procesora (na više ili na niže). Danas na novijim procesorima su većinom množitelji procesora zaključani na određenu vrijednost i mogu se micati samo na niže vrijednosti (samo se na inžinjerskim primjercima AMD-ovih i Intelovih procesora (ES – Engineering sample) i AMD-ovi na AM2 platformi sa prefiksom „Black Edition“ mogu mjenjati množitelji na više i na niže). Visoki množitelj je dobar jer se ne mora visoko dizati FSB/HTT pa se i matična manje opterećuje prilikom podizanja taktova.
Memorija
Takt memorije je usko vezan za FSB/HTT. U većini današnjih ploča (samo su noviji chipseti za Intelove procesore od Nvidie iznimka) memorija je vezana za FSB/HTT preko određenog omjera. Omjer znači da kada se jedna karakteristika mjenja, da se i druga koja sudjeluje u tom omjeru također mjenja. Što to konkretno znači kod računala ?
Dizanje FSB/HTT-a uzrokuje i dizanje frekvencije memorije (kao što rekoh, osim ako se na novijim chipsetima za Intel ne omogući da se memorija potpuno samostalno određuje, tj. da nije u ama baš nikakvoj vezi sa FSB-om; pogledajte Swarm Dude-ov dio vodiča).

Omjer su razni, od 1:1, 2:3, 4:5, 1:2 i ovisi o mogućnostima BIOS-a i northbridgea kod Intela, dok su kod AMD-a čvrsto određeni (jer ima IMC, ima samo 4 djelitelja) samim procesorom (arhitekturom). Mjenjajući omjer dok nam je sabirnica na tvorničkim postavkama mjenjamo samo takt memorije (što znači da memoriji možemo podignuti takt samo sa djeliteljima ako je ona sama u mogućnosti podnijeti taj novi takt).

Kako prepoznati koja je opcija u BIOS-u diktira mem. djelitelj ? Najčešće su nam ponuđene opcije koje izgledaju slične ovoma:

DDR 200/266/333/400/433 (ili na starijim platformama i BIOS-ima su bile vrijednosti 100/133/166/200/216 što su zapravo upola umanjenje vrijednosti ovih prije)
Ili pak
DDR2 400/533/667/800/1066
Ili će biti samo omjeri:
1:1 / 2:3 / 4:5 / 1:2

Naravno, najčešće će biti i opcija AUTO ako želimo da djelitelj određuje sama ploča. Ako Vam je takva opcija zasivljena, sigurno ćete morati negdje staviti prvo da manualno sami određujete djelitelj memorije (ili općenito postavke memorije). Neke matične imaju u BIOS-u ugrađen kalkulator takta memorije ovisno o FSB/HTT-u i samom djelitelju te će Vam takav BIOS uvelike olakšati jer nećete morati računati sami ili preko nekog programa koliki će Vam biti takt memorije sa tim i tim postavkama (sam BIOS će već imati napisane točno vrijednosti).

Ako nemate takav BIOS, onda skinite program kojim ćete u Windowsima prije mjenjanja postavki u BIOS-u, moći provjeriti koliki će Vam biti takt memorije sa određenim postavkama. Za sljedeće platforme to su:

Soc. 939 – A64 MemFreq, A64Info
Soc. AM2 – AM2tools

Iskusni OC-eri također znaju da neće OC biti jednak sa svakim djeliteljem, te se početnici tu dosta nerviraju. Jednostavno trebao isprobavati i vidjeti sa kojim radi odlično, a kojim ne.
Matična ploča
Podizanjem takta sabirnice kako bi podigli samu brzinu procesora dovodi matičnu ploču do toga da ista radi preko tvorničkih postavki. Kod Intela maksimalni FSB dosta ovisi o ploči, BIOS-u iste te naponima koje je matična spremna za dati, a također i procesoru koji se koristi, jer niti jedan procesor nije isti drugome.

Eto, sad sve znate i spremni ste OC-ati svaku platformu danas dostupnu. Najteže je naći te 3-4 opcije u BIOS-u (koje će početnik i samo koristiti). Naravno, što je napredniji overkloker, to će on više opcija mjenjati te se time sam postupak uvelike komplicira (jer se ubacuju u sam proces razni naponi, latencije memorije i raznorazne druge opcije).

Važno je napomenuti – naponi na bilo ćemu se povisuju samo kada je sustav nestabilan, a ne želimo smanjiti OC ili pak želimo još dodatno povisiti taktove (sustav je stabilan, ali nismo zadovoljni sa performansama sustava i želimo dalje podizati taktove). Također, nikada napone (biločega) ne ostavljati na postavci ''AUTO'' u BIOS-u jer često početnici nisu svjesni koliki je stvarni napon i može završiti veoma pogubno za komponente. Ostavite napone na najnižim vrijednostima, a da to nije „AUTO“ i krenite polagano podizati taktove i testirati stabilnost.

Prilikom OC-anja, važno je osigurati da nam PCI, AGP i/ili PCI-E sabirnice rade na tvorničkim postavkama, što za PCI iznosi 33Mhz, AGP 66Mhz, a za najnoviji PCI-E 100Mhz. Ploče koje nemaju AGP ili pak ako je starija ploča koja ima AGP, a nema PCI-E, neće imati tu postavku.

Uglavnom, imat ćete opciju u BIOS-u da postavite PCI na 33Mhz (na novijim pločama viđao rijetko, ali nađe se u pokojem BIOS-u) ili PCI-E na 100Mhz (na svakoj iole OC-erskoj ploči postoji ta opcija) i time ste zaključali te sabirnice.

