Koji je to klik sistem da je lako izvadit "dasku" i zamjenit je drugom?

Evo kako to izgleda kod Gerflora

LINK NA BROŠURU


edit: svakako treba uzet u obzir da je lvt savitljiviji od laminata, pa se onda da kemijat i drugačiji klik sistem

Mislio da je nešto revolucionarno, no nije. No što veliš, vinil je savitljiviji od laminata pa je lakše zamjenit. No tako zamjenim svaki, ne samo gerflor.

Da li je moguće usisavačem potpuno ukloniti crvenu prašinu sa zidova?

Koji nastavak (četka,bez itd) bi preporučili za što bolji rezultat

Javi se ovim najnizim razinama "vlasti" u gradu, mislim da su to mjesni odbori i vijeca gradskih cetvrti. Oni se brinu o takvim "kvartovskim" stvarima.

Kupujem novi radijator (stari mjenjam jačim) pa me zanima ovaj podatak o snazi radijatora, između proizvođača postoje poprilične razlike u podatku o snazi, naravno ako pričao o istim dimenzijama radijatora.

Znači treba mi radijator, tip 22, visina 600, a duljina, sto kraci to bolji (<1500mm) i sad tu nastaje cirkus, konkretno prvo sam gledao Radson (svi ostali su u stanu Radson Integra), te onda Vaillant, Thermoqueen, Vogel Noot.
I ovo je situacija:
Postojeci radijator:
Radson Integra, 21s, 1500x600 2024 W

Takav isti, ali tip 22: 2748 w
Takav ali kraći (tipa 22) 1350x600 2473 W
Jos manji 1200x600 2198 W

Drugi proizvođači:
Vaillan ViRad tip22, 1500x600 3450W
Takav isti, ali manji 1300x600 2990W
Ili jos manji 1200x600 2760 W

ThermoQueen
Tip 22, 1200x600 2687 W

Buderus
Tip 22, 1200x600 2551 W

Vogel & Noot
Tip 22, 1200x600 2626 W

Ako uzmemo samo dimenziju 1200x600 tip 22 Radson deklarirano ima 2198w, a recimo isti takav Thermoqueen je deklariran na 2687w sto je razlika od cca 22%. Jel to samo marketinski trik pa ova dva radijatora jednako griju, ili ipak na kraju ima razlike u snazi?

Obrati pažnju na podatak o režimu grijanja, tj. ulaznoj i izlaznoj temperaturi vode i temperaturi okoline.
Thermoqueen deklarira snagu za 90/70/20 režim, a Radson za 75/65/20 pa je zbog toga razlika u snazi tako velika.

Jep, gledao sam malo detaljnije tablice i tamo postoje podaci za dva temperaturna rezima, i naravno kad se gledao isti rezim, dolazi se do zaključka da radijator bilo kojeg prozvođača (jednakih dimenzija/tipa) u pravilu ima jednaku snagu (razlika u par W).


Kako se mučim sa svojim glavnim i najvecim radijatorom, par puta sam dobio savjet da sustav treba balansirat, sto je po meni nepotrebno u tako malom sustavu, odnosno mislim da bi sve trebalo normalno radit kad je sve otvoreno na max. U prilog tome ide i ovo:

https://abload.de/thumb/razvodd3sfa.jpeg

U ugradbenom ormaru sam nasao reviziono okno za razvod, znači kod mene uopce nije ni spojeno u krug, vec svi polazi +svi povrati, tako da tek tu bilo kakvo balansiranje nema smisla.

Jel ima netko iskustva sa izolacijom unutrasnjih zivoda sa kalcij silikatnim pločama, u svrhu rjesavanja problema vlage (kapilarne/kondenzacijske) i poboljsanje toplinske izolacije prostora?

