PC Ekspert Forum - Preporuka za osnovni software/podešavanje sistema

Ovaj vodič je nastao s svrhom lakšega otklanjanja problema korisnika, bilo oni vezani uz sigurnost ili svakodnevnu upotrebu računala, kao i za početnike koji prvi puta dolaze na forum i žele riješiti neke od problema ili naučiti nešto novo. Kako funkcioniranje softwera u potpunosti ovisi o hardweru prvo par riječi o nekim koracima pri samom sastavljanju računala koji se znaju pokazati kao problem. Ovdje se sada neću baviti ugradnjom komponenti u kućište nego preporučiti par stvari za ugodniji i brži rad.

Par savjeta za hardwer
-treba izbjegavati kombinacije bržih i sporijih IDE uređaja na istom kanalu jer onda dolazi do pada brzine prijenosa podataka na brzinu slabijega. Shodno tome za većinu korisnika kombinacija CD ili DVD pržilice kao mastera, a CD ili DVD roma kao slave na jednom IDE kanalu se pokazalo kao najbolje riješene. Današnji hard diskovi rade na ATA 100/133 standardu a optički pogoni na ATA 66/33 pa je očito što treba izbjegavati. Osim toga postoje i SATA HDD, koji nemaju veze s IDE kontrolerima na matičnoj ploči pa je onda korisnik u mogućnosti postaviti hard diskove na SATA kanale a optičke pogone na zasebne IDE priključke čime se postiže optimalna kombinacija.
-određene matične ploče podržavaju tzv. Dual chanel rad za memoriju gdje dolazi do određenih pomaka u performansama. Najbolje je imati dva ista modula memorije (iako ima mogućnosti za pravilan rad s tri stika, ali to treba izbjegavati) koji se onda stavljaju u određene utore na matičnoj ploči (vidjeti u manualu) koje su obično obojane istom bojom ili na neki drugi način obilježeni.
-sve modernije grafičke kartice imaju na sebi dodatni molex konektor za spajanje s napajanjem pa ga ne smijemo zaboraviti priključiti (nikako priključivati/isključivati za vrijeme rada!!!).

Instalacija Windowsa na SATA diskove
Nakon probavljanja ovih par savjeta krećemo na instalaciju Windowsa. Nakon što se u BIOSU podesi boot redoslijed (prvi boot uređaj CD) treba zapamtiti jednu sitnicu ako se radi o instaliranju na SATA disk. Naime, kako se radi o zasebnom kontroleru (uglavnom) na matičnoj ploči (Silicon image ili sličan) potrebno je kod samog početka instalacije, na prvom ekranu pritisnuti tipku F6 za kasniju instalaciju drivera za kontroler, inače instalacija ne nalazi SATA hardove priključene na njih već samo PATA diskove priključene na IDE konektore. Potrebno je imati pripremljenu disketu za takvu radnju jer jedino s nje Windowsi mogu učitati potrebne drivere. Postoje i drugi načini ali kako su oni kompliciraniji nećemo sada ulaziti u njih. Tijekom instalacije Windowsa dolazimo do ekrana gdje traži od nas da odaberemo kontroler s diskete. Potrebno je prije toga naći u manualu od matične njegov točni naziv jer proizvođači na original diskete stavljaju uglavnom par verzija koje bundlaju s raznim modelima matičnih ploča.

Redoslijed instaliranja drivera
Nakon instalacije Windowsa slijedi instalacija service packova (iako je bolje takvo nešto izbjeći «ugradnjom» SP u samu instalaciju kao bi se pravilno instalirale pojedine komponente, pogotovo kada je riječ o velikim nadogradnjama kao što je SP1 i 2). Odmah iza, slijedi instalacija Direct X-a, ako želimo novu verziju. Napomena: Win XP originalno dolaze s DirectX 8. Slijedeće na redu su driveri za chipset na matičnoj ploči pa tek onda driveri za grafičku karticu. Praksa je pokazala da s ovakvim redoslijedom jako rijetko dolazi do nekakvih problema s driverima, iako je ta ista praksa pokazala na nekim kombinacijama komponenti potrebu za drugačijim redoslijedom instaliranja, ali takvi slučajevi su rijetkost.

Sigurnost
Što se tiče sigurnosti samoga sistema obvezan dio svake instalacije bi trebao biti firewall, antivirusni alat i neki od programa za zaštitu od nepoželjnih napasnika . Kao preporuka FW tu su Outpost, ZoneAlarm, od antivirusnih alata NOD32, Norton, Kaspersky, Avast (free) i Spybot - Search & Destroy u kombinaciji s AD Aware za zaštitu od ad-serving softwarea, Trojanaca i ostalih napasnika koji pokušavaju omesti vašu privatnost i surfanje. HijackThis se pokazao kao jedan od ponajboljih alata za skeniranje računala i otkrivanja raznih sigurnosnih problema, a njegov log možete postati na forum (Costa) gdje dobijete savijete kao i što ukloniti iz sistema.