Napomena: Neke ploče će imati za porihtati samo PCI-E sabirnicu, neke samo PCI, neke samo AGP, a neke PCI + PCI-E ili PCI + AGP. Ako imate postavki za više sabirnica, onda sve postavite na tvorničke vrijednosti (PCI na 33Mhz, AGP na 66Mhz, PCI-E na 100Mhz). Ako pak imate u BIOS-u samo jednu od tih i postavite tu jedinu opciju na tvorničku vrijednost (npr. na većini današnjih ploča sa PCI-E sabirnicom postoji samo ta opcija), onda ste automatski zaključali i preostale moguće.
Overclockiranje AM2 platforme
Smatram da je OC-anje AM2 platforme puno lakše negoli primjerice najnovijeg Intelovog procesora iz Conroe porodice. Zašto ? Jer se ne mora toliko paziti na napone NB-a i SB-a te time se potraga za faktorom koji ograničava OC skraćuje, a vrijeme potrebno za dobivanje stabilnog OC-a također skraćuje.

Na što paziti kod OC-anja AM2 platforme? Prvo, na takt HTT-a, takt HT Linka, frekvenciju memorije te na latencije memorije. O latencijama memorije u ovom članku neću pričati previše, već samo da je bolje što je latencija niža, al opet se mora paziti i na napon koji dajemo memoriji za određene latencije. Glupo je forsirati latencije i/ili takt memorije (a prema tome i napon dizati u nebesa) kod arhitekture koja ne profitira od toga (soc. 939 platforma).

Da opet napomenem, PCI-E lockajte na 100Mhz (iako ako ste napredni OC-er, ćete vjerojatno u pokušaju da namaknete još pokoji Mhz na HTT-u podići taj PCI-E preko 100Mhz) te poisključujte Cool & Quiet (možda i nije potrebno, ali je preporučljivo).

Maksimalni HTT dosta ovisi o BIOS-u matične ploče i chipsetu koji dotična posjeduje (u slučaju Nvidijinih chipset, više ovisi o BIOS-u jer u 90% slučajeva on koči daljnje podizanje HTT-a). Napon chipseta (northbridge-a) ćete rijetko ići podizati jer je tvornički najčešće dovoljan za preko 300Mhz (na starim NF4 chipsetima se morao podizati tek iznad ~350Mhz, primjera radi). Napon southbridge-a najčešće nećete imati kao opciju u BIOS-u i stvarno ćete podizati njenu vrijednost u rijetkim slučajevima (a to je najčešće kada idete tu opciju isprobati kao zadnju mogućnost, ali u 99% slučajeva to nećete mjenjati niti će Vam viši napon na SB-u donijeti viši HTT).

Također, već kod prvih primjeraka AM2 procesora i matičnih ploča, vidjelo se da matična neće sa svakim memorijskim djeliteljem ići jednako daleko sa HTT-om. Najčešće najbolje radi sa 1:2 djeliteljem, ali za taj djelitelj morate imati odličnu memoriju koja može preko 1200Mhz (ako mislite prelaziti HTT od 300Mhz). Ne očajavajte ako Vam se sa jednim djeliteljem neće bootati, a sa drugim hoće, jednostavno imate peh.

Napomena: Maksimalni HTT kod AM2 procesora ovisi i o temperaturi procesora, te ukoliko se koristi ekstremno hlađenje (suhi led, tekući dušik ili fazno hlađenje) pri temperaturama oko 0°C i niže javlja se ''cold bug''. Pojava koja onemogućuje da se podiže HTT puno više iznad 200Mhz, što je niža temperatura. Cold bug za AM2 procesore se javlja oko -5 do 0°C, a manifestira se da se računalo ili smrzava pod tim temperaturama ili neće uopće bootat. Zato AM2 nije dobar za niske temperature. Zašto se javlja cold bug, nitko ne zna točno – pretpostavka je da je to zbog IMC-a (ispravite me ako griješim).
Memorijski djelitelj
Rekli smo napočetku da AMD od socketa 754 pa do 939 ima 4 memorijska djelitelja. Zašto samo četiri (tri u slučaju Sempron procesora) ? Jer ima IMC, a ne komunicira sa memorijom preko NB-a kao npr. Intel. To su, kod AM2 DDR2 400 (1:1), DDR2 800 (1:2) te DDR2 533 i DDR2 667 koji su između ta dva po omjerima (između 1:1 i 1:2 za HTT:MEM; Pod MEM tu mislim takt memorije).

Objasnimo detaljnije i na jednom primjeru što to zapravo znači kada mi stavimo DDR2 800 kao memorijski djelitelj u BIOS-u.

DDR2 800 je omjer HTT : (frekvencija memorije) = 1 : 2

Što znači da će na svaki Mhz HTT-a, memorija raditi na duplo većem taktu. Pri tvorničkim postavkama, HTT je 200Mhz, a pri ovom djelitelju memorija će raditi na 400Mhz (što je jednako 800Mhz zbog samog rada Double Data Rate načina memorije; DDR je skraćenica od toga.).
Ako npr. postavite HTT jednak 230Mhz, memorija na tom djelitelju radi na 460Mhz (što pak opet zbog DDR načina rada znači da radi na 920Mhz).

Ti djelitelji i postoje jer nisu sve memorije tvornički rađene da rade na primjerice 800Mhz, već ima i puno slabijih poput DDR2 533 ili 667 memorija. Ali opet, ako smo sigurni da će nam jedna DDR2 667 memorija 100% raditi na 800Mhz, onda možemo samo preko mem. djelitelja 1:2 staviti da ta memorija radi na 800Mhz (dok procesor i dalje radi na HTT-u od 200Mhz, što znači da njega nismo dirali nimalo). A kako mi djelitelje koristimo i tokom OC-anja, dobro nam dođu.

