|
I sam tekst kaze da je je to u jednoj (tj dvije specificne stvari), koliko to utjece na real world performance, moze se znati tek kad se izvrte neki genericki benchmarci.
Nije niti isti instruction set, niti su workloadovi isti. https://www.phoronix.com/scan.php?pa...pyc-xeon&num=4 Recimo da koristis server za serviranje web pagea sa PHP-om, sto je dosta common u ovo doba, prije 3 god, protiv starih generacija epyca i xeona, POWER9 je bio puno sporiji na php i py benchu. Ali opet, vjerovatno to neces vrtiti na POWER9 sustavima. Davno jesam radio na solarisu/sparcu koji je isto RISC arhitektura ali opet se vrtila na tome jedna vrlo specijalizirana stvar, pa nemam usporedbe sa necim takvim negdje drugdje. |
Da nadopunim odgovor, pri konstrukciji strukture procesora inženjeri imaju slobodu, pri prijelazu s jedne generacije procesora na drugu, da izmijene kompletnu arhitekturu procesora, time izmijene i sam način izvršavanja instrukcija. U ovom slučaju su inženjeri su obratili pažnju na neke stvari koje se specifično očituju kao velika ubrzanja u određenim testovima/benchmarcima.
Kod Intela i AMD-a je bio problem što nisu imali velikih izmjena kroz nekoliko generacija procesora, ispadalo je da je prvi (i trenutno zadnji) veliki skok u performansama kod Intela bio s pojavom Intel Core procesora, a kod AMD-a s pojavom Zen (Ryzen) procesora. To su ujedno i veće izmjene unutar tih procesora, sve ostalo se svodi na copy/paste stare arhitekture na finiji proizvodni proces plus tu i tamo koja izmjena oko memorijskog kontrolera i slično, što ne mora imati utjecaj na IPC samog procesora. |
Citiraj:
To će rijet slijedeće! Spavaju i žive od stare slave, jer se najbolje zarađuje kada prodaš istu stvar nekoliko puta uz vrlo male izmjene. No marketing se zato potrudi svaki puta naglašavati odnosno prenaglašavati te male izmjene kao nešto revokucionarno što ih je koštalo enormna ulaganja u razvoj tih malih gotovo kozmetičkih izmjena. Zato ovi ljudi u crnoj kožnoj odjeći imaju tako velike plaće za razliku od razvojnih inženjera. Jer ovo su pojedinci, a ovih razvojnih onženjera treba imati u količinama koje su velike i još ih treba i dobro platiti da bi nešto i uradili. Ipak je jeftinije imati ove pojedince u crnim kožnim jaknama koji su jako ubjedljivi i koji kompaniji uspiju prodati sve što ona proizvede bez obzira na to kakav je taj proizvod. |
Pretpostavljam da je svima teško svake godine izumiti novu revolucionarnu arhitekturu. Ipak ne bi pomak od ryzen 1xxx do 5xxx deklarirao kao kozmetički.
|
Citiraj:
Nema nekog bitnog pomaka ili nečeg revolucionarnog od pojave 8086 porodice procesora. S obzirom da AI danas na području inženjerstva sam razvija neke varijante konstrukcija koje su koncepcijki sasvim drugačije od onoga što razvija ljudski mozak, kako to da AI nije u stanju razviti koncept mikroprocesora koji bi bio sasvim nešto drugo u odnosu na ono što poznamo danas ili se o tome šuti? Praktično već skoro pola stoljeća tapkamo na mjestu. Napredak je vidljiv ali sve to je DC u odnosu na AC sistem. Sve ovo danas je postavljeno još u prvoj polovini 20 stoljeća i ranije, nekih novih tendencija za sada nije na vidiku. Sve ovo i danas se razvija, ali to je samo unapređivanje postojećeg, revolucionarnih skokova nema. Nema genijalaca koji razmišljaju izvan okvira. |
Citiraj:
|
Citiraj:
Il se zajebavaš il ne kužiš? Ovo što se sada događa je normalan razvoj nečega čemu su osnove postavljene još u prvoj polovini prošlog stoljeća i daljni razvoj se mogao predvidjeti. Kako je Tesla došao i promijenio ondašnji svijet od onda nije bilo neke revolucije osim možda ovo sa telekomunikacijama i razvojem interneta odnosno društvenih mreža. Na području računarstva osim kvantnog kompjutora o kojem se također već dugo priča nekog pomaka sa novim idejama i koncepcijama nema. Razvoja i napretka ima no nema neke revolucionarne nove koncepcije. Naravno da nešto tako ne kapa svaku godinu, no nikada u povijesti čovječanstva nije radilo toliko naučnika, nikada se toliko nije ulagalo u nauku i razvoj i nikada toliko ljudi nije imalo školu, a i nikada nije bilo toliko ljudi u isto vrijeme. Tako da s obzirom na zakon velikih brojeva trebali bi danas imati nekolko genijalaca koji bi mijenjali našu sadašnjost svojim otkrićima i svojim razmišljanjem, no očito je da ih u ovom trenutku nema. Ako se prebacimo na područje mikroporcesora definitvno tapkamo u mjestu unatoš tome što razvoj ide dalje svaki dan. Možda su imoja očekivanja bila prevelika? |
Kaj se tiče ljudi koji imaju školu, nažalost danas većina tih "visokoobrazovanih stručnjaka" vjeruje da je Zemlja ravna ploha, dok istovremeno nikad nisu čuli za von Neumannov model, niti znaju razliku između RDP-a, VPN-a i VM-a.