Prednosti su potpuna neskodljivost, upijanje i isparavanje vlage koja ulazi u ploče, cijeli sistem je paropropustan, tako da se dobije ugođaj da prostor dise. PH je 10-12, samim tim nemoguce je stvaranje muffa po zidovima.
Toplinska izolacija isto super, u prosjeku nakon stavljanja ploče od 25 mm, prosječna temperatura zida se poveca za cca 4°C.
Brza i jednostavna montaza, jedini je minus cijena od 35€ za m2 ploča, ljepilo kosza jos dodatnih 10€ po m2 )ide ga 6 kg/m2, i naravno, treba sve pregletat i na kraju obojat silikatnom bojom za zidove.

Moja računica je da za zid od 10m2 trosak iznosi oko 560€ tj 56€/m2, sto nije malo, odnosno vjerujem da je skuplja varijanta od Ytong multipora ili klasičnog knaufa.

Ako netko ima konkretna iskutva, neka slobodno napise.

pretpostavljam da nemaš termo fasadu, pa ti se vanjska strana zida dosta hladi, a unutra ne. pa zbog toga imaš vlagu na zidovima. ne znam baš dal će te ploče to rješiti.

Ako se hladi vanjska, onda se hladi i unutranja:D


Imam stiropor na fasadi, 8 cm, ali s obzirmo na smjestaj u zgradi i orjentaciju, u dnevnoj su mi gubitci pun K veliki, odnosno puno veci od ostatka stana.
Dva zida orjentirana prema sjevenoj strani, iznad mene otvorena terasa, ispod mene skladiste koje se ne grije i sve to skupa dovede da je u nekom mirovanju, (tipa dodjem doma sa posla u 16:30) temperatura u dnevnom 2-3-4 stupnja manja nego u ostatku stana. Treba malo modificirat grijanje, (stavit vece radijatore) i termo izolirat iznutra i naravno rijesit susjedovu terasu sa koje mi kapilarna vlaga malo probija na spojevima zida i plafona.

Ak imaš 8 cm stiropora, tu nemaš nekih gubitaka. Moje mišljenje je da najveći gubitak temperature imaš zbog terase iznad. Spušteni strop (knauf + vuna) bi to rješio.

Razlika između kamene vune i stiropora za fasadu? U planu je cigla 25cm blok, a sa vana bi išao na fasadu 5-8cm. Kolike su razlike u cijeni između ta dva materijala te u konačnici krajnja cijena fasade?

Grijanje će biti centralno, da li briket ili pelet još ne znam, ali imam planirano podno grijanje + pokoji radijator da je potreban, tako mi je rečeno. Koja su ograničenja podnog u smislu parket sam ne smije ići radi isušivanja, nego pločice ili neka kombinacija plastika i drvo?

Navodno bolja opcija od radijatora je ventilkonvektor ili fan coil jedinice, ima netko nekih saznanja o tome? :)

Kamena vuna je skuplja i bolja od stiropora. Ona diše, stiropor ne. Mala vjerojatnost pojave plijesni u stanu što nije slučaj u danas najčeščoj kombinaciji stiropor + plastična stolarija.
Što se podnog grijanja tiče, nisam neki stručnjak, no ljudi koji se odluče na to obično stave keramiku ili kamen. Drvo je odličan izolator u odnosu na keramiku, čisto zato. Nije da se ne stavlja parket na podno, al moraju se striktno pravila rada poštivat a i kasnije se mora pazit na vlagu u stanu itd.

http://pps-galekovic.hr/uradi-sam/pa...dnom-grijanju/

https://www.mojkvart.hr/Zagreb/Kusto...OSLOJNI-S19561

Osobno, nebi se zajebavao s parketom i podnim grijanjem. Danas bog i bogme ima keramike za svačiji ukus. Al da je ugodno i zdravije od klasičnog grijanja, je.

Diže se parket (brodski pod) i postavlja se laminat. Pod su na dijelovima izjeli razni mravi i šta sve ne, a podloga je betonska.
S čime se može posuti/poprskati podloga da se zakolju sve te gamadi i zaštiti prije postavljanja laminata?