Stoga se i djelitelji kod AM2 nazivaju i u BIOS-u označavaju kao DDR2 400 / DDR2 533 / DDR2 667 / DDR2 800, jer dok procesor radi na tvorničkom HTT-u, možemo mjenjati takt memorije od 400Mhz do 800Mhz (naravno, ako memorija može toliki takt postići).

Znači, kada tražite u BIOS-u gdje se mjenja memorijski djelitelj, tražite samo gdje su Vam ponuđene opcije tipa „DDR2 400/533/667/800“ (Sempron ne bi smio imati DDR2 800 jer je to najjeftiniji procesor od AMD-a, pa su ga tako kakti osakatili).
HT Link
Od kada se pojavio AMD-ov procesor sa IMC-om, još jedna stavka je došla u igru kod OC-a istoimenih procesora – HT Link. HT Link je sabirnica kojom komuniciraju međusobno procesori (na višeprocesorskih sustavima) te komunikacija procesora i northbridge-a. Taj HT Link na tvorničkom taktu iznosi 800Mhz (kod soc. 754 platforme) te 1000Mhz (kod soc. 939 i soc. AM2). Kako je on važan kod overklokiranja ? Jednostavno, njegov takt je važan za stabilnost, a jako malo do nikako za performanse. Ako HT Link podižemo iznad tvorničkih 1000Mhz, može doći do nestabilnosti ili se uopće sustav neće probuditi (POST-ati). Zato je važno držati, prilikom OC-a, HT link ispod (oko) 1000Mhz. Čak i ako je ono na nekih 600-800Mhz, ono kod jednoprocesorskih sustava nema utjecaj na ukupne performanse sustava.
Kako se računa takt HT Link-a ?
HTT x množitelj HT link-a

Množitelj može biti 2x / 3x / 4x / 5x što znači da ako nam je HTT na tvorničkih 200Mhz, a to je kod svih AMD-ovih procesora na soc. 754/939/AM2 platformi, HT Link može raditi na 400 / 600 / 800 / 1000Mhz, ovisno koji množitelj stavimo.
U BIOS-u nije teško pronaći tu opciju jer se najčešće i ponuđene takve opcije ( 400 / 600 / 800 / 1000; 400=2x množitelj HT linka, 600=3x, 800=4x te 1000=5x) ili su ipak brojke (2x / 3x / 4x / 5x). Taj množitelj HT linka se zna pojavljivati pod nazivom „CPU-NB multy“, „HT Link multiplier“ ili neki derivat toga.

Znači, kod dizanja HTT-a preko 200 (tvorničkog), odmah stavite množitelj 4x, kada pređete 240-250Mhz stavite 3x, kada pređete 300-320Mhz stavite 2x etc. Važno je samo da bude ispod ili oko 1000Mhz (ili 800 ako se radi o soc. 754 platformi pošto je to njoj tvornički takt).

Osim množitelja za HT Link, u većini BIOS-a postojat će opcija koja će biti slična sljedećoj – ''NB<->SB'' te će također biti ponuđeni neki množitelji. To je množitelj za sabirnicu kojom komuniciraju NB (northbridge) i SB (southbridge). Na SB-u se upravlja svom periferijom (USB, SATA, PATA, Firewire etc.) te je taj množitelj najbolje držati jednak onome između (CPU<->NB tj. množitelju HT Linka).

Napone procesora i memorije dižite kada je to potrebno i ako imate dobro hlađenje sustava. Za AM2 procesore ne preporučam ići preko 1.5-1.55V sa odličnim hlađenjem za korištenje 24/7 i ne prelaziti temp. jezgri od 55°C prilikom opterećenja. Napone na NB-u ili SB-u dižite samo ako ste sve ostalo (memorija, matična) isključili kao mogućnost da Vas koči.
Moj postupak OC-anja novog sustava:
U ovom odlomku ću Vam pokušati objasniti kako se snaći u OC-anju novog i Vama nepoznatog kompjutera (kada ne znate nit granicu matične nit procesora i čak niti memorije). Kad niš ne znate...
Kako provjeriti koliko ide HTT na matičnoj ?
Procesoru spustite množitelj, također spustite i množitelj HT linku na 3x, djelitelj memorije stavite na najniže (DDR2 400) – ovime ste smanjili mogućnost da Vas takt procesora ili memorije ograničavaju u max. HTT-u. Napone ostavite na tvorničkim postavkama i lagano krenite sa podizanjem HTT-a. Kada dođete do toga da neće bootat, to je max. HTT pri tvorničkom naponu chipseta pri kojem možete bootat iz BIOS-a. Možete probati sa podizanjem voltaže NB-u ili mjenjanjem djelitelja (ali onda opet niste sigurni hoće li memorija moći sa višim djeliteljom raditi pri HTT-u višem od tvorničkog). Sve je to probaj-pa-vidi-jel-radi pristup.
Kako provjeriti koliko ide daleko procesor (na određenom naponu)?
Množitelj procesora ostavite na max., djelitelj memorije na najmanji (da opet maknemo takt memorije kao uzrok da nas koči), množitelj HT Linka na 3x i napone na tvorničke postavke. Nadajte se da vas neće zaustaviti u provjeri maksimalne frekvencije maksimalni HTT kojeg ste u odlomku prije tražili. Ako niste dostigli max. HTT ploče, onda probajte podići napon procesora da vidite jel Vas on koči za dalje. Testirajte svakoj postavci stabilnost, bilo sa Super Pi-jem ili Prime-om dugotrajnim.
Kako provjeriti koliko daleko ide memorija (na određenom naponu i latencijama) ?
Stavite najveći djelitelj (DDR2 800), množitelj procesora ostavite tvornički, HT link spustite na 3x, postavite određene latencije (3-3-3-X / 4-4-4-X / 5-5-5-X su najčešće nekako) i napon memoriji. Krenite sa podizanjem HTT-a i gledajte kada se neće bootat, onda skinite par Mhz dole sa HTT-a i testirajte u Memtestu (najbolji su testovi #5, #7 i #8 za brzinsko provjeravanje stabilnosti prije ulaska u Windowse i testiranja sa Super PI-jem ili Prime-om).

