Citiraj:
Autor panoramix
Ajd oladi malo. Nije bubanj bez veze zamijenjen diskovima. Diskovi i pločice se brže troše pa se nešto i prodaje, dočim kočione obloge kod bubanj kočnica traju puno dulje.
Na mojem autu je straga bubanj i na 160 tkm ni primisli o promjeni dok sam pločice jednom već promijenio kao i diskove.
Problem bubnjeva je što se kod jačeg kočenja više griju i teže ih je protokom zraka ohladiti.
Prednost im je što se kod neuravnoteženosti malo potokare i vozi dalje dok diskove, pogotovo samoventilirajuće možeš jednom malo potokarit i onda slijedi zamjena.
Usput, nalijegajuća tarna površina veća je kod bubnjeva pa se uz nominalno istu silu postiže bolji efekt kočenja.
Nisam htio pisati starinske nazive za dijelove ali za tvoj info, kočione obloge za bubanj nazivale su se "ferode" a bubanj "troml".
Ferodo dolazi od stare robne marke Ferodo koja je počela s proizvodnjom kočnica za kočije krajem 19. stoljeća.
Bubanj na njemačkom je Trommel.
Dobro je znati...  |
Lijep uvod u povijest što naravno nema veze s činjenicom da bubanj (kad se sve zbroji i oduzme) nije bolje rješenje od samoventilirajućeg diska+pločice, iza. Zato i ide obavezno napred gdje je najbitnije.
Disk kočnice su bolje od bubnja, razlika je u disipaciji topline u oba sustava. Dok će bubanj kočnice s vremenom biti prevruće zbog topline koja je "zarobljena" unutar bubnja, disk kočnice se hlade brže (posebno moderni rebrasti diskovi) i nude bolje kočenje pogotovo u extremnim uvjetima. Bubanj kočnice su jeftinije nego disk kočnice ali i puno teže za održavati/sastaviti. Disk u pravilu može savladati jače sile pa se i koristi kod većih i teretnih vozila (na svim kotačima) dok je bubanj češći iza, kod manjih auta.
Ipak na kraju treba reći da zadnje kočnice nisu toliko bitne kao prednje i više znače za stabilizaciju auta kod kočenja nego za samo kočenje odn. zaustavni put.