[Blue Spirit]

Lumbago je naziv za naglu i žestoku bol u lumbalnom području, te ju rijetko tko od nas nije osjetio. Smatra se da je oko 80% populacije pati od križobolje. Naziv lumbago odnosi se na simptom. Uzrok boli može biti različit ali najčešće je u vezi s patološko-anatomskim supstratom koji izaziva manifestaciju boli. Sve kretnje kralježnicom zapravo su suma pokreta što se vrše između dva susjedna kralješka.

Prostor između dva kralješka naziva se vertebralni dinamički segment, te kod pacijenata sa križoboljom najčešće degenerativne promjene nalazimo upravo u tom području. Vertebralni dinamički segment sastoji se kako smo rekli od po dva susjedna kralješka između kojih je disk, međukralješničkih otvora i intervertebralnih zglobova. Svaki disk je građen od želatinozne okruglaste jezgre (koja čini središnji dio), oko koje se nalazi fibrozni prsten. Fibrozni prsten je vrlo čvrst, jer mu se niti križaju i urasle su u kost trupa kralješka. On povezuje trupove kralješka, omogućuje njihovu gibljivost te pruža čvrst oslonac jezgri koja bolje djeluje kao amortizer pritiska, te sprječava da jezgra pri naglim pokretima ili nekim opterećenjima sklizne sa svoga mjesta.
Vidimo dakle da prostor među trupovima kralježaka služi pokretima iako nije građen kao pravi zglob. Degenerativne promjene se najprije pojavljuju na intervertebralnom disku da li kao proces starenja, neke traume ili genetskog razloga. Degeneracija intervertebralnog diska očituje se smanjenjem elastičnosti jezgre diska, smanjenjem njezina oblika, fisurama i rupturom pojedinih vlakana fibroznog prstena te suženjem intervertebralnog prostora. Intervertebralni disk zbog smanjenog vezanja vode u jezgri postaje neelastičan, slabije djeluje kao amortizer pritiska te slabije odolijeva mikrotraumatskim oštećenjima. Fibrozni prsten vremenom puca te se u njega utiskuju dijelovi želatinozne jezgre. S napredovanjem degenerativnih promjena raspada se hrskavična pokrovna ploča i disk. Prostor između dva kralješka se sužuje te dolazi do približavanja trupova kralješka.
Takve degenerativne promjene na kralježnici se javljaju kod starijih osoba ali i kod osoba mlađe dobi. Vjerojatno i današnji način života, sjedeći posao, nedovoljna tjelesna aktivnost pogoduju bržem razvoju degenerativnih promjena. S razvojem degenerativnih promjena pojavljuju se i prvi simptomi. Bol se najčešće javlja u lumbalnom dijelu kralježnice jer je tamo mehaničko opterećenje najveće ne samo statičko nego i dinamičko.Opterećenje je najveće na onim mjestima gdje jedan dobro pokretan dio kralježnice prelazi u drugi koji je slabo pokretan ili sasvim nepokretan.

Simptomi su jaka probadajuća bol u lumbosakralnom području, iskrivljeno i ukoćeno držanje a muskulatura tog područja je bolna i napeta na dodir.
U većini slučajeva kada se lumbago prvi puta pojavi on nakon kratkog vremena i nestaje jer je pritisak prolazan te mu većina pacijenata ne pridaje pažnju i ne poduzima nikakve mjere liječenja. Problemi se javljaju tek onda kada se lumbago ponovo pojavi, bol je obično jača tjednima traje te se tada većina pacijenata javlja liječniku. Liječnik pacijenta upućuje na neku od dijagnostičkih pretraga, najčešće na snimanje kralježnice rentgenom (gdje se vide starija oštećenja). Skuplje pretrage ali znatno djelotvornije su CT (kompjuterizirana tomografija) i MR (magnetska rezonanca), pa ih pacijenti u akutnoj fazi bolesti vrlo rijetko kada i naprave.
Nakon provedene dijagnostičke obrade i postavljene dijagnoze pacijent se upućuje na fizikalnu terapiju koja ima vrlo važnu, praktički glavnu ulogu.
Fizikalna terapija ima za cilj da se održi i uspostavi funkcija kralježnice za slobodno kretanje u prostoru i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Kod određivanja fizikalne terapije vrlo je važno da je postavljena dijagnoza točna jer samo ciljanom fizikalnom terapijom imamo najveće izglede za uspješnost liječenja. Od fizikalnih procedura najčešće apliciramo laser, neke vrste elektroterapije te izvodimo vježbe istezanja i jačanja muskulature ali ih izvodimo kada ta akutna faza malo popusti(nakon 4 do 5 dana primjene fizikalne terapije). Ono što je vrlo važno za pacijenta da dobro naučene vježbe svakodnevno izvodi kako bi muskulaturu oko oštećene kralježnice ojačao, pa su izgledi da se lumbago ponovi manji.
Pacijente treba educirati kako u svakodnevnim aktivnostima pravilno izvoditi određene radnje(pravilno sjedenje, ustajanje i lijeganje, nošenje i dizanje tereta itd.).
Ako pacijenti zanemaruju i ne liječe lumbago može doći do još jačih i izraženijih degenarativnih promjena na kralježnici pa čak i do klijenuti mišića te je tada najčešće indiciran operativni zahvat (o tome odlučuje neurokirurg) jer konzervativni način liječenja ne daje dobre rezultate.

Cirkulacija - limfa - smanjena izmjena hranjivih tvari i kisika.

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/2427/

Sve je stvar cirkulacije

Uzrok teških i bolnih nogu nakon duljeg vremena provedenog u stojećem ili sjedećem položaju je u slaboj cirkulaciji u nogama. Što se zapravo događa? Srce funkcionira kao svojevrsna pumpa, koja tjera krv u sve dijelove našeg tijela, odakle se putem vena vraća natrag u srce. S obzirom na to da se srce nalazi na višoj razini u odnosu na noge, krv kroz vene u nogama kreće se suprotno sili gravitacije, da bi stigla do srca. Ako taj put prenesemo u mjernu jedinicu za dužinu, onda kod prosječne osobe put koji venska krv prevali iz nogu do srca iznosi 1,5 metar. Kako bi to olakšala, priroda se pobrinula da različitim mehanizmima potpomogne povratak krvi u srce. Dok smo u pokretu, kontrakcije mišića na nogama djeluju poput pumpe, pritišćući na stijenke vena i potiskujući krv prema srcu. Drugim riječima, što se više krećemo, jače potiskujemo krv natrag prema srcu.
Tijekom dulje neaktivnosti, primjerice duljeg stajanja ili sjedenja u istom položaju, mišići nogu nedovoljno se kontrahiraju i manje pritišću na stijenku vena, što otežava povratak venske krvi prema srcu i izaziva nakupljanje krvi u nogama, a to dovodi do osjeta teških i bolnih nogu. Ako takvo stanje dulje traje, mogu uslijediti trajnije promjene na unutarnjoj stijenci vena i slabljenja venskih zalisaka. Ako se promjene ne tretiraju na vrijeme, uskoro se razvijaju ozbiljniji venski poremećaji.
Teške, bolne i otečene noge, uz to što su simptomi koje najčešće povezujemo s venskom bolešću nogu, mogu biti i prateći simptom raznih drugih oboljenja (primjerice kroničnog popuštanja srca, bolesti bubrega, nedostatne limfne drenaže (limfedem), upale potkožja u području nogu (erizipel, celulitis) ili nastati kao posljedica uzimanja nekih lijekova.
Bez obzira na to jesu li teške i bolne noge simptom nekoga primarnog ili sekundarnog procesa, potrebno je otkriti uzrok na vrijeme, a liječenje u svakom slučaju prepustiti liječniku.

Izreka: "Kretanje je život" stara je i svima znana al jos uvijek aktualna.



Tijelo kao i u svemu, prehrani i zivotnim navikama ima kumulativni efekt.



Ima jedna dobra izreka: " Prvo mi stvaramo navike, onda nase navike stvaraju nas. Postajemo robovi istih. "



Svi zaboravljamo jednu stvar da smo do recimo 20-25 godine (barem generacije do 90-te za novije ne znam) imali relativno dinamican zivot.



Kretanje, mnogo aktivnosti, opcenito bili smo u muvingu. (igrali skrivaca / lovice / bavili se sportom - hobijem / osnovna / srednja/ faks / izlasci / kafenisanje / X i td...)




Vecini je to razdoblje zivota proslo.



Poslije 25-te godine zivota promijenimo navike, zaposlimo se (oni koji imaju srece da rade) na nekom radnom mjestu i radimo u (nepovoljnoj poziciji za tijelo sjedimo-stojimo) istoj poziciji (ured / stol / šalter / blagajna itd) dulje vrijeme untar istog dana , tjedna , mjeseca , godine.



... and guess what ?



Prvih godinu , 2 , 3 , 5 još nekako ide.



Poslije toga se vec javljaju prvi simptomi i nelagode.



Onda kad nekog copi živac - leđa (trnci u rukama, nogama, bol u kukovima) obicno se ide na hitnu , dobije se inekcija protiv bolova i vozi dalje miško kao da nista nije bilo.




Al ljudi zaboravljaju jednu stvar, inekcija rješava posljedicu tj privremeno uklanja bol , ali ne i uzrok boli tj. degenerativne promijene koje su nastale kumulativnim lošim navikama ( sjedenjem / stajanjem na istom mjestu duze vremensko razdoblje )




Poboljšanje i prevencija gore navedenoga ( ako vec nismo u mogucnosti biti u pokretu ) je redovita tjelovjezba barem 3 puta tjedno po 20 min.





http://zdravlje.eu/2010/05/30/vjezbe-za-vasa-leda/

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1923/1/

http://www.fizioterapeut.org/kinezit...aljeznicu.html

http://themindunleashed.org/2015/05/...in-relief.html