Uglavnom, to je najbrži način (koji nikako ne garantira krajnju stabilnost) za saznati koje su granice pojedinih Vaših djelova računala i na otprilike koji rezultat u OC-anju možete očekivati. Ja najčešće i idem ovim redoslijedom, kako sam gore napisao.

Oni napredni znaju i kako mogu provjeriti što ih npr. koči kod dobivanja većeg HTT-a na matičnoj. Jednostavno, ako npr. ne možete bootat na visokim vrijednostima HTT-a, a sigurni ste da chipset to može, ali da Vas koči loše programiran BIOS – kratkotrajno ispitajte mogućnosti matične preko programa za podizanje HTT-a iz Windowsa (Clockgen). Time zaobilazite BIOS kao uzrok problema i na kraju krajeva vidite jel Vas on koči (npr. ne možete iz BIOS-a sa bilo kojim postavkama bootat 290x9, a preko Clockgena veoma lagano oderete 320x9 saznali ste da Vas BIOS koči pri daljem OC-u jer očito sam chipset i matična mogu povući puno više). No to je opet dvosjekli mač jer programi poput Clockgena ne moraju svaki puta raditi (npr. odmah pri prvoj promjeni HTT-a iz Windowsa, isti se zblokiraju) na svim pločama i tek onda niste sigurni što je – jel se Clockgen blesira i ne radi kako treba ili stvarno matična ne može više ?

Sve u svemu, da je overklokiranje lagano, svi bi ga radili. Šalim se, nije to toliko teško za naučiti, a napredan OC-er se postaje samo isprobavanjem stvari u BIOS-u i skupljanjem raznoraznog iskustva sa net-a. Nitko se nije rodio sa tim znanjem. Većina ovih iskusnih OC-era što vidite po forumu je učilo na teži način – na vlastitim pogreškama i to je najbolji način.
A znamo kako se početnik može pošteno oznojiti kada mu se novi kompjuter neće upaliti jer je, eto – ''promjenio samo jednu vrijednost u BIOS-u''.
Vjerujte mi – svi smo prošli tu fazu...Ali zato i znamo neovisno o platformi OC-ati podjednako dobro.

Netko tko razumije ovo malo što mora znati kako nešta radi, znat će OC-at na svakoj matičnoj i na svakoj platformi, a ne prilikom rada na drugoj matičnoj i BIOS-u ispitivati ekipu na forumu koje on to sve točno postavke mora narihtati i kako. I onda pak to ne radi jer noob ne zna da niti jedan sistem nije istovjetan drugome (niti jedna komponenta nije ista kao druga zato i ne možemo odgovoriti na pitanja ''Koliko će ići moj procesor?'' i slična).

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:28.
Razer je offline  
Staro 09.02.2008., 16:41   #7
Space
ASUS
Moj komp
 
Space's Avatar
 
Datum registracije: Nov 2006
Lokacija: Beograd
Postovi: 263
5. dio - Intel Core 2, Core 2 Quad, Core 2 Extreme - overclocking uputstvo
by Spacemaster

Uvod
Pojava ozbiljnog overkloka, kao fenomena, datira još od pojave Intel Celeron 300A procesora, za koga možemo slobodno da kažemo da je jedan od prvih ozbiljnih predstavnika cele priče o overkloku. Jednostavnim podizanjem magistrale, ili ti FSB-a, zajedno sa određenim izmenama vrednosti parametara unutar BIOS-a, današnji skoro svi procesori u stanju su da izvrše sve zadatke u potpunosti, na dosta većem radnom taktu, neko što je fabrička vrednost istog tog procesora kojeg smo overklokovali.

Prve potrebe za overklok, pojavile su kod korisnika sa ne toliko dubokim džepom. Takvi korisnici bili su primorani da uz kupovinu nekog boljeg hladnjaka, jednostavno uz overklok, dođu do veće frekvencije, na osnovu čega bi se povećale performanse samog sistema. Kako je vreme odmicalo, proizvođači matičnih ploča, svesni novonastale situacije počeli su sa proizvodnjom sve boljih, i boljih matičnih ploča, koje su sve više bile raspoložene za overklok. Realno gledano, danas se vodi jedan mali rat, među proizvođačima matičnih ploča, gde je iskreno veoma teško ispratiti sve novitete, jer u jednom mesecu na tržište ponekad izađe i do desetak modela različitih proizvođača. Ali da se vratimo malo u prošlost. Kako se priča o overkloku sve više širila, pojavila se potreba i za overklokovanje ostalih komponenti, kao što je recimo sistemska memorija ili grafičke kartice. Isto tako, danas overklok ne predstavlja samo zadovoljstvo za low end korisnike, jednostavno danas je nezamislivo da se jedan sistem ne overklokuje, nevezano kojoj cenovnoj, odnosno tržišnoj kategoriji pripada, a sve to zarad "potrebe" za što većim performansa.