Tak da si definitivno imal prevelika očekivanja kaj se ljudskog roda tiče, jer danas uz sve moguće tehnološke napretke, mi zapravo idemo unatrag, a imati faks za većinu nažalost znači imati samo papir, posebice u tzv. Lijepoj Našoj. Konkretno znanje takvim stručnjacima nije previše bitno, jer sigurno postoji aplikacija ili netko tko to može umjesto njih, dok se oni kasnije potpisuju na projekt i kite tuđim perjem. Po pitanju samih procesora i popratnih arhitektura, pomaka i napretka je samo u posljednjih 10 do 15 godina itekako bilo. |
Citiraj:
Bilo je još ovo. |
Citiraj:
Jesi ti to društvene mreže upravo proglasio revolucijom u rangu Tesle? OK slažem se da je interent općenito definitvno nova era čovječanstva, kao što je štajaznam pad rima bio početak srednjeg vijeka, pad carigrada/otkriće amerike novog doba itd. jer je internet drastično promijenio svakodnevni život i manire čovjeka (stalno svi bulje u ekran, od beba koje samo tada ne cvile do baba i deda koji su savladali to), sve se može googlat, prije se moralo u knjžnice itd. No našao si krivo doba za kukati po procesorima, jer su stvarno napravljeni veliki pomaci zadnjih 5 god., novi koncepti (amd sa chipletima, eto i intel se pokrenio napokon sa big.little dizajnom na desktopu). Uzmi kako je ogromna razlika u computing/rendering/nešto drugo moći nekog cpu-a prije ryzena i sada nekog top epyca |
Citiraj:
Što je onda Alder Lake ako ne skroz različita arhitektura od prošlih? Ovo je najveća promjena još od Sandy Bridge arhitekture, ne znam što još Intel onda mora izmisliti da bi ti bio zadovoljan. U članku koji si linkao piše da se ubrzanje od 20x odnosi na "AI inferencing performance for 8-bit integer operations can be up to a whopping 20x faster than POWER9 solutions". Prevedeno: ništa bitnog tebi za svakodnevno korištenje kompa ili gaming. Najveći je problem što ljudi očekuju promjene ali da sve ostane isto. Ti bi 20x brži CPU ali da možeš pokrenuti Windowse, da CPU ne bude 20x skuplji, da aplikacije ne poskupe... |
Citiraj:
Očito se ne razumijemo. Govorim da je to sve varijacija na 8086 arhitekturu i naravno da ima napretka. No koncepija je samo jedna. Sve se to događa unutar istog okvira. Tesla je prodemao od temelja stvari. Zato sam rekao i da su društvene mreže i internet temeljito neke stvari promjenile. Druga je stvar što većina ne koristi to kako treba i na prvu loptu nez kritike i ograde prihvaća za istinu sve na što naiđe na internetu. Ono što sam još krajem 90' očekivao je drugačiji naćin komunikacije sa uređajima, a prkatično smo još uvijek na mišu i tipkovnici ili touch ekranima iako je snaga procesora narasla stotinama puta u međuvremenu. Prepoznavanje govora je još uvijek jako loše bez obzira na naraslu snagu CPU. Mnoge stvari treba još uvijek previše puta kliknuti da bi se došlo do samog unosa nekog podatka i sl. Tako da i prateči softwer je još uvijek debelo iza samog hardwera. I samo programiranje je još uvijek više umijeće nego rutina koje bi moralo biti nešto sasvim drugo danas kada bi većinu toga trebao obavljati sam stroj uz pomoć inteligentnnih programa. Pogledaj samo Windows program i koliko u njemu ma mrtvog koda. Kako to da nije moguće automatski uz pomoć nekog inteligentnog pomoćnika za programiranje jenom za uvijek pročistiti OS od ovog mrtvog koda a onda da taj pomoćnik optimalizira kod za pojedine CPU, jer definitvno da se kada bi se baš željelo moglo svaki progranm optimalizirati