Huh, zajebano. Pretpostavljam da je taj pod lakiran. Nijedno sredstvo za poklat gamad ti neće proć kroz lak. Najbolje bi bilo izrezat izjedene dijelove pa pokrpat sa OSB-om, ili čak stirodurom. No ako je problem po cijelom podu, fakat ne znam. Problem je poprilično zajeban.

Krivo smo se skužili. Cijeli sadašnji pod se uklanja i postavlja se laminat. Nakon što se ukloni pod, prvo bi s nečim posuo po golom betonu kao zaštitu i onda postavljao laminat

Aha... Kajaznam, odeš u poljoapoteku ili neki dućan s bojama i lakovima i pitaj tam. Moja stara koristi biokill.

Zatvorio sam balkon, (orjentacija sjever) i sada bih slozio pod, koje ce vjerojatno biti parket u obliku laminata.
Na podu su pločice, koje su po zimi poprilično hladne, te ideja je da se pod sto bolje izolira, jer ce na balkonu biti jedan radijator spojen na centralno, znači bit ce grijan.

Za sad sve sto sam procitao, najsmislenije mi je na pločice staviti 2 cm Stirodur i na njega parket u obliku laminata. Volio bih da je pod sto stabilniji, odnosno volio bi izbjeć bilo kakvo fleksanje i neartikuliran zvukove poda

Jel ima netko iskustva sa ovakvim podovima i jel treba ici jos nesto osim styrodura i parketa? Odnosno jel treba Styrodur zaljepiti za pločice?

Vidio sam da majstori u ovakvim situacijama prije samog laminata stavljaju paronepropunu branu, ali mislim da za to nema potrebe kod mene jer ispod toga balkona je poslovni prostor, dosuse skladiste poslovnog prostora koje se ne grije, ali suma sumarum sa vlagom nemam problema na podu, odnosno ne vidim na koji bi način bilo kakva vlaga izbila iz poda.

Cijeli balkon ima tendenciju povecane vlage, jer je plafon betonska ploča a iznad je otvorena terasa, do sad se nije grijao i dolazilo je do kondenzacije na plafonu (toplinski most)

U konačnici bi to izgledalo ovako:

Keramičke pločice->ljepilo za termo izolaciju->styrodur 20mm->podloga za laminat->Laminat 14mm


Slika balkona:


http://abload.de/image.php?img=index8psxz.jpg

Generalni plan je sredit prvo pod, do zime i plafon jer je on najkritičniji (toplinski most) sto zbog gubitka topline, sto zbog kondenzacije vlage.

Unaprije hvala i LP
http://abload.de/image.php?img=index8psxz.jpg

Pa u principu sve štima s planom. Ja bi samo na stirodur zaljepio najlon za svaki slučaj. A onda podloga - laminat.
I fleksibilno ljepilo pošto ljepiš na pločice.

Znači u konačnici bi to trebalo izgledati ovako:

Pločice->fleksibilno ljepilo->Stirodur 2cm->najlon->thermosilent podloga->Laminat

Moze neka preporuka za to fleksibilno ljepilo? I sa cim zaljepiti najlon za styrodur?

Ljepilo: ceresit ili mapei
Najlon zalijepiš s pik trakom, duck tejpom...

Opet ja. U kuhinji na vanjskom zidu su uklonjeni kuhinjski elementi i na zidu ima dosta vlage, pola zida je crno, uglavnom iza elemenata. Kako se postavlja nova kuhinja to bi trebalo riješit koliko se može. U kuhinji je slaba cirkulacija zraka pošto u samoj kuhinji nema prozora nego sve ide preko prozora u dnevnom koji je spojen sa kuhinjom.
U tom dijelu kuće nema izolacije ni vani ni unutra, a zid je puni betonski.
Postavljat će se gips ploče na taj zid i sad je pitanje što je najbolje izvest s tim. Neke od ideja su da se probuši nekoliko manjih rupa u zidu da zrak cirkulira ili da se iza gips ploča stavi staklena/kamena vuna sa najlonom ili stirodur.