Intel kao trenutni lider na tržištu mikroprocesora, svakako je najzanimljiviji kada je u pitanju naša priča o overkloku. Današnji Intel procesori zasnovani na Core arhitekturi, ponekad su u stanju da dostignu čak i preko 100% overkloka ,a sve to u poređenju na fabričku vrednost kloka, gde ćemo baš iz tog razloga pokušati da na što jednostavniji način objasnimo, kako overklokovati jedan takav procesor. Pet, može se reći najbitnijih stavki za uspešan overklok jednog procesora jesu : kvalitetna matična ploča (podrazumeva se i bogat sektor BIOS opcija), memorija sa što većim fabričkim klokom, dobar hladnjak za procesor (bilo da je vazdušni hladnjak ili da je zasnovan na vodenom hlađenju, faznom promenljivom itd.), napajanje i naravno termalna pasta. Matična ploča poželjno je da ima što kvalitetniju naponsku jedinicu, koja bi trebalo da je što adekvatnije hlađenja, kao i širok spektar BIOS opcija neophodnih za uspešan overklok. Generalno gledano, za potrebe današnjih procesora sa dva jezgra, mogu da se koriste ploče kako sa 3-faznim, 4-faznim, 5-faznim tako i sa 6-faznim filtriranjem napona, dok je priča za procesore sa četiri jezgra malo drugačija. Overklokovan procesor sa četiri jezgra u nekim situacijama troši skoro pa duplo veću struju, neko onaj u Dual Core izvedbi, a sve to na istom kloku, te se stoga za takve procesore preporučuju matične ploče sa najmanje 8-faznom naponskom jedinicom, kako bi pad napona pri punom opterećenju mogao da se svede na minimum (isto tako bilo bi poželjno i jedno dosta kvalitetno napajanje). Svakako, da bi mogli u opšte da podignemo klok procesora moramo unutar BIOS-a da povećamo i klok FSB-a. Primera radi, podizanjem FSB-a nekog Code 2 Duo procesora sa recimo 10 množiocem, sa nominalnih 266 MHz FSB-a, na nekih 300 MHz FSB-a, procesor koji je radio na fabričkoj vrednosti od 2,66 GHz, u novonastaloj overklok situaciji radiće na okruglo 3 GHz. Isto tako, sa povećanjem FSB-a, povećava se i klok memorije, tako da uz posedovanje memorije sa velikim fabričkim klokom (primera radi 1000 MHz) overklok je zagarantovan.

Računanje, tj. formula overclocka procesora i memorije
1. FSB x Memorijski djelitelj = Brzina memorije

Primera radi: 266 MHz FSB-a x 2.00 djelitelj = 533 MHz (brzina memorije)
ili : 333 MHz FSB-a x 2.00 delilac = 666 MHz (brzina memorije)
ili : 400 MHz FSB-a x 2.00 delilac = 800MHz (brzina memorije)
ili : 450 MHz FSB-a x 2.00 delilac = 800MHz (brzina memorije)
ili : 500 MHz FSB-a x 2.00 delilac = 800MHz (brzina memorije)

Svakako u Biosu postoje i drugi množitelji osim "2" koji smo mi naveli u ovom primjeru, kao što je recimo "3", i primjenjivanjem gornje formule dobit ćete veće vrijednosti kloka memorije.

2. FSB x Množitelj procesora = brzina procesora

Množilac procesora je po Defaultu podešen na maksimalnu vrednost (prethodno mora da se isključi C1 i EIST), stoga ako imao recimo Intel Core 2 Quad Q9300 (2497.5 MHz Default klok), njegov max množilac je 7.5 (može se smanjivati na 7 i 6) a FSB 1333 MHz ( tj. 333 MHz koje računamo kada overklokujemo)

Primera radi: 266 MHz FSB-a x 7.5 množilac procesora = 1995 MHz (brzina procesora)
ili : 333 MHz FSB-a x 7.5 množilac procesora = 2497.5 MHz (brzina procesora)
ili : 400 MHz FSB-a x 7.5 množilac procesora = 3000 MHz (brzina procesora)
ili : 450 MHz FSB-a x 7.5 množilac procesora = 3375 MHz (brzina procesora)
ili : 500 MHz FSB-a x 7.5 množilac procesora = 3750 MHz (brzina procesora)

Hlađenje procesora
Podizanje kloka procesora van granica fabričke vrednosti, povlači i neke kontra efekte. Jedan od takvih efekata je i pregrevanje procesora, koje na kraju može da prouzrokuje i nestabilnost celog sistema. Da ne bi došlo do takvih pojava, današnji korisnici koji overklokuju svoje sisteme, pribegavaju montiranju, zapreminski većih, i po prirodi boljih hladnjaka od onih fabričkih, koji dolaze uz procesor. Trenutno najaktuelnija tri hlađenja koja se koriste pri hlađenju procesora su : zračna, vodena i fazna promjenjiva hlađenja.

Svakako, postoje i drugi vidovi hlađenja koji se koriste u svrhu takmičenja, kao što su hlađenja bazirana na tekućem dušiku te suhom ledu. Kao završi faktor pri montiranju novog rashladnog sistema, neizbežno je spomenuti i termalnu pastu. Trenutno najaktuelnija, i može se reći jedna od najboljih termalnih pasti na našem tržištu je svakako Artic Silver 5, koja dominira svojim kvalitetom zadnjih nekoliko godina. Naravno, pošto je pomenuta pasta jednim delom izrađena od srebra, mora se paziti pri nanošenju na procesor, jer svako odstupanje van procesorskog ležišta može da prouzrokuje kvar ploče (spaljivanje) zbor svoje elekto-provodljivosti (znači oprez na prvom mestu). Druga po sposobnosti aktuelna termalna pasta je Artic Ceramik, koja dolazi od istog proizvođača, međutim na svu sreću ne provodi elektricitet. Naravno, pored Artic derivata, na tržištu je prisutno dosta drugih proizvođača, a na vama je kojem modelu treba da se poklonite.