za svaki pojedini CPU. Jer postoje neke razlike između CPU i ta dodatna optimalizacija softwera donijela bi nešto na brzini izvršavanja OS i programa Koncepcijski gledano dobiješ source verziju OS koja se uz pomoć inteligentnog programa optimalizira za svaki CPU na kojem se izvršava. Sve je isto samo pojedine stvari se mogu ovisno o samoj konstrukciji CPU odnosno veličinama pojedinih djelova unutar samog CPU podesiti da bolje rade. Vidimo da to danas pojedine softverske kuće rade za Intel ili AMD, no to se isto može napraviti i za svaki CPU ponaosob unutar Intela ili AMD. Nekad su programeri pisali u asembleru pojedine dijelove koji su se znatno brže iizvršavali. No danas bi to mogli i sami programi, jer alati su danas napredniji nego prije 30 godina, a snaga procesora je veća. U čemu bi bio problem da AI to napravi istestira i potraži najbolje riješenje? Ako znaš ulaz i izlaz netko treba naći optimalizaciju kako doći od ulazanih do izlaznih podataka uz najmanji utrošak energije ili najkraće vrijeme. Pretpostavljam da danas više ne bi trebalo biti problem najbolja iskustva i znanje vrhunskih programera prenijeti na AI i onda vidjeti da li sam stroj to može sam obaviti i možda i naći neka nova riješenja. Možda toga i ima samo na osnovu onoga što vidimo u praksi ne čini se da je tako. Jer kada dođu izmjene u arhitekturi treba previše vremena da to prihvate programeri i da izađu programi koji podržavaju nove mogućnosti hardwera. Evo samo jedan primjer iz prakse. Imam fax, printer i skener u jednoj mašini, Na starom OS i hardweru radi savršeno jer postoji drajver za ovaj uređaj. Dolazi novi OS i drajver za uređaj je generički iz OS. Naravno neke funkcije otpadaju. Kupiš novi stroj i novi OS. Postojeći uređaj više ga ne prepoznje novi Stroj a drajver je kao generečki. Proizvođač uređaja nema intersesa za pisanje drajvera. Nudi novi uređaj koji ima sve funkcije kao i stari, ali naravno postoje sada drajveri. Čovjek bi u međuvremenu očekivao da netko napravi program koji će analizirati stare drajvere i novi hardwer i biti u mogućnosti sam preraditi stare drajvere za novi stroj. Naravno nešto takvog na tržištu nema, no koncepcijski bi to bila super stvar. |
Tu se opet vraćamo na krajnje korisnike kao poprilično zatupljenu publiku koja zombificirano bez trunke interesa luta bespućima Interneta, pa je za takve totalno svejedno koji uređaj i OS koriste, jer ionak ne rade ništa pretjerano korisno ili pametno.
Nažalost takvi su danas većina, pa im se i sve moguće firme lijepo dodvoravaju dok ih uz pomoć unaprijed (is)planirane zastarjelosti pojedinog uređaja fino tjeraju da svake godine opet kupe "novi uređaj", jer su zapravo korisnici konkretan proizvod. Prepoznavanje govora nam je omogućilo da u svakodnevnom životu naletimo na hrpu kretena koji urlaju na Siri neka nazove "staru, jer ne znam koji kruh je rekla kupiti." Tehnički orijentirane seljačine se pak diljem javnog prometa deru na telefon, jer moraju imati uključen speakerphone "zvučnjak" tak da svi ostali čuju njihove "privatne" razgovore. I tak, tehnika i tehnološki napredak omogućuju prvenstveno kojekakvim budalama da budu još veći kreteni.:chears: |
Dovoljno je malo stat i pogledat uređaj poput ovoga i sve je jasno koliko je po pitanju kućne zabave, informiranja i komuniciranja tehnologija napredovala...a napredovala je strelovito, poput SF čovjeku koji je maštao o nečemu takvome prije npr. samo 30-40 godina.
