Overclocking guide za Core 2 i AM2 procesore

[Razer]

Overclocking guide za Core 2 i AM2 procesore
by Razer, Swarm Dude, Vuco & Spacemaster

Autori ovog threada se ograđuju od bilo kakve odgovornosti ili nastale štete korištenjem ovog OC vodiča - SVE ČINITE NA SVOJU ODGOVORNOST!

Kako i sam naslov govori, ovo je vodič za overclocking Intel Pentium E/Core 2 Duo/Quad (LGA775) te AMD (AM2) single i dual core procesora.

Vodič se sastoji od nekoliko dijelova:

Uvod i osnovni pojmovi

1. dio - Overclock Core 2 procesora na Intelovim čipsetima i preporuka priručnog softvera

2. dio - Overclock Intelovih procesora na Gigabyteovim pločama

3. dio - Overclock Intelovih procesora na Nvidjinom čipsetu

4. dio - Overclock AMD-ovih AM2 procesora

5. dio - Intel Core 2, Core 2 Quad, Core 2 Extreme - overclocking uputstvo

Dodaci

Korisni linkovi

[Razer]

Uvod

Prije svega za početak da se osvrnemo na neke osnovne pojmove na koje ćete nailaziti. Ovdje ću sve objasniti potanko da bi početnicima bilo lakše shvatljivo.

Overclocking

Overclockiranje računala znači podizanje taktova pojedinih komponenti preko tvorničkih vrijednosti. Postupak kao takav automatski postaje rizičan jer uvijek nešto može poći po zlu i oštetiti sebe ili cijelo računalo. U ovom vodiču bavit ćemo se podizanjem frekvencije procesora, a to za sobom najčešće povlači i podizanje frekvencije glavne sabirnice (FSB) i radne memorije (RAM). Zašto? Jer je to sve skupa povezano, bilo preko djelitelja memorije, množitelja procesora i sabirnice. Sam postupak overclockiranja se može naučiti dosta brzo, a kad se nauči kako treba, overclocking na nekoj drugoj platformi u budućnosti vam neće predstavljati neki veći problem.

Ulazak u BIOS

Ulazak u BIOS se obavlja prilikom POST-a računala, odnosno matične ploče. Ovisno o BIOS-u, ulazak se obavlja pritiskom sljedećih tipki:
Delete - u slučaju Award, tj. Phoenix BIOS-a, te ponekih AMI-jevih (Asus)
F2 - u slučaju AMI-jevih (American Megatrends International) BIOS-a.

Pojmovi

CPU - Central Processing Unit - procesor.

MBO - Motherboard - matična ploča.

RAM/Memory - radna memorija.

BIOS - Basic Input Output System - ovdje se odvija čitava "predstava" dizanja taktova vaših komponenata.

IHS - Integrated Heat Spreader - metalna pločica koja se nalazi na jezgri procesora kako bi ju zaštitila od fizičkih oštećenja.

CMOS - memorija u kojoj su pohranjene postavke npr. BIOS-a. Resetiranjem/pražnjenjem istog resetirate postavke koje ste unijeli u BIOS. Reset CMOS-a (ili "CCMOS") ćete raditi ako overclock pođe po zlu, tj ako se računalo ne želi upaliti.

EIST - Enhanced Intel Speedstep Technology - tehnologija koja, ovisno o opterećenju procesora mijenja njegovu frekvenciju. U slučaju overclockinga je preporučljivo isključiti ovu opciju.

C1E - Enhanced Halt State - tehnologija slična EIST-u. U praksi se manifestira što spušta množitelj i voltažu u slučaju manjeg opterećenja procesora. U slučaju overclockinga je preporučljivo isključiti ovu opciju.

TM2 - Thermal Monitoring 2 - thottling kontrolna metoda za LGA775 procesore. U slučaju pregrijavanja procesora, ista spušta množitelj procesora, a time i brzinu istog kako bi se smanjilo zagrijavanje.

Cool 'n' Quiet - AMD-ova tehnologija za smanjivanje potrošnje i zagrijavanja procesora smanjivanjem njegove frekvencije i napona.


Front Side Bus (FSB) - sabirnica procesora. Imamo "pravu" i tzv. "quad pumped" frekvenciju. Potonja se dobije množenjem ''prave'' frekvencije sa 4. Npr. s postavljenih 333 MHz, množenjem sa 4, dobivamo krajnju frekvenciju sabirnice - 1333MHz (quad pumped FSB). U overclockingu se sve vrti oko frekvencije ove sabirnice. Množenjem FSB-a i množitelja dobivamo krajnju brzinu procesora (npr. 333*8=2666MHz).