BIOS
Posle montiranja boljeg hladnjaka dolazimo do priče koja je usko povezana sa parametrima BIOS-a. Kako smo i naveli, podizanjem FSB-a, povećava se takt kako procesora, tako i memorije. Svaki FSB ima svoj tzv. "strap" koji se kreće u granicama od 200 MHz do 400 MHz. Smanjenjem strapa na manju vrednost kloka, smanjuje se mogućnost dostizanja maksimalnog kloka FSB-a, dok se memorijski protok povećava, i obrnuto (promena strapa moguća je samo na novijim modelima matičnih ploča). Na osnovu ovog podatka mogu će je zaključiti i sledeće, tj. da sa većim strapom, moguće je ostvariti i veći overklok FSB-a. Povećavanjem FSB-a povećava se i klok memorije, čiji protok direktno utiče na performanse. Da bi se postigle što bolje performanse memorijskog protoka, memorija se može dodatno "zatezati", tj. smanjivanjem latencija iste na prvu stabilnu vrednost, moguće je dodatno doprineti konačnim performansama memorijskog protoka.

Međutim, ako ne promenimo i napone u BIOS-u, tj. napone određenih tačaka na ploči nećemo postići toliko impresivan overklok, kako procesora, FSB-a tako i memorije. Za što bolji overklok procesora, mora se pribegavati podizanju pet trenutno najbitnijih napona jedne matične ploče, a to su : CPU napon, FSB napon, North bridge napon, napon memorije i svakako neizbežni PLL (VTT) napon.

Ako uzmemo recimo, da smo na jednom Intel Core 2 Duo procesoru montirali bolje vazdušno hlađenje, na osnovu našeg iskustva možemo da konstatujemo da se napon od 1.38 V do nekih 1.47 V ne bi smeo prelaziti, jer bi moglo da dođe kako do pregrevanja, tako i do nestabilnosti (pitanje je "sreće" neki procesori mogu, a neki opet ne mogu da trpe velike napone). Međutim, kada je reč o Quad Core procesorima onda je priča malo drugačija, i ponavljamo, po nekim našim procenama, nije poželjno prelaziti napon veći od 1.4 V (kod procesora izrađenih u 45nm priča je malo drugačija i ta granica može da se prekorači, a ne bi trebala da prelazi 1.5 V i temperaturu veću od 73ºC pri punom opterećenju). Svakako, ako ste u stanju da sebi priuštite neko vodeno hlađenje, sa naponom procesora može se ići još koji korak dalje, tj. za Dual Core procesore do nekih 1.50 V (za procesore izrađene u 45nm do 1.52 V sa maksimalnom temperaturom od 73ºC), za Quad core procesore do nekih 1.52 V (za procesore izrađene u 45nm do 1.52 V sa maksimalnom temperaturom od 73ºC). Veoma je bitno napomenuti i to da 45nm procesori "gube na overkloku" vremenom, tj. sistem na određenom kloku radiće jedno vreme i onda će postati nestabilan i tražiće više napona za procesor. Kako bi izbegli pomenuti problem treba se pridržavati gore pomenutih uputstava, gde najveću pažnju treba posvetiti maksimalnoj temperaturi koja ne sme da pređe kako smo naveli 73ºC. Da bi dostigli željeni klok procesora, pored napona koji treba njemu da se dodeli, takođe je neophodno dodeliti napon kako FSB-u, tako i severnom mostu itd. kao osnovnim parametrima za postizanje što većeg FSB-a. Današnje matične ploče bazirane Intel P965, P35, P45, 975X, X38, X48 čipsetu, imaju skoro identične raspone napona za postizanje stabilnog FSB-a (izuzev ASUS Blitz Formula SE, ASUS Maximus Formula, ASUS Maximus Extreme, ASUS Rampage Formula matične ploče … koje raspolažu sa dosta agresivnijim naponskim sektorom unutar BIOS-a, i samim tim na tim modelima moguće je i prekoračiti dozvoljene napone koje ćemo tokom nastavka teksta preporučiti). Maksimalni napon, kako kod severnog mosta, tako i kod FSB-a u nekim krajnjim crtama, ne bi smeo da prelazi vrednost veću od 1.45 V do 1.5 V (kod nekih modela matičnih ploča 1.5 V je maksimalna moguća vrednost FSB-a koja može da se dodeli u BIOS-u). Isto tako poželjno je isključiti sve "čipove", tj. uređaje na ploči koje ne koristite kao što je LAN, FireWire itd, znači ostavi samo one koji su vam neophodni.

Isto tako, u vreme kada su aktuelna dva memorijska standarda, tj. DDR2 i DDR3, mora se sa dozom opreza obratiti pažnja na naponski sektor, jer jedan nepromišljen potez može poslati vaše skupe memorijske module, jednom za svagda u večita lovišta. Trenutno, bezbolan napon za DDR2 memorijske parove iznosi u rasponu od 2.0 V do maksimalnih 2. 5 V, dok je kod DDR3 memorije priča malo "labavija", tj. preporučeni maksimalni naponi kreću se od 1.8 V do nekih 2.2 V (pošto je još uvek rano diskutovati o DDR3 memorijskom standardu, tako će se i maksimalna vrednost dopuštenog napona povećavati). Pomalo konfuzan naponski sektor, koji obično biva zapostavljen, vezan je PLL (VTT). Promena PLL napona na veću vrednost od one standardne, koristi se isključivo u slučajevima kad je neophodan FSB veći od 450 MHz ( sve pod uslovom da vam procesor ne udara u "zid" sa vrednošću manjom od 450 MHz, taj problem u narodu je poznat kao CPU-FSB-Wall). Kako je pomenuti naponski sektor vezan za naponsku jedinicu, jasno je da ne treba preterivati, shodno tome maksimalni preporučeni napon PLL-a ne bi smeo da prelazi više od 1.66 V do nekih 1.80 V. Isto tako u BIOS-u postoje i drugi parametri koji direktno utiču na overkolk kao što je C1 i EIST, čijim isključenjem nema variranja takta procesora. Podjednako važno je i isključiti sve "čipove", tj. uređaje na ploči koje ne koristite kao što je LAN, FireWire itd, znači ostavi samo one koji su vam neophodni.