Kockica pogonjena laserom za projekciju videa na zidu u kvaliteti kino projektora, sa vrlo solidnim zvukom ispod haube, uštekaš u usb web kameru i video komuniciraš sa kime želiš, bežično povezivanje svega, multimedijalna kutija u malome, samodostatna i naravno sa ulazima za vanjske uređaje. Sve za cijenu prosječne mjesečne HR plaće koja i nije nešto po zapadnim standardima, 6300 kn edigital. Pa onda ove nove konzole za 2300/3200/4200 kn sposobne reproducirati fenomenalnu grafiku sa tonom igara uz pretplatu od desetak eura mjesečno...gdje poput videoteke biraš u hrpi igara. Pa streaming servisi IPTV televizije, filmovi, serije. Pa spremanje podataka u "oblak"...mogućnosti klasičnog interneta ne treba valjda spominjati. Praktički svaki današnji dom postane pametni dom uz wifi spajanje klima, nadzornih kamera, pališ gasiš svjetla...ništa od toga nije pretjerano skupo prosječnom čovjeku. Ideš s posla i sa smartphonea upališ si doma klimu da te čeka rashlađeni prostor...da mi je to netko pričao prije 30 godina rekel bi mu da je sanjal. Pa prije 30 godina smo imali lagani šrot film Dic Tracy gdje je tip komuniciral video pozivom preko svog ručnog sata...tada je to djelovalo kao da bi danas gledal teleportrataciju :D On topic: Intel je OK :D |
U tehničkom smislu, pa exponencijalno rastemo.. jos prije 100g. se koristio abakus, a prije 30g smo iznajmljivali video kazete :)
Nažalost, da bi bio Tesla, Einstein ili Ramanujan itd. , moras imat bar malo problema u postojecem skolskom sustavu plus uz to praksa je pokazala lol moras biti malo vise i duhovan, a tu kod nas danas kroz forsiranje materijalizma smo i napredovali i nazadovali :) Mozda nam fali jedi order koji bi jos kao male prepoznavao talente uz koje je sila :) Tako da, tehnicki cemo i dalje napredovati i kroz 5-10 god svi cemo vjerojatno imati 128c PCje od tko zna koliko ghz, koji ce omoguciti smart ovo ili ono, virtualni holodeck ili tako nesti, ali moralno a pogotovo duhovno cemo jos vise potonuti, tako da ako je to sakomako sto ti primjecujes kao stagnaciju, tu se slazemo.. Ali to je hard core off topic, jer realno PC je tool, tehnicko orudje koje je daleko vise napredovalo od drugih orudja npr automobili ili odjeca ili gradjevina ;) Dapace, integracija te pc tehnogije je vidljiva u svemu od ves masina do satova itd ..bilo to arm, x86 , sta god.. Google stadia i slicni projekti ce ti uskoro omoguciti da ne trebas ni pc, terminal i ziveli.. bas te briga da li google ima amd ili intel xD Kazem, pitanje je samo koliko smo mi u skladu sa svime time xD |
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Osim generalnih tlapnji, imas li nesto konkretno sto te muci? Aha, to je drugi post... Cekaj malo! Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
https://c.tenor.com/bD9vHNiR1rQAAAAS...mind-blown.gif |
Citiraj:
Neću sad na sve! No o kompajlerima znam još od početka dok sam takve stvari koristio. No kako to da usprkos tome ručno optimizirani kod se izvršava puno brže od koda napravljenog kompajlerima (ne kompletan, ali su programeri znali vrlo mali dio koda oprimizirati unutar jednog programa i dobiti znatno bolje rezultate što se tiče brzine izvršavanja samog programa)? Divno čudo da nakon pola stoljeća upotrebe i optimiziranja nečega još uvijek se može neke stvari optimizirati a tako kao što rekoh i za svaki CPU (bio to fizički jedan ili više njih) se može uvijek izvući dodatno nešto više ako se program podešava baš za specifični procesor i aplikaciju kao takvu. Od kuda se onda događa da ako se aplikacija podesi npr. za intel CPU ona se brže izvršava baš na toj lokanoj specifičnoj intel varijanti CPU (pri tome mislim na cijelu porodicu kada izađe na tržište), a nije da se to ne bi