[sakomako]

Autor Exomaniac

Vi sigurno nemate optiku do svakog drugog kata pa onda koaksijalac jer on tako ne funkcionira, to je premalo korisnika za jedan CMTS. Jedan koaksijalac može povući 3-4 gigabita preko jednog kabela s obzirom na broj analognih kanala, a kad se to makne, to skače i na 6-7 gigabita po kabelu bez ikakvih daljnjih ulaganja. Kad uvedu 3.1 ili 4.0 to skače i na 10 gigabita, s 4.0 čak i simetrično. Plus, iz svakog ormarića ide više zasebnih kabela koji svaki ima svoj CMTS.

Ne znam o kakvih ti 4K ili 8K streaming servisima pričaš, ali ako nisi znao skoro svi servisi već sad imaju 4K, to je 20-30 megabita, jednom kad dođe mainstream 8K za jedno desetak godina za njega uz nove kompresije koje će se pojaviti teško da će trebati vise od 70-80 megabita. To su brzine koje ljudi na koaksijalcu već sad imaju, štoviše, A1 većini korisnika u paketima nudi 150 megabita po praktički nikakvim cijenama.

Kakva lokacija od Amisa u Buzinu? Pa ta lokacija je najmanji problem. Problem je gdje ta optika dolazi. A ona dolazi do centrala koje se nalaze u svakom kvartu i onda se tamo niti terminiraju. Ono što drugo tebi nije jasno je to da jedino što je vaše vlasništvo i na što ćete vi utjecati je instalacija u vašoj zgradi. To su samo niti koje idu od stanova do šahta ispred zgrade, to je sića. Na onaj dio koji ide stotinama metara do centrale u naselju vi nemate nikakav utjecaj. Ako A1 želi, oni mogu to samo presjeć jednom kad vi kažete da ne želite optiku u zgradi.

Ti u priči imaš samo ovo, samo ono, ovo će, ali jel tebi jasno da se tu priča o milijunima kuna investicija? Samo za jedan kvart. Onda taj operater treba od svoje centrale, ako ju ima u naselju, povući novi optički kabel do vaše zgrade i spojiti se. Ako nema centralu, treba ju izgraditi, treba elaborate, priključke na struju, treba ugovor s DTK za provođenje optičkih kablova do vaše zgrade, ako u DTK uopće još ima mjesta, pa onda za svaki metar kabela koji prolazi kroz DTK treba plaćati najam svaki mjesec.

Ti kažeš da bi svi bivši korisnici optike prešli nekome druge, ali to uopće nema nikakvog smisla, ti ljudi su pod raznim ugovorima, na godinu, dvije, imaju pakete s nekim televizijskim kanalima koji su možda ekskluzivni i ne žele prijeći nekima drugima, možda imaju 4u1 paket i onda zbog mobitela imaju još 50 kuna popusta, ima milijun faktora.

Provođenje kablova po zgradi je manji dio troška jer je to fizički rad, a kabeli su postali jeftini. A jedna centrala, koju bi taj novi operater morao izgraditi iznova košta na desetke tisuća dolara samo za opremu. Pa sve to treba terminirati, staviti spliceboxeve u DTK, spliceati njih.

I zadnje, stalno spominješ to da je ovo ili ono otplaćeno, zašto to tebe brine? Pa nije funkcija A1 tebi pružati najbolji mogući internet i otplatiti investicije, nego je funkcija da oni na tim investicijama profitiraju za svoje dioničare. To što ti ne vidiš nekakva poboljšanja svaki dan ne znači da se u infrastrukturu ne ulaže, ja po novom Zagrebu vidim svako malo da su negdje kopali i provlačili nove optičke kabele do njihovih ormarića te su stare ormariće zamijenili novijim i većima.

Da je profitabilno startati telekome i širiti se, misliš da se kod nas ne bi pojavili lovaši koji ni htjeli od toga profitirati? Pa svaki telekom je propao jer jednostavno je naše tržište premalo za više od 3-4 telekoma.

Kablovska infrastruktura u zgradi je napravljena 2001 godine od tvrtke DCM. Optika ide do ormarića na svakom drugom katu iz kojeg idu dva koaksijalca po jedan za svaki kat i na njemu je po 6 korisnika. Bilo je slučajeva da je brzina interneta jako varirala ljudima kada bi se uvečer svi nakačili na internet i pri tome gledali i TV. To je tehnologija od prije 20 godina. Koliko znam ništa posebno barem na strani korisnika u zgradi nije mijenjano kroz tih 20 godina. Što je na strani Bneta odnosno VIP ili A1 me ne zanima jer je to njihova stvar.

Postoji jedan diplomski na netu gdje je autor analizirao povrat sredstava za investiciju u optičku mrežu i to vrijeme je cca 7 godina uz određenu gustoću korisnika koja je umojoj zgradi ipak daleko veća, što znači da je povrat investicije bio kraći.


Ono što nama fali i gdje je država kriva to je trebala biti zakonska obaveza da se na instalacijama jedne tvrtke pod određenim uvjetima može koristiti usluge i nekog drugog operatera, dakle da postojeća mreža bude transparentna i za druge davatelje usluga, jer ovako nismo se daleko odmakli od trenutka kada je najavljena liberalizacija telekomunikacijskih usluga, jer ovo sada je više monopol operatera optičkih mreža, jer nitko ne pušta ponuditelje usluga u svoju mrežu i tu je država debelo zakazala.


Odnosno ona ideja u ZG o digitalnom gradu tj. javnoj optičkoj mreži do svakog korisnika uz mogućnost korištenja usluga bilo kojeg teleoperatera pod jednakim uvjetima sve je dalja opcija iako je ulazak RH u EU omogućio dobivanje sredstava iz EU za tako nešto.


Da cijene usluga na optičkoj mreži uz razumne brzine nisu prevelike pokazuje i primjer npr. ove tvrtke https://mtnet.hr/?tab=solo#main pogledaj cijene i brzine na njihovoj vlastitoj optičkoj mreži.



S obzirom da A1 nije zanteresiran za optičku mrežu koju je dobio kupnjom Amisa, ovdje vidim priliku da na to mjesto uskoču tvrtka poput spomenute.



Sredstva se mogu dijelom dobiti i iz fondova EU, a pogotovo kada bi se grad uključio u igradnju digitalnog grada i uz uvjet javnog vlasništva nad takvom infrastrukturom. A osnova greška je bila prodaja telekoma zajedno sa infrastrukturom od strane naših političara. Mreža je trebala biti javno dobro.