Struja
Poznato je da većina matičnih ploča pati od pada napona pri punom opterećenju. Što će reći ako procesor nije opterećen, i u Windowsu radi na recimo 1.45 V, pri punom opterećenju napon u nekim slučajevima može da padne i ispod 1.4 V, što svakako nije poželjno, jer nam ta činjenica govori da procesor može pri punom opterećenju da radi na naponu manjem od 1.45 V, pa se zbog toga postavlja pitanje a zašto u "Idleu" ne bi radio na tom naponu? Jedan od načina da se to sve zaobiđe je korišćenje raznoraznih "naponskih modova" (dosta materijala o pomenutim modovima možete naći i na našem forumu) uz čiju pomoć pad napona na pojedinim modelima matičnih ploča jednostavno nestaje. Stoga, za uspešan overklok preporučuje se i što kvalitetnija "naponski" opremljena matična ploča (što više kvalitetnih zavojnica i mosfetova, to bolje) kako bi se smanjila verovatnoća za trebovanje pomenutog naponskog moda.

Uredno odrađen naponski mod ne mora da znači da će sistem funkcionisati bez ikakvih problema, drugi veoma bitan faktor vezan za struju je svakako napajanje. Kvalitetno napajanje igra veoma veliku ulogu, i sa istim se pomenuti pad napona svodi na minimum. Danas su sve više aktuelna napajanja sa što više "trafo stanica" tj. napajanja sa dva, tri i čak četiri trafoa. Isto tako pri kupovini je veoma bitno pogledati koliki su naponi na 12 V granama, tj. 12 V grane trebalo bi da su u stanju da isporuče što više napona i naravno što više struje, kako ne bi došlo do tzv. "štucanja". Nedostatak struje na EPS 12 V grani koja napaja celu naponsku jedinicu procesora može da prestavlja problem (najčešće kod Quad procesora) stoga se i preporučuju napajanja koja baš na EPS 12 V grani mogu da isporuče min 15 A.

Provjera stabilnosti
Kako bi utvrdili da li je overklok postavka unutar BIOS-a urodila plodom pribegava se test programima. Trenutno najaktuelniji overklok test program za Dual Core procesore svakako je Orthos, dok se za procesore sa četiri jezgra preporučuje Quad Prime95 program, naravno postoje i drugi programi za utvrđivanje stabilnosti. Pri puštanju pomenuta dva programa u pogon, dva, tri ili četiri jezgra, zavisno od procesora koji se testira na stabilnost, bivaju opterećena 100%, usled čega dolazi do drastičnog povećanja temperature.

Temperatura koja ne bi smela da se pređe za Dual Core procesore izrađene u 65nm iznosi 80 °C (za 45nm 73ºC), dok kod Quad Core modela ta vrednost može da ide i do maksimalnih 85 °C (za 45nm 73 ºC). Trenutno najaktuelniji program sa kojim se meri temperatura novih Intel procesora je CORE TEMP , koji po navodima programera meri temperaturu direktno iz jezgra procesora. Za proveru identifikacije kloka kako procesora tako i memorije, zatim za proveru memorijskih latencija unutar Windows-a koristi se svima nam poznat CPU-Z program.

Rezime
Overklok današnjih procesora ne bi trebalo da predstavlja problem, naravno ako vam apetiti nisu preterano veliki. Isto tako, proizvođači matičnih ploča, memorije, grafičkih karata, raznih rashladnih rešenja iz dana u dan sve se više trude da izbace na tržište što bolji proizvod, što je na kraju povoljno za krajnjeg kupca. Međutim, overklok u jednim manjim delom utiče na skraćenje radnog veka komponenti, te vam skrećemo pažnju da ovo uputstvo koristite isključivo kada je to neophodno.
__________________

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 03:52.
Space je offline  
Staro 11.02.2008., 11:50   #8
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
Quotes...

Citiraj:
Autor Grofaz
Vuco jel možeš napisat formulu po kojoj se računa takt memorije, ili dat link za program am2 tools jer ga nisam našao nigdje gdje sam tražio.

Ne mogu skužit kak se to računa, jer cpu-z baca takt memorije CPU/11, CPU/7, CPU/5, CPU/6 ovisno o prilici, a u biosu imam opcije DDR 400/533/667/800.

Na primjer.

FSB 200, opcija DDR800 = DDR 368
FSB 220, opcija DDR667 = DDR 346
FSB 252, opcija DDR667 = DDR 398

Kad stavim multi 5, omjer je CPU/5 bez obzira koju od ove 4 opcije
(dijeljitelja memorije) stavim i onda mi bude FSB : DDR 1:1 uvijek.

Uz to još jedno pitanje, kad bi stavio preveliki FSB za ploču ili nešto drugo pa ne bi bilo stabilno, onda mi na post-u da opciju da se vratim u bios sa del ili stisnem F1 pa idem dalje u safe modu kada spušta fsb na 200. Jel to neka opcija koja je uključena u biosu? Jel to ono Halt on all errors naprimjer.