moglo podesiti i za svakog člana te porodice, jer razlikuju se po veličini npr. keša i sl. Ono kompajler je prevodilac iz jednog jezika u drugi, no uvijek ima pojedinaca koji od prevođenja naprave umjetničko djelo. Nadam se da to ne moram objašnjavati? Što se tiče autorskog dijela? Pa evo samo jedan primjer. Kupim uređaj TV Box. Unutra je procesor koji može sve i svašta. Naravno kada je pogonjen pod Androidom maximum tog uređaja je 5.1 zvuk. Da ga kumiš i moliš i ne znam što da mu radiš to je fizičko ograničenje tog uređaja. Instaliravši LibreElec dakle sasvim drugi OS za divno čudo ovaj isti mikorprocesor odjednom žvače i bez problema prepoznaje 7.1 zvuk i može sa njime sve ono što treba. Hebeno intelektualno vlasništvo je u pitanju kao što kažeš. I nije to samo ovdje slučaj. Svojedobno je jedna kuća koja je proivodila zvučne kartice imala isti problem. Korisnik je preradio drajvere i izvukao iz zvučne kartice ono što ni njezini tvorci nisu znali da može i na kraju su išli tužiti korinika za intelektualno vlasništvo iako su njegovi prerađeni drajveri u stvari doprinijeli da se ta kartica znatno bolje prodavala na tržištu, jer bez toga to je bio samo jedan od proizvoda na tržištu koji se nije isticao po ničemu od konkurencije. Da ne pričamo o uređaju za kojeg su pojavom novog Windows OS drajveri postali generčki dio tog OS, naravno sada više ne rade sve opcije tog uređaja, a promjenom generacije CPU i matične ploče uređaj više nije prepoznat od hardwera i OS kao nešto što je priključeno. Naravno potpuno funkcijski isti uređaj se nudi od proizvođača tog uređaja ali ovaj sada ima posebno pisane drajvere za ovu novu kombinaciju i sve radi pod novim nazivom uređaja, no za stari uređaj koji je i dalje funkcionalan se ne napišu drajveri za novu kombinaciju HW i softwera. Hebeno intelektualno vlasništvo? A mene kao kupca koji je pošteno platio uređaj tko hebe. kupi još jednom taj isti uređaj pod novim nazivom samo da bi to mogao spojiti i instalirati drajvere pa će sada to raditi, a potpuno ispravni uređaj baci u smeće. U čemu bi bio problem da imam softwer koji može na osnovu analize drajvera za stari uređaj i staru matičnu i OS napraviti automatski drajvere za novu ploču i CPU i novu varijantu OS? Imam li ja kao kupac isto neka prava ili moram bacati u smeće potpuno ispravan uređaj kada se mijenja OS a ne daj bože matična i CPU? Evo samo analogije u vezi ovoga. Imaš vozilo koje više nećeš moći voziti kada umjesto raskršća sa semaforskom signalizacijom koja regulira promet promjeniš njegov izgled i napraviš kružni tok. A nije da se takve stvari ubuduće ne bi mogle i dogoditi u stvarnosti jer prelazimo u skoroj budućnosti na autonomna vozila i kada počnu stvari oko intelektualnog vlasništva moglo bi se dogoditi i nešto takvo. Naravno karikiram no mislim da si shvatio na što mislim. Koliko je to sve nakaradno, najbolje se pokazuje da ljudi dobivaju patente na neke stvari koje se tek trebaju otkriti i moći napraviti, a da se u praksi uopće ne zna da li nešto takvo može raditi i funkcionirati. Koliko su takve stvari unazadile napredak društva kao takvog? Da ne pričamo o patentnim pravima nad živim postojećim organizmima ili spojevima, jer se time otišlo u krajnosti. No da ne skrećemo sa teme topica. Ne kažem da nema napretka, no vrtimo se cijelo vrijeme oko jedne te iste koncepcije. Nije da se na stvari ne može gledati na drugi naćin kao što se to do sada znalo dogoditi puno puta u ljudskoj povijesti, jer došao je netko tko je sve to gledao na drugi naćin. No s obzirom na današnji broj znanstvenika, količinu ulaganja u znanost i razvoj naprosto čudi činjenca da nema nekoga tko bi razmišljao out of the box? Ono ne da budeš ravnozemljaš i antivakser, več