Kaže AI da je to mit
"Kod većine nesreća kazaljke se ne “zaustave” točno na brzini u trenutku sudara, nego je to više mit koji vrijedi samo u posebnim slučajevima.
Kako radi klasičan brzinomjer
Kod starijih, potpuno mehaničkih brzinomjera kazaljka se vraća na nulu oprugom čim kotači više ne vrte pogon brzinomjera.
U sudaru se takva kazaljka može pomaknuti bilo kamo zbog udarca ili deformacije instrument ploče, pa položaj nakon nesreće nije pouzdan pokazatelj brzine.
Zašto se nekad kazaljka “zaledi”
U modernim vozilima kazaljkom često upravlja mali električni stepper motor, koji drži kazaljku u zadnjem položaju sve dok ima napajanje.
Ako u trenutku sudara dođe do naglog gubitka napona (prekid napajanja instrument table), motor se više ne može vratiti kazaljku na nulu, pa ona ostane “zaleđena” na brzini koja je bila prikazana u tom trenu.
Zašto to nije uvijek točna brzina
Udarac može mehanički prodrmati kazaljku i malo je pomaknuti, osobito kod instrumenata s manjim otporom kazaljke, pa očitanje može odstupati nekoliko km/h ili i više.
Nije svaka nesreća povezana s trenutačnim nestankom napajanja baš u trenutku udara, pa se kazaljka može još malo pomicati nakon sudara ili se normalno vratiti na nulu.
Kako se danas stvarno određuje brzina
U ozbiljnim očevidima pravi se oslonac na tragove kočenja, deformacije vozila i raspodjelu krhotina, uz fizikalne proračune, a ne samo na položaj kazaljke.
Mnogi noviji automobili imaju “crnu kutiju” (EDR – Event Data Recorder) koja bilježi brzinu, kočenje i druge parametre nekoliko sekundi prije sudara i daje daleko pouzdaniji podatak od brzinomjera"