Hvala.
Citiraj:
Autor Vuco
Formulu ne znam, ali evo ti link na AM2tools, friško uploadan.
Uglavnom, dosta toga ulazi u računici, od samog HTT-a, množitelja procesora do djelitelja memorije. Sigurno ima neka računica, no sa AM2tools je to puno jednostavnije.

http://www.esnips.com/doc/6f7d8884-a...4d310/am2tools

Što se tiče pitanja sa FSB-om (odnosno HTT-om, kako je to od K8 arhitekture) - može biti da si pretjerao sa HTT-om ako ti baca taj error tokom POST-a, no može biti jednostavno da ti je BIOS ne zreo i da te jednostavno on ubija u daljnjem napretku. Zato - pravac u Windowse i probati Clockgenom malo po malo. Ako npr. preko BIOS-a nisi mogao bootati na 250Mhz, a sa Clockgenom natjeraš 300Mhz (i to još da radi stabilno; što bi značilo da provrtiš neki test stabilnosti) - e onda te koči sigurno BIOS (no opet pazi - možda ti neće ići na 300 jer procu fali napona; tu mogućnost makneš tako da staviš u BIOS-u niži množitelj procesoru i onda probaš dizati HTT sa Clockgenom).

Nije to toliko komplicirano i stvarno se ponekad može lagano vidjeti što te koči, no moraš paziti i na osnovne stvari (tipa HT link, frekvu memorije) dok se igraš sa programima u Windowsima (tipa Clockgen, nTune ili sličan) i gledaš preko njih što te koči.

Tako da ti programi za OC-anje iz Windowsa nisu toliko loši koliko se na prvi pogled čini. Samo moraš znati što želiš sa njima napraviti.

Citiraj:
Autor windfucker Pregled postova
Voltaže (između ostalih podjela) dijelimo i na one u idleu i loadu uz obaveznu napomenu kada je što i čime mjereno...ova tvoja ne govori ništa.

Za temperature:napravi graf u OCCT-u,što se temp.tiče,ostavi ga da vrti bar 30-60min,pa ćeš imati približno točan uvid u situaciju.

Ovo sa ventovima ne kužim...tj.ako je ono što ja mislim-fulao si protoke gadno&imaš turbulenciju nepotrebno...

A lika koji ti je "rekao" da "ona druga" verzija BT-a ne ide za tvoj proc-pozdravi puno.Makar,uzimam sa debelom rezervom tko-je-tu-koga-i-kako-shvatio

Inače,da ne ispadne da ti stalno "nešto kenjam tu & prigovaram",ukazao bih ti na još jednu stvar iz abecede OC-a,a koju si,po svemu sudeći-preskočio.
Prvo pravilo je da ideš tražiti max./željene taktove jedne komponente sustava,pri default naponu,uz "osigurač".E,taj ti je da "rasteretiš" ostatak komponenti maksimalno(dakle npr.opustiš latencije& frekv. meme,a ne stegneš,kao što si ti učinio,kada npr ganjaš željeni/max.takt procesora,FSB-a...).I to uz default napon!Onda vidiš dokle ide stabilno,i ako ti to na default nije dosta,podižeš voltažu(za proc i chipset),odnosno opuštaš latencije meme i/ili dižeš voltažu iste.Dakle,jedno po jedno dok se ne uvjeriš u mogućnosti svakoga dijela sustava,gornji limit mogućnosti u odnosu na "cijenu"(tj.napone&temperaturu).I sve što činiš-čini u malim koracima & strpljivo.

Ovo "ad hoc" gruvanje napamet-ni najmanje me ne čudi da ti je konfa bila nestabilna & stalno se restartala-negdje si nešto ostavio na "manual" vrijednosti što ti nijedan napon ovoga svijeta nije mogao iskompenzirati,a najčešće to budu zaboravljene sublatencije meme,na primjer,pogotovo ako ti je komp nestabilan i pri "blažem" OC-u.Mema je kompleksna stvarčica,mušičava ,sa puno parametara i "urođenih" različitosti čak i kod "najbližih srodnika"...možda i najnepredvidljiviji dio bilo koje konfe.A samim time i najteže ukrotiva,za većinu početnika.

Sada sam debelo udavio one koji već imaju nekoga iskustva sa OC (o pravim znalcima da i ne govorim),ali ako će nas ovo spasiti makar jednoga spama-vrijedilo je
Btw.,sve što sam rekao prožvakano je na Forumu nebrojeno već puta,ali možda ovako,na uzbekistanskome rečeno,nekima ipak bude razumljivije.Napokon...

A lijepo sam te savjetovao da se suzdržiš od formiranja bilo kakvih pitanja neko vrijeme,dok o svemu ne razmisliš dobro.I ne pročitaš (proučiš) šta koji dio sustava/stavka BIOS-a
prvo:terminološki znači
drugo:"kako radi"/"čemu služi"
treće:utječe na sustav promjenom na niže/više vrijednosti iste (u teoriji,prema tuđim iskustvima,proučavanjem tuđih SS-ova,itd.,itd...)
četvrto:tek onda -praktični dio.

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 04.06.2008. u 21:45.
Razer je offline  
Staro 06.03.2008., 23:30   #9
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
Korisni linkovi @ PCE

Overclocking općenito

Linkovi vezani za matične ploče

Općenito:

Linkovi vezani za memoriju

Linkovi vezani za procesore:

Volt modovi:

Ostalo @ PCE

Korisni linkovi @WWW

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:34.
Razer je offline  
Oglasni prostor
Oglas
 
Oglas
Zaključane teme


Uređivanje

Pravila postanja
Vi ne možete otvarati nove teme
Vi ne možete pisati odgovore
Vi ne možete uploadati priloge
Vi ne možete uređivati svoje poruke

BB code je Uključeno
Smajlići su Uključeno
[IMG] kod je Uključeno
HTML je Uključeno

Idi na