da razmišljaš drugačije od ostalih i da vidiš ono što drugi neće nikada vidjeti svojim očima jer se nalaze u istom filmu kao i svi ostali. Kako stvari funkcioniraju najbolji primjer ti je ovo sada sa Koronom, svi se vrte u istom smeću i svi kopiraju jedni druge, a da nitko nema pravo riješenje za izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo. Sve što kažeš i navodiš tu si u pravu, no ja ne pričam o ovome što pišeš nego o nečemu sasvim drugome i ne mislim se natjeravati sa tobom oko toga, već pričam o koncepcijskoj razlici, jer kada gudiš po jednome razvoj i napredak ide u jednom smjeru, a ako ponekad nešto okreneš u sasvim drugom smjeru napredak je nešto sasvim drugo od ovoga o čemu sada pričamo. A i unutar postojećeg boxa neke stvari mogu sasvim drugačije. Nismo još ni krenuli u realizaciju DDR5 memorija a već znamo što će biti sa DDR7. Dakle već se zna bliža budućnost i to zato jer je koncepcija ista, tako da shvatiš o čemu pričam a tako je i sa razvojem CPU. No u takvom sistemu ne možeš očekivati skokove u razvoju i to je ono što već imamo preko pola stoljeća postoji razvoj no to je u principu tapkanje u mjestu. Kada će se pojaviti novi genijalac i dali će mu biti uopće dozvoljeno da pokuša realizirati svoj koncept je veliko pitanje jer bi to ugrozilo sve što do sada postoji. Često puta nešto bolje i naprednije nema šansu upravo zbog ovoga jer mnogi imaju svoje interese i ne možeš samo tako kontra toga. |
Rasprava o novim Intelovim procovima....
Brko, znam da gledaš :P , možeš li molim te pobrisat sve ove nebuloze uključujući i moj post. Ili bilo tko od admina. Fala. :) |
Citiraj:
|
Citiraj:
Recimo, meni omiljeni JSON parser upravo eksploatira SIMD mogucnosti x86 procesora. No ako pogledas nacin na koji se koristi, isti je poprilicno nezgrapniji i opasniji od klasicnih JSON libova. Takodjer, ogranicen si na odredjenu skupinu procesora, sto cini lib proizvodom nise, i samim time neiskoristivim na sirokoj skali. Dakle, uopce nije sporno da se optimizacije rade, samo one vecini nisu potrebne jer je ono sto odradi kompajler sasvim dovoljno. Uz to, takav kod je tezak i sklon hrpi problema, pa ces za produkciju vise puta razmisliti koliko ti se isplati imati velike performanse na ustrb svega ostalog. Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
Cekaj, hoces ti nama objasniti onaj "mrtvi kod" u Windowsima ili sto je vec bilo, to me do jaja zanima moram ti priznati... |
Tribalo bi neki topik otvorit sa HOF besmislenim raspravama i izjavama ima ih u zadnje vrime dosta.
Sent from my M2012K11AC using Tapatalk |
Citiraj:
Neću ništa objašnjavati, već ću postaviti jedno pitanje! AI Nekada su strojevi bili ograničeni a danas su moćniji tisućama puta. Koja je zapreka da umjesto općenite exe verzije nekog programa dobiješ source verziju i da imaš AI koji će sam optimizirati exe verziju ovog source koda i prilagoditi ju samom procesoru i to automatski. Kako to da su ljudi i dalje superiorniji u optimalizaciji od mašine koja može napraviti stotine promjena i to provjeriti u vrlo kratkom vremenu? A ono što i kako ljudi rade je isto sistem metode pokušaja i pogrešaka. U tome bi jedan AI trebao biti daleko bolji od ljudi. |
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
|
Citiraj:
Ne ovo se zove AI i jedna je od fundamentalnih stvari u okviru AI a to je optimizacija. Kompajleri nekada ubace poneki redak koda koji nema nikakvu ulogu ni smisla. Odnosno kod određene kombinacije switcheva znaju i nepredviđene stvari napraviti. No nakon 50 godina razvoja i uporabe ne misliš li da je to odavno trebalo postati prošlost pa da kompajler radi i takve nepredviđene stvari. |
Citiraj:
|
E- jezgre bliže sandyu nego skaylakeu. |
Vade retro Satana!
Gori ste od ovih koji obitavaju na Covid threadovima. Druže Brko, vratite se iz mrtvih! |
Citiraj:
Citiraj:
Jao, i sva ta skalamerija za sveukupno samo 10% bolji IPC u odnosu na godinu dana stari Zen 3 dizajn. Ajde, kad stigne Core i5-12400(F) onda bude AMD možda spustil cijenu 5600X modela. |
Citiraj:
|
AMD čak i ne treba ništa dodavati, dosta je da spuste cijene postojećih modela, dok preCtave nove 3D primjerke i to je to. Nadolazeći Core i5-12400(F) bude ionak imal iste performanse kakve nudi 5600X samo po nižoj cijeni. Ukoliko AMD odluči cjenovno premjestiti postojeće i nadolazeće modele, više od toga ne trebaju i onda samo direktno prelaze na Zen 4. Intelov marketing je odradil svoje i to smo znali još prije skoro godinu dana. Core i5-12600 kao 10C/16T CPU ima (ko bi rekel, gle čuda:)) bolje performanse uz istu/sličnu cijenu u odnosu na 5600X 6C/12T u aplikacijama koje znaju iskoristiti sve jezgre kak spada, dok igre to definitivno nisu.
I veli Australac, kad dođe vrijeme u kojem igre na neku foru znaju iskoristiti sve jezgre, Intel ima problem, jer te manje jezgre su uistinu slabije, pa su zato i bile usporedbe sa Sandy/Ivy Bridge i Bulldozer arhitekturama. Obzirom da su manje jezgre bile jedini način da Intel donekle prikaže kako mogu skalirati jezgre, mada vidimo iz priloženog da ne mogu, s nadolazećim Meteor Lake i popratnim arhitekturama svakak prelaze na chiplet/tiles dizajn, jer nije nikakvo rješenje unedogled imati 8 većih jezgri koje su uvijek nasvirane na 5.0GHz+, dok se istovremeno krcaju hrpe manjih jezgri koje pak same po sebi nemaju takav efekt ko veće, a opet i te manje moraju biti razvodnjene kako bi opravdale naziv efikasne, odnosno učinkovite i šparne jezgre. :frend: |
Citiraj:
Evo ovdje na 46:02 pa nadalje https://www.youtube.com/watch?v=L1ung0wil9Y Inače ovo je moja genracija a predaje na fakultetu ovo o čemu pričamo. Ja sam jako davno bio u tome, danas su mi to španska sela. No prošla su desetljeća a ništa se strašno nije promjenilo, bugova koliko želiš. Dalje neću bastavljati da ne spamam ovu temu. No u ovom videu ima i zanimljivih stvari kao što je rečeno da nisi Intel inženjer dok nemaš vlastitu subrutinu u mikrokodu u CPU. |
https://www.fudzilla.com/news/pc-har...ng-rather-good
Pa tu piše da bude meteor i dalje koristio male jezgre. Otkud im samo te informacije? |
Da, Meteor Lake bude chiplet/tiles dizajn, s tim da bude npr. jedan chiplet sadržaval manje, dok ovaj drugi veće jezgre, pa iGPU, itd. i to je Intelovo nadolazeće MCM rješenje po uzoru na AMD.:)
Kaj se informacija tiče, sam Intel je u nekoliko navrata na velika vrata najavil big.LITTLE hibridno rješenje kao nešto što ide dalje iz generacije u generaciju uz dodatna poboljšavanja i optimizacije. |
Intel da je imao prostora stavio bi 32 adler jezgre, zato je ovo kompromis. Dobili su rjesenje koje ipak boosta multi performanse i sigurno ce dobro doci i u mobilnom svjetu, a financijski kao sto vidimo proizvod je konkurentan. A gamerski je neupitni ionako i ovako pobjednik, za gaming taj broj jezgri ce jos dovoljno dugo biti dosta..
Ja ne vidim problem, zanimljivo prijelazno rješenje. Da su bili drskiji ponudili bi odmah i model 12400 i B ploce .. S druge strane i AMD priprema big little dizajn sa zen5, gdje ce manje jezgre biti zen4 s manje keša.. To ce biti više workstation rješenje kome takve jezgre trebaju, jer gameri od toga brijem nece imat koristi |
Citiraj:
|
"mrtvi kod" je zapravo optimizacija :D
|
Citiraj:
Ima itekako veze! Pokazuje da kompajleri su i dalje puni bagova i da ljudi i dalje neke stvari mogu daleko bolje optimizirati. Nakon pola stoljeća upotrebe ovakovih alata očekivao bi da s obzirom na napredak snage CPU da se napravio softver koji bi sam sebe mogao optimizirati, jer to je jedan od osnovnih stvari kod AI, odnosno da su uspjeli istrenirati softver da je sam u stanju optimizirati kod. Isto to očekujem u vezi s pisanjem drajvera za hardwerske uređaje. A u tom pogledu se nismo maknuli od onoga kako se to nekad radilo. Dovoljno je da kažem kada dođe nova ne generacija već varijacija CPU, GPU i matičnih ploča sa novom ne generacijom već varijacijom ćipseta onda obavezno slijedi standardna zajebancija sa BIOS-om i hrpom nadogradnji drajvera i to se pegla i krpa tako dugo dok to ne radi koliko toliko stabilno, a u stvari nikada se ne popegla do savršenstva i praktično podržava se tako dugo dok se ne izbaci nova varijacija i dok se stara još koliko toliko prodaje. Tako da se nikada ne dobije konačni ispeglani proizvod jer i ovo što na kraju bude kao zadnja verzija još uvijek u nekim slučajevima se događa da se sistem sruši. Kao primjer poluproizvoda mogu samo navesti proizvođača opreme za liječenje od kancera zračenjem, kada su mehanički graničnik za količinu zračenja na uređaju za zračenje zamijenili softwerskom varijantom i kada je ta generacija uređaja došla na tržište krajem 90' počele su umirati stotine žena ne od raka nego od prevelikog zračenja da bi na kraju shvatili da imaju grešku u softweru koji upravlja uređajem za zračenje i da je krivo upisan jedan parametar koji je bio 1000 puta veći od onoga što se pokazivalo na ekranu uređaja. Meni je žao što vi ne razumijete i ne vidite problem, jer ste svaki puta kada nabavite novu varijacju CPU, GPU i čipseta i još kada se to nadogradi i sa novom varijacijom OS spremni prolaziti istu torturu i bespotrebno gubiti hrpu vremena da bi to proradilo koliko toliko stabilno i pouzdano. Ima samo jedan problem što se takva praksa proširila i na druge grane i proizvode, pa se dogodilo da je cijela nova generacija putničkih aviona bila prisiljena prizemljiti nakon znamo čega. Na žalost to su neki platili svojim životima. Meni se takova poslovna politika ne čini nimalo primamljivom. Otprilike takovu poslovnu politiku sada imamo i sa cjepivima protiv Kovid-19 virusa. Bilo je uvijek takovih stvari ali ne na tako velikoj skali kao danas. Možda se ne razumijemo, ali nadam se da ste shvatili zašto nisam hype svaki puta kada ljudi u crnim kožnim jaknama prezentiraju nove proizvode i očekuju pljesak a najviše vaše novce za nešto što je na papiru savršeno, a kada se to istestira u praksi i nije neko veliko čudo i napredak. Mogu samo reći da su proizvođači automobila u 50' i 60' bili jako sretni kada su kupci mijenjali automobile u roku od 1 do 2 godine, a startali su sa promjenom automobila jednom u 5 godina. Štos je bio da su svaku godinu mijenjali boju automobila. Sve drugo je bilo praktično isto. Do onda su se automobili nudili u jednoj boji i to crnoj. Tko nije shvatio neće nikada ni shvatiti. |
Citiraj:
E to bi bio epski obračun kod ok korala! |
Citiraj:
|
eh dobra stara vremena kad su rizle bile bijele boje i bez ljepila..... čovjek je moro dobro naslinit
|
| Sva vremena su GMT +2. Sada je 23:37. |
Powered by vBulletin®
Copyright ©2000 - 2025, Jelsoft Enterprises Ltd.
© 1999-2024 PC Ekspert - Sva prava pridržana ISSN 1334-2940
Ad Management by RedTyger