Nedavno je kupljen i odvlaživač zraka i s njim će se ubuduće potpomoć u održavanju vlage u kući.

Hvala :chears:

Pricamo o fleksibilnom ljepilu za pločice koje se nanosi nazubljenim gleterom?

@n30n

Ovako pomocu opisa kojegd si dao, ja bi rekao da se radi o probblemu kondenzacijske vlage (vlaga iz zraka se kondenzira na hladnijoj povrsini-zidu, koji je betonski i u toj situaciji moze ici neki od sistema izolacije unutranjih zidova. Ako se radi o kapilarnoj (to kod tebe prema opis nije slučaj) onda takav sistem nema smisla, jer ce se kad tad sve opet vratit između zida i te izolacije.

Definitvno najbolja opcija ti je ploce kalcijevog silikata, imaju odlična izolacijska svojstva, potpuno negorive, i sto je najbolje, disu, odnosno ako se iza njih pojavi neka vlaga, one ju upiju i rasire cijelom povrsinom i predaju dalje u zrak. Po svemu sto sam procitao na netu, one su najbolje rjesenje. Nisu jeftine, ide dosta posebnog ljepila ispod njih, pa poseban glet i na kraju ide silikatna boja za zidove (radi disanja).

Budžet je i ovako rastegnut pa povećanje troškova nije baš opcija, ali razmislit ću i o tim pločama. A od ostalih jeftinijih rješenja nešto, možda od ovog što sam spominjao?

Dobro rjesenje je styrodur, ali on ne dise, nego samo (u slučaju kondenzacijske vlage) odvaja tj izolira hladnu povrsinu i tako ona ne dolazi u kontakt sa zrakom koji je zasicen vlagom tj ne dolazi do kondenzacije. Kod tebe je problem nedostatak izolacije izvana, plus sto je zid betonski a on jako dobro vodi toplinu.

Trebas također ici u smjeru kako dugorocno smanjit postotak vlage u zraku, jer kuhinja je sama po sebi nezgodna, plus sto kod tebe nema prozora nego ju preluftavas preko druge prostorije. Jel imas napu (odsisnu)?

Jel ti se crne fleke javljaju samo iza elemenata ili ima naznaka flore i faune i po "golim" zidovima?

Meni je rečeno da takav zid očistiti, osušiti, zatim na to vuna, Knauf konstrukcija, parna brana i Knauf. Najjeftinije rješenje

A eto sa tim odvlaživačem zraka ćemo preko zime i hladnijih dana koliko-toliko održavat vlagu u zraku. Odsisnu napu imam.

Fleke su najizraženije iza donjih elemenata, ima i iza gornjih ali dosta manje. Dio zida koji je između njih je obložen plutenim pločama i lakiran (dio gdje inače idu nekakve pločice, u novoj kuhinji će ići kaljeno staklo) i kad se odlijepi dio tog pluta ispod njega nema fleka.

Je li bolje rješenje onda vuna+parna brana ili stirodur?

Da. Ma ne mora čak bit ni mapei ili ceresit, ne ljepiš pločice, no pošto nećeš puno ljepila potrošit isplati se dat koju kunu više za kvalitetniji proizvod od npr pevecovog fleksibilnog ljepila. Impregniraj pločice prije ljepila.

Baš kao što je Lowrider napisao, konstrukcija, vuna, parna brana. Stirodur je stiropor, ne diše.
No prvo očisti zid od plijesni. Imaš raznoraznih sredstava po dućanima. Najjeftinije ti je obična varikina. No ona je živi klor, i kad to staviš, treba dva dana da se izlufta.

Imam doma vreću fleksibilnog Ceresita, tako da nece biti dodatan trosak, a ljepilo je stvarno jako dobro. Preporuka za impregnaciju?