CPU Multiplier - množitelj procesora, definira finalnu brzinu samog procesora. Kako sam gore rekao: množenjem FSB-a i množitelja dobivamo pravu brzinu procesora. Većina novih procesora dolazi sa zaključanim množiteljima (prema "gore"). Izuzev Intelove Extreme serije, odnosno AMD-ove FX i Black Edition serije procesora.

vCore - napon procesora. Dizanje napona procesora vam omogućava veće frekvencije istog. Rezultat većeg napona je veće grijanje procesora. Stoga je u slučaju većeg overclocka vrlo poželjno nabaviti neki bolji zamjenski hladnjak (prijedlozi niže u tekstu). Preporuka je da napon podešavate ručno jer ploča na "Auto" postavkama nerijetko daje procesoru više napona nego što treba. A time nepotrebno dobivamo veće grijanje.

vDrop - razlika između napona postavljenog u BIOS-u i onog u Windowsima, u idleu.

vDroop - razlika između napona u idleu i napona u loadu. On dosta ovisi o kojoj se ploči radi ali i procesoru. Može se eliminirati iz BIOS-a na nekim pločama, dok se u većini slučajeva treba raditi nekakav mod. Najčešće je dovoljan jednostavan pencil mod.

vDIMM - napon memorije. Kao i u slučaju napona procesora, preporuka je i da ga kod memorije uvijek podešavate ručno. Defaultn napon DDR1 memorije je 2.5v, DDR2 memorije 1.8v a DDR3 memorije 1.5v. Kasnije u testu ću se dotaknuti preporučenih voltaža.

RAM Divider - memorijski djelitelj. Ovisan o frekvenciji sistemske sabirnice FSB-om. Kad se priča o brzini memorije razlikujemo dvije brzine, slično kao i u slučaju FSB-a. Dakle imamo "pravi" takt memorije i onaj efektivni (koji dobijemo množenjem pravog takta sa 2.). Najmanji dostupni djelitelj je u pravilu 1:1. U slučaju postavljenog FSB-a na 400MHz, memorija nam radi na ''pravih'' 400MHz, iliti 800MHz efektivno. Dostupni djelitelji ovise o trenutno postavljenom strapu.

Chipset Voltage - napon čipseta. U slučaju Intelovih imamo dostupne za više komponenti. A to su vFSB, vMCH, vPLL i sl. Nazivi variraju od BIOS-a različitih ploča. Naponi se dižu u slučaju većih frekvencija bitnijih komponenti.

Hypertransport Frequency/Multiplier - na ovo nailazimo u slučaju overclocka AMD Athlon64 (X2) procesora. Hypertransport sabirnica radi na 1000MHz. Ista se dobiva množenjem FSB-a sa 5. U slučaju žešćeg OC-a, množitelj HT-a ćete morati smanjivati na manje vrijednosti: 4 ili 3...kako bi mogli dobiti veće frekvencije a da vas ploča ne koči.

PCI/AGP/PCI-E Frequency - brzine ostalih sabirnica u računalu PCI, AGP/PCI-E u slučaju overclocka moraju biti zaključane. U današnje vrijeme većina ploča dotične vrijednosti ima fiksirane, no prije su se morale zaključavati kako nas ne bi kočile u overclocku; jer su se iste dizale usporedo sa dizanjem FSB-a. Stock brzina PCI sabirnice je 33MHz, AGP 66MHz, a PCI-E 100MHz.

Temperature - ono na što morate posebno obraćati pažnju prilikom overclockinga. Niže u tekstu sam napisao nešto više o istim, kako ih pratiti te držati na oku.

[Razer]

1. dio - Overclocking Intelovih procesora na Intelovim čipsetima
by Razer

U ovom vodiču bih se bazirao na OC novijih Intelovih procesora (Pentium E/Core 2 Duo/Quad) na novijim Intelovim čipsetima (965/P35/X38/X48). Tekst ću podijeliti u nekoliko logičkih dijelova, radi lakšeg snalaženja i razumijevanja samog teksta.

