Citiraj:
Autor yedwy
Gle mi svi znamo što piše...
Poanta ti je sljedeća...
Na tvom disku se nalazi 250 000 000 000 fizičkih bajtova i to je u SI sustavu 250 giga bytea ali s obzirom da je baza računala 2 i da se samo s bazom 2 prizvode računala (ako neko zna da postoji neko na dekadskoj bazi neka mi javi, barem izvan laboratorije kakve) dolaziš do problema - jer 1000 nemože biti na bazi 2 djeljiv bez ostatka, prvi koji odgovara tom uvjetu je 1024 i zato imaš to kao osnovi po kojoj tvoj proc i time OS i sve ostalo vide taj disk, zato postoji ono neformatirani i formatirani kapacitet neforamtiran on ima 250 000 000 000 bajta tj 2 000 000 000 000 bitova ali ti bitovi se mogu samo na bazi 2 formatirati i tako dolaziš do onoga kaj ti gore piše - sistem ima 232GB...
Amen...
Inače da znam da je to za isp*** ali to je ono proizvođači se prave mutavi iako svi mi (kao i oni) dobro znamo kakva je istina i da bi bilo puno poštenije pisati 232GB ali tu se opet javljaju drugi problemi jer nije svaki setup particija i svaki FS baš sasvim isti i neće u dlaku bit jednako uvjek prema tome oni se legalno osiguravaju tako da napišu neformatirani kapacitet i amen...
|
Pa nije bas...
Prvo, racunala nekad nisu bila bazirana na bazi 2. Bili su bazirani iskljucivo procesori, zbog tehnicke izvedbe (bistabil je puno lakse izvesti nego bilo sto drugo, iako covjeku bas i nije lakse), a memorija i ostali elementi najveci dio racunalne povijesti nisu bili bazirani na bazi 2, upravo suprotno. Byte, kao osnovni element memorijske lokacije je bio promjenjljive velicine, 8 bitova u byteu je postalo nepisani standard tek u zadnjih 20-tak godina, prije je bilo svega, ne samo zbog prakticnosti vec zbog cijene i namjene.
Isto tako, 1024 oblik prikaza nazvan kilo je nazvan poprilicno labavo, u doba kad se takvo sto primjenjivalo nije bilo bitne razlike, bilo je puno prikladnije zbog adresiranja adresnog prostora, a danas potpuno nebitno i zastarjelo (tehnicki je potpuno svejedno izvesti 500 umjesto 512 MB modula, no jednostavnije i prakticnije je izvesti 512 MB, upravo radi adresiranja istog).
S druge strane, neki drugi segmenti informatike su uvijek koristili kilo kao 1000 (npr. komunikacije), a neki su pak mijesali kruske i jabuke (npr., adresni prostor na FDD-u).
Stoga i jest 90-tih zbog potreba standardizacije definirano da se 1024 ne smije skracivati s kilo, na bilo koji nacin. Najveci dio proizvodjaca se stoga i jasno deklarira na samim proizvodima, samo je kod nekih OS-ova i memorija ostalo to na takav nacin krivo definirano.
Sto se pak tice formatiranog i neformatiranog prostora, to nema veze s diskom. Disk ima svoj kapacitet; to sto ga neke vrste formata smanjuju (cak i ne bi nazvao formata vec pripreme za uporabu) nema veze s kapacitetom diska.
Prema tome, ako disk ima 250 megabajta jedino pravilno jest da ima 250000000 bajtova, cak bi se i tu dalo jos definirati koliki je i taj bajt.
A to sto windoze ne znaju koliki im je kapacitet diska, nek se ugledaju na neke druge OS-ove.