Ugodnije i sigurnije surfanje
Za ugodnije surfanje, topla preporuka je za potpuno odbacivanje bilo kakvih proizvoda M$ kao što je IE, ili za mail OE. Postoje puno bolji i sigurniji programi za korištenje-Mozilla Firefox ili Opera za surfanje, a za mail-Pocomail, The BAT, Pegasus mail, Eudora itd…
Svi oni su puno sigurniji za upotrebu jer ne pate od raznih boljki i sigurnosnih propusta kojima obiluju IE I OE. Za pravilno prikazivanje Internet stranica potreban je Flash player i Java. Kako pri surfanju često nešto «skidamo» s neta poželjno je instaliranje nekog od download menagera kao npr. Getright, koji nam daje mogućnost nastavka prekinutog downloada. Kad smo već na netu želimo i komunicirati u stvarnom vremenu pa za tu svrhu možemo iskoristiti programe kao ICQ, Miranda…

Multimedija, igre
Kako su današnja računala dovoljno snažna za upotrebu u igrama, multimediji i sličnim radnjama u kojima prosječni korisnik izrabljuje svoje računalo potrebni su određeni programi za pravilan rad. Za igre stvar je dosta jasna: pravilno instalirani driveri za matičnu ploču i grafičku karticu kao i najnoviji DirectX (za novije naslove) bi trebalo donijeti sate zabave (pod pretpostavkom da je hardver ispravan i ohlađen na ugodnu temperaturu). No, kako su igre sve samo ne savršeno napisane skupine programskog koda dolazi do raznih problema vezanih za kompatibilnost uz određenu komponentu u računalu. Za rješavanje problema vezanih uz određenu igru postoji forum, a ako je proizvođač igre sposobniji uskoro se i na Internetu može pronaći zakrpa koja rješava (uglavnom) takve probleme.
S multimedijalnom primjenom računala neiskusniji korisnici se ponekada nađu pred naizgled čudnim problemima vezanih uz filmove (slika radi, zvuk ne ili obratno), muziku i obradu istih materijala. Najrasprostranjeniji format za filmove je dakako .avi gdje se zvuk i slika raznim stupnjevima kompresije s određenim codecima «stiskaju» kako bi zauzeli što manje mjesta a zadržali kvalitetu. Za gledanje takvog sadržaja nisu potrebini codeci nego samo određeni filtri preko kojih se film prikazuje na ekranu. Nužno potrebni programi za tu namjenu su:
-ffdshow
-ac3 filter
-player (BSplayer, MPC, MV2 player ili drugi)
Prvi je potreban za prikaz vizualne komponente, bez obzira koji je codec korišten za kompresiju (Divix, Xvid…).
Drugi nam je potreban za zvučnu komponentu ako je u takvom filmu zadržan originalni AC3 zvuk (5.1 ch).
Izborom nekih od navedenih playera možete bezbolno prikazivati i titlove uz takve filmove jer baka, naravno ne razumije engleski kad joj pustite film. Sve se svodi na izbornik playera/učitaj titlove (ako se nalaze u zasebnom fajlu a ne zalijepljeni za film) gdje možete mijenjati boju, položaj, font i veličinu istih. Windows MP i slični programi nisu pogodni za takvo nešto jer za doći do titlova na njima su potrebni dodatni programi za overlay.
Treba izbjegavati instaliranje tzv. Codec pakova koji su Pandorine kutije koje nakon instalacije nasele hrpu codeca u sistem pa nije rijedak rezultat totalni kolaps.
Naravno, kako postoji hrpa drugih codeca za AV materijale potrebno je pri ruci (mišu) imati i program Gspot (ne ona točka na ženskom tijelu) koji je sposoban pročitati koji je codec korišten za određeni materijal, a osim toga vam ponudi njegovo ime i url za download. Kako grafičke kartice (uglavnom) imaju i TV-out tu cijelu priču možete prebaciti i na TV pa je gledanje ugodnije.Za gledanje DVD filmova dovoljno je instalirati neki od softverski playera (Power DVD, Win DVD) i imati DVD-rom, naravno. Tu su naravno i neizbježni playeri za muziku raznih formata kao što su Foobar, Winamp itd… Naravno, sve ove silne filmove, slike i muziku bi htjeli popržiti i na CD/DVD medije pa za tu svrhu koristimo programe kao što je Nero. Postoje i drugi ali je ovaj najjednostavniji i dovoljno kvalitetan za apsolutnu preporuku.

Preglednici slika i dokumenata
U cijelom sistemu treba se i naći mjesta za neki od preglednika slika, koji uglavnom nude i najosnovnije alate za obradu i kompresiju kao što su CompuPic, ACDSee, Irfanview koji nam umnogome mogu pomoči u svakodnevnom radu. Osim za slike preglednik nam je potreban i za razne dokumente. Najrasprostranjeniji programski paket je svakako M$ office ali postoji i besplatna rješenja kao Openoffice. Isto tako popularan format je i .pdf a njegovu ekstenziju otvara Acrobate reader.

Za komprimirane datoteke možemo koristiti programe kao što su Win RAR, ZIP ili ACE. Win RAR se pokazao kao dovoljan jer je podržava sve popularne formate pa je kao takav dostatan.