Uvjeti potrebni za započinjanje overclockinga

Već je odavno poznato da prije svega trebamo osigurati stabilnost i dobro hlađenje komponenti. Hlađenje ćemo osigurati aftermarket hladnjacima, a stabilnost osigurati sa kvalitetnim brand napajanjem. Započnimo s preporukom pojedinih komponenti.

Matične ploče

Do ~600kn: Gigabyte GA-P31-S3/P35 DS3L/DS3.

Od 600kn do ~1000kn: Abit IP35-E, IP35, Asus P5K/P5K Pro/P5K-E, DFI P35-T2RL/LP DK P35-T2RS, Gigabyte GA-P35-DS3R/DS3P/DS4

Od 1000kn do 1500kn: Abit IP35 Pro, IX38 QuadGT, Asus P5K Premium, P5E3, DFI LP UT P35-T2R, LP LT X38-T2R, Gigabyte GA-X38 DS4/DS5

Preko 1500kn: Asus Maximus Formula/Rampage Formula, DFI LP UT X48-T2R, Gigabyte GA-EX38T-DQ6

Gore navedene ploče su više manje ono što se nudi na našim policama, te bilo koju da uzmete nećete pogriješiti. Za razlike između pojedinih pogledajte po forumu, o većini njih se zbilja dosta pisalo.

Memorije

Preporuke 2x1GB kitova: Corsair, Crucial, GoodRAM, Kingmax, Kingston, Mushkin, OCZ, Patriot, Supertalent, Transcend.

Prije svega da istaknem par važnih stvari:
1. Ukoliko ne mislite forsirati memoriju na visoke taktove (1000MHz+) pri niskim latencijama (CL3/CL4) preporučujem kupnju jeftinije memorije sa Elpidinim/ProMOS čipovima (Kingmax/GoodRAM/Crucial Rendition 667/800, većina jeftinijeg Supertalenta, Corsaira i Patriota dolazi sa takvim čipovima). Dotični čipovi ne traže velike napone, na otprilike 2.3v postižu maksimalan OC potencijal. Daljim dizanjem voltaže ne postižemo ništa, osim zagrijavanja čipova. Elipida u prosjeku ide na 950-1000MHz @ CL5, ovisno o primjerku, dok ProMOS-i idu malo više preko 1000MHz @ CL5, ali ništa spektakularno. Moja preporuka da ne idete preko 2.4v s tim čipovima, u slučaju bencha, dok za 24/7 ne bi bilo potrebe više od nekih 2.1v.

2. U suprotnom od gore navedenog, uzimate memoriju sa Micronovim D9 GMH/GKX čipovima. Crucial Ballistix/Ballistix Tracer (667/800/1066+, Mushkin XP2 serija, OCZ Platinum XTC/SLI-Ready (7200+)/Reaper HPC/FlexXLC, Transcend aXeRam PC2-6400+ (N). Dotični čipovi trebaju dosta voltaže za postizanje svog maksimuma. Naravno s tim treba oprezno, jer su, općenito Micronovi čipovi skloni pregaranju. Tako da imajte mjere. Nemojte ići preko 2.5v, za bench i također sa ventom da piri po njima. Ako baš idete cijediti mast, na vama je izbor koliko ćete dati, tj koliko matična pruža.

Preporuke 2x2GB kitova: Kingmax, Patriot, Corsair, Mushkin, Crucial.

Prva dva proizvođača su namijenjena za širu masu korisnika. Po iskustvima forumaša, dotične ne vole CL4 i niže setove latencija. Dakle, CL5 i ganjanje taktova je sve što nam preostaje ovdje. Kako vidim, sve idu preko 900 s lakoćom, a uz minorna povećanja napona i na 1000MHz. S obzirom koliko memorije koštaju, savim solidni rezultati. Ukoliko imate dublji džep, na raspolaganju su vam Ballistix, Platinum XTC/Flexx, te XP2 KIT-ovi od različitih proizvođača. Većina navedenih ide preko 1100MHz, dok neke potežu i preko 1200, kao što je OCZ-ova vodom hlađena memorija. Moja preporuka je Kingmax u jeftinijem, te Mushkin u skupljem slučaju.

*za više informacija koje čipove ima vaša memorija, ili ona koju želite kupiti pogledajte ovdje

Hladnjaci za procesore

Mnogo detaljnije po tom pitanju je obradio Optik u svom stickyu. Ja bih naveo samo par preporuka. Bilo koji da uzmete od dolje navedenih hladnjaka nećete pogriješiti, pitanje je samo koliko ste financijski potkovani i koji procesor imate za ohladiti.

Do ~200kn: Arctic Freezer 7 Pro, Scythe Katana 2, Coolermaster Hyper UC

Od 250 do 400kn: Coolermaster GeminII, Thermaltake Sonic Tower/BigTyphoon, Scythe Infinity/Ninja, Zerotherm NV-120

Preko 400kn: Thermalright Ultra 120 Extreme

Hladnjaci za čipset

Ukoliko se upuštate u OC, a imate slabije tvornički sređeno hlađenje, poželjno je staviti neki vent da puše po hladnjaku na čipsetu. A prije toga, pod obavezno da navedem - mijenjanje tvorničke paste (poznate i kao ''žvaka''), nekom od kasnije navedenih. Ukoliko smatrate potrebnim mijenjanje tvoričkog pasivca, na izbor imate sljedeće modele.

Slabiji: Zalman ZM-47J/ZM-NB32K/ZM-NBF47.

Jači: Thermalright HR-05 STD/SLI/IFX.

Termalne paste

Arctic Silver Céramique/Silver 5/MX-2, Zalman ZM-STG1

Ventilatori

Vrlo je važno imati dobar protok zraka u kućištu, tako da je poželjno da instalirate ventove u svoje. SRV je je to odlično obradio u sklopu Optikovog stickya, konkretno ovdje. Ako želite nešto ekstremnije, čisto za bench, na izbor imate, nešto ovako. Iako je malo skuplji, navedeni ventilator je idealan za bench prvenstveno zbog svog velikog protoka.

Napajanja

Za overclocking je važno imati i kvalitetno napajanje, tako da se nemojte čuditi kako vam se PC ruši kod OC-a na shroteks napajanjima tipa MS/Maxpower/Smartpower/Balkan i sl. Na vama je da odlučite koliko vam jako napajanje treba, a ja ću navesti koja vam preporučam.

Fortron 350/400W PNF, Coolermaster 430W, Corsair VX450W/VX550W/HX520W/TX650W, Chieftec Turbo serija, OCZ StealthXStream 500/600W

Gore navedena napajanja su dovoljna da vuku veliku većinu kojekakvih kombinacija, pa i onih sa karticama u SLI/CF-u. Ako ih nekog razloga trebate ili želite nešto jače (iako sam mišljenja da bi to bio overkill za većinu), preporuke su sljedeće:

Corsair HX620/TX750, Silverstone Zeus ST85ZF/Strider ST85F, PC Power (PCP&C) 610W/750W.

Software

Programi za overclocking iz Windowsa

SetFSB i ClockGen - nezavisni programi, mogući za korištenje na pločama svih prozvođača. Jedinu stvar koju trebate znati je generator takta koristi vaša ploča. U ovim programima nije moguće mijenjati voltaže komponenti, to morate napraviti prije, u BIOS-u.

Abit uGuru i Gigabyte EasyTune - programi za overclocking određenih ploča od strane Abita i GB-a. Dotični pružaju veći komfor, tj više mogućnosti, kao što je regulacija vrtnje ventilatora spojenih na ploču, regulacija napona komponenti i osnovne opcije kao i programi iz prve kategorije – dizanje brzine FSB-a.

*programi iz obje kategorije najčešće nisu namijenjeni za everyday use. Za to imamo BIOS. Ovi imaju funkciju izvlačenja ono malo ''masti'' što nismo mogli preko BIOS-a. Treba imati mjere s dotičnim programima, jer se može lako spaliti ploča.

Testiranje stabilnosti

1. OCCT
2. Orthos
3. Prime95
4. S&M

Mjerenje i praćenje napona i temperatura

1. AIDA64
2. Core Temp
3. RealTemp
4. SpeedFan
5. CPU-Z
6. GPU-Z
7. HWMonitor

Benchmarci

1. SuperPI 1.5 XS
2. PiFast 4.1
3. 7-Zip
4. Blender
5. Cinebench 10
6. wPrime
7. Science Mark
8. SySoftware Sandra
9. Nuclearus MC
10. AquaMark
11. FRAPS
12. WinRAR
13. Za više bench programa aktualnih ovdje na PCE, pogledati ovdje.

Nešto više o stabilnosti i njenom testiranju

Prime95/SP2004/Orthos - ovdje se radi o više manje istom softveru za testiranje, samo u drugim izvedbama. Kako bismo povećali opterećenje sustava korištenjem dotičnih programa, u slučaju SP2004 i Orthosa, prioritet sa 1 promijenite na 10. Ili u slučaju Prime, preko Task Managera podesite prioritet na Real Time. Tako ste osigurali prioritet nad ostalim programima koje vrtite te time osigurali maksimalno opterećenje.

Small FFT - Test koji najviše opterećuje procesor. U ovom slučaju se memorija opterećuje minimalno, tako da je ovo dobar indikator stabilnosti procesora.

Large, In Place FFT - Pojačana verzija gore navedenog testa. Uključuje i malo veće korištenje memorije. Za ovaj test možemo reći da je nešto između SmallFFT-a i Blend testa.

Blend - Test koji primarno opterećuje memoriju. Točnije umjesto opterećivanja CPU cachea, isti opterećuje memorijski kontroler. Poželjno koristiti nakon što smo testirali stabilnost procesora.

Koliko dugo testirati? Za neke kraće testove stabilnosti, npr. u slučaju OC-a, dovoljno nekih pola sata, jer u prvih par minuta testovi pucaju u slučaju nestabilnog OC-a.
Ako idete tražiti 24/7 stabilnost, vrtite ga preko 12 sati, poželjno i duže.

S&M - Program koji najbolje opterećuje A64 procesore. Kako čitam po netu, i po 5C više optereti procesor, nego Prime. Dok je za Core2 procesore, Prime ipak zakon.

SuperPi/HyperPi - Program koji više služi za benchmark nego za pravo opterećivanje. No u slučaju 32M testa, isti ipak može pružiti dobru sliku stabilnosti sustava. U slučaju višejezgrenih procesora preporučam da koristite HyperPi. Jer isti ima mogućnost vrtjeti Pi instancu u onoliko threadova koliko imate jezgri.

Memtest86 - Test koji služi za testiranje stabilnosti memorije. Vrti se sa diskete, bootabilnog CD/USB-a. Po meni najbolji program za tu namjenu. 20-ak loopova sasvim dovoljno za test.

3dMark - Svima poznat, 3DMark nam može poslužiti kao test stabilnosti ne samo grafičke kartice, nego i procesora. Za test posebno pogodan zahtjevni CPU test u '06-ici.

Za praćenje temperature su najrasprostranjeniji Core Temp, Real Temp te Everest.

Srž ''problema''

Teoretski dio

Na početku da kažem da ću vam objasniti sam princip overclockinga. A na vama je pak, da te osnove primjenite na svoju ploču. Zašto na svoju ploču? Zato jer svaka ploča, tj BIOS razlikuje. Kako po pitanju samog BIOS-a (većina dolazi sa Awardovima BIOS-om, dok Asus dolazi sa AMI-jevim (American Megatrend International)). Pa tako i jer svaki proizvođač ima drukčije realiziran BIOS (npr. Gigabyte ima malu caku koja se poziva hotkeyem CTRL+F1 pri ulasku u BIOS, dotična omogućava podešavanje latencija memorije i ostalih detaljnijih opcija). Kad pokopčate gdje se što nalazi, sve je lako...

Na početku OC-a, potrebno je naći najslabiju kariku cijelog sustava. Tu može biti slabija memorija (tipa Kingmax i slični sa Elpidinim čipovima koji slabo idu na 1000MHz), procesori (npr Allendaleovi ili Pentiumi E sa FSB wallom - E21x0/E4x00), dotični imaju FSB wallove, ili matične ploče (što je, doduše, u današnje vrijeme sve rjeđa pojava. Naime i jeftinije ploče s lakoćom potežu na 500MHz FSB-a, naravno, ako to procesor može pratiti.). U tom slučaju prvo tražimo maksimalan takt te komponente te se po njoj, u daljnjem OC-u, ravnamo.

Uzmimo za primjer slučaj npr. Allendale procesor i Kingmaxovu memoriju. Allendale ''udara'' na FSB wall oko 430MHz (više, manje desetak MHz, ovisno o primjerku), a time ne možemo naći max takt memorijem. Koja može potegnuti više od tih 430MHz (efektivnih 860MHz). Kad procesor krene kočiti, koristimo memorijske djelitelje.

Da bismo znali što nam se ruši pri OC-u, najbolje da ''izbor'' suzimo na samo jednu komponentu. Zato držimo procesor na def. taktu i dižemo djelitelj. Ako je djelitelj prevelik, smanjimo ga i pomalo dižemo i FSB (i još uvijek da na umu imamo da je procesor na podešenom FSB-u stabilan).

Nikad ne smijete istovremeno tražiti maksimalan takt dviju komponenti, jer pri tome dolazimo do rušenja, a onda neznamo što nas koči (proc/mema ili nešto treće).

To bi bio ovako teoretski dio.


Par formula koje valja znati:

1. sabirnica x memorijski djelitelj = efektivna brzina memorije

• Primjer 1

400MHz (sabirnica) x 2.00 (djelitelj) = 800MHz (efektivna brzina memorije)

2. sabirnica x množitelj = brzina procesora

• Primjer 2

400Mhz (sabirnica)* 8 (množitelj) = 3200MHz (finalna brzina procesora)

Koliko god se malo činilo, te dvije formule predstavljaju cijelu bit.

• Primjer 3

Ako želite 3.2GHz, a imate procesor sa množiteljem 8:

3200MHz (procesor) = 8 (množitelj) x "x" MHz (sabirnica)

Čisto ''matematikom'' dijeljenjem brzine procesora i njegovog množitelja, dobijemo brzinu same sabirnice. A iz nje dobijemo brzinu memorije. Ovisno o djelitelju.

Uzmimo za primjer GB-ovu ploču na kojoj uzmemo djelitelj npr 2.40, koliko će biti finalna brzina memorije?

400MHz (sabirnica) x 2.40 (djelitelj) = 960MHz (efektivna brzina memorije)


Traženje maksimalne frekvencije procesora

1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
3. Za testiranje stabilnosti provrtjeti Prime SmallFTT's.
4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
5. Povećati voltažu procesora za jednu stepenicu. Ponavljati proces sve dok temperatura procesora ne dođe do kritične razine. Ili jednostavno dođete do "zida"

Traženje maksimalne frekvencije FSB-a:

1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
3. Za tesiranje stabilnosti provrtjeti Prime LargeFFT, kako sam gore rekao, isti opterećuje i čipset te memoriju, tako da će testirati i FSB a ne samo CPU.
4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
5. U slučaju viših frekvencija (450+), lagano povećavati voltaže čipseta.

Traženje maksimalne frekvencije memorije

1. Da nas ne koči procesor, spustimo sabirnicu i dignemo za jednu stepenicu djelitelj memorije.
2. Opustimo latencije na CL5.
3. Dižemo postepeno FSBu razmacima od 10-ak MHz.
4. Testiramo sa Prime Blend testom ili Memtestom
5. U slučaju rušenja, dižemo voltažu za jednu stepenicu i ponavljamo postupak
6. Poželjno je imati ventilator da puše po memoriji tokom testiranja

Par postavki vezanih uz podešavanje matične ploče i memorije

• Prije svega - morate isključiti toliko spominjane opcije: C1E i EIST
• Setovi latencija su CL3 (3-3-3-9) / CL4 (4-4-4-12) / CL5 (5-5-5-15), ukoliko niste sigurno sekundarne latencije bolje mojte dirati.
• Brzinu PCI-E sabirnice držite na AUTO iliti na 100MHz
• U vezi voltaža na GB-ovim pločama, imamo sljedeću stvar: umjesto finalne voltaže, BIOS vam nudi pomake voltaža za npr. +0.1, +0.2v...tako da trebate znati def. vrijednost nekih komponenti, kao što je npr. memorija.
  Primjer: dotična radi na 1.8v po defaultu. Da bi joj dali 2.4v, potrebno je u BIOS-u postaviti +0.6v. Znači 1.8+0.6=2.4v.
• Neka vas Command Rate ne zabrinjava - kod Intelovih čipseta potonji radi na 2T, i nije ga moguće promijeniti.
• Pošto nisam spomenuo, bio bi red da spomenem sad, imajte na umu da postavljene voltaže u BIOS-u nisu u realnosti takve. Zašto? Razlog je vdrop, tu vam nema pomoći, jedino ako želite raditi neke vmodove po ploči, u što čisto sumnjam. Samo da vam pojasnim točno o čemu se tu radi. Primjer: moj procesor (E6750 @ 3.84GHz), u BIOS-u je postavljena voltaža na 1.61v, u normalnom radu voltaža pada na 1.592v, dok u loadu (paljenjem Primea) pada na 1.55v, dosta velik pad rekli biste, no to je tako. S time uvijek morate računati kad clockate.
  
  a ukoliko se spremate na nešto žešće razmislite i ovo sljedećem:
  
• isključivanje mrežne/zvučne kartice u BIOS-u
• miš i tipkovnicu spojiti na PS/2 sučelje i ostalu periferiju iskopčati
• isto to vrijedi za diskove, ukoliko imate više komada, ''lakše'' je dizati jedan, nego 3, npr.
• ukoliko imate hardove i optiku na SATA kanalu, možete isključiti i IDE kanal
• dizanje PCI-E sabirnice - s ovim _zbilja_ treba oprezno. Dizanjem dotiče sabirnice možete dobiti par MHz više za FSB, ali riskirate da spalite grafičku koja se nalazi na toj sabirnici. Tako da pripazite malo. Nemojte ju dizati preko 115-120MHz, pa i tada na kratke periode.

Ukoliko se komp ne pali:

• ugasiti sklopku na PSU-u, izvaditi CMOS bateriju na minutu-dvije i vratiti ju nazad
• ili, na novijim pločama, postupak pražnjenja BIOS-a je još jednostavniji. Najčešće pored baterije, imamo jumper koji služi za potonju funkciju. Dotični samo prebacimo iz 2-3 moda u 1-2, i potom vratimo nazad. Bez vađenja baterije...
• u najgorem slučaju, ako ništa ne pomaže, i ako sumnjate na rikavanje neke komponente, poželjno je imati priključen zvučnik na matičnu, koji vam zvučnim signalima javlja koja komponenta je u kvaru (identificirane zvučne signale imate zapisane u manualu ploče).

[Razer]

2. dio - Overclocking guide za Gigabyteove 965, P35, X38 ploče
(by Razer)

Prvi korak je ulazak u BIOS tipkom Delete pri POST screenu. Nakon ulaska u BIOS, stisnite kombinaciju tipki CTRL+F1 . Sad ste spremni za početak...

Prvo ću nabrojati glavne sekcije koje su prisutne u BIOS-u:

1. Standard CMOS Features
2. Advanced BIOS Features
3. Integrated Peripherals
4. Power Management Setup
5. PnP/PCI Configuration
6. PC Health Status
7. MB Intelligent Tweaker (M.I.T.)

• Standard CMOS Features

Postavke ostaviti na defaultu, eventualno opciju Legacy Diskette A postaviti na None

• Advanced BIOS Features

- First Boot Device: Hard disk
(CD-ROM ako želite boot sa CD-a za npr. Memtest)
- Second Boot Device: Disabled
- Third Boot Device: Disabled
- Password Check: Disabled
- HDD SMART Compatibility: Enabled
- Limit CPUID Max to 3: Disabled
- No-Execute Memory Protect: Disabled
- CPU Enhanced Halt (C1E): Disabled
- CPU Thermal Monitor 2 (TM2): Disabled
- CPU EIST Function (SpeedStep): Disabled
- Virtualization Technology: Enabled
- Full screen LOGO Show: Disabled
(Stavite na Enabled ako vas veseli slika pri bootanju)
- Init Display First: PEG

• Integrated Peripherals

Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima, no ako želite, ovdje gasite: Floppy kontroler, integriranu zvučnu, USB i IDE kontroler, mrežu, IEEE1394 i serijske/paralelne portove.

• Power Management Setup

Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima

• PnP/PCI Configuration

Opcije ostaviti na defaultnim vrijednostima

• PC Health Status

- Reset Case Open Status: Disabled
- CPU Warning Temperature: Disabled
- CPU Fan Fail Warning: Disabled
- System Fan1 Fail Warning: Disabled
- System Fan2 Fail Warning: Disabled
- Power Fan Fail Warning: Disabled
- Smart FAN Control Method: Legacy
- Smart Fan Control Mode: Auto

Konkretan primjer za OC procesora na 3.2GHz
(u M.I.T. sekciji)

- Robust Graphics Booster: Auto
- CPU Clock Ratio: x8
(inače se ostavlja na defaultnoj vrijednosti)
- CPU Host Clock Control: Enabled
- CPU Host Frequency (MHz): 400MHz
(podešavanje frekvencije sabirnice)
- PCI Express Frequency (MHz): Auto (iliti 100MHz)
- C.I.A.2: Disabled
- Performance Enhance: Standard
- System Memory Multiplier (SPD): 2.00
(podešavanje djelitelja memorije).
Konkretno memorija radi na najