Citiraj:
Autor Flikoman
Poanta je da nećeš skužit razliku između špule s 2mm žicom i špule s 3mm žicom jer je kod te debljine žice razlika u serijskom otporu vrlo mala. Znači, povećanjem debljine žice, razlika u serijskom otporu same špule se ne smanjuje linearno.
Eto, tu dolazi taj optimum koji tebe muči. 1.5 - 2mm žica za špulu je čist taman, bez obzira što ti shema traži. Tu ogromnu razliku u novcu utroši na nešto pametnijeg jer razliku skužit nećeš  |
Nije mi namjera debatirati s Flikomanom o ovoj temi. Ovo ću napisati iz razloga što imam nešto iskustva s izborom pasivnih elemenata u skretnicama, a ovo što je quotano nikako ne stoji, i ne bih želio da netko radi izbor zavojnica vodeći se quotanim tekstom.
Prvo malo činjenica:
zavojnica 1.
3,0mH, 0,20 ohma
zavojnica 2.
3,0mH, 0,36 ohma
Razlika je u 80% većem otporu kod zavojnice motane 2mm žicom, u odnosu na 3mm žicu. Ta razlika u omskom otporu najčešće nije zanemariva. Također se tu postavljaju pitanja prenošenog fr. opsega koji mora proći kroz tu zavojnicu, jer kako svaki pasivni element ima svoje "parazitne" vrijednosti (otpor i kapacitet među susjednim namotima žice), one kod debljih žica postaju faktor na koji treba obratiti pažnju. Jezgre na kojima su motane zavojnice također unose određene nelinearnosti, i postoje određene jezgre za određene namjene u skretnici.
Omski otpor zavojnice je jako bitan u konstruiranju skretnica, i neki "optimum" se uvijek traži između cijene, dimenzija i omskog otpora zavojnice. Zapravo bi u mnogim slučajevima idealan otpor bio 0 oma, ali to je u praksi nemoguće, i najčešće se želi postići što niži serijski (iliti "parazitni") otpor zavojnice.
Kriterij omskog otpora ima dva tipična slučaja; kada se zavojnica koristi u paraleli sa zv. jedinicom ili kada se koristi u seriji.
Kada se zavojnica koristi u paraleli sa zv. jedinicom, taj otpor najčešće nije kritičan, a često je i poželjno da on bude nešto viši od "prosjeka", tako da npr. u serijskom RLC krugu koji se spaja paralelno zv. jedinici, ne moramo koristiti R, već da tu ulogu "odradi" parazitni otpor i time si smanjujemo trošak bez negativnih posljedica po kvalitetu zvuka.
Kod zavojnica koje se koriste u seriji sa zv. jedinicom, omski otpor najčešće gledamo da bude što niži, ili neke točno određene vrijednosti. Razlog je što taj otpor direktno utječe na ukupni Q-faktor zvučničke jedinice, pa samim time, ukoliko se radi o bas ili midbas zv. jedinici, direktno utječe i na proračun "idealne" kutije za tu jedinicu. Razlike u zvuku koje se tu javljaju kod upotrebe zavojnica nižeg otpora mogu rezultirati u prilično velikim pomacima u kvaliteti zvuka, pogotovo u bas području. Moja dosadašnja iskustva su da je svaka ekstra kuna za serijsku zavojnicu zlata vrijedna. Naravno, ukoliko se pazi na sve ostale parametre navedene u tekstu iznad.
EDIT: gornji tekst je samo općeniti osvrt na dvije tipične primjene zavojnica u skretnici. U praksi se za svaku zavojnicu traži optimum između tipa, cijene veličine, itd..., ovisno o njenoj točnoj ulozi u kompletnom zvučničkom sustavu. Kod modifikacija zvučnika trebalo bi dobro znati što se radi, inače se može napraviti "modifikacija", a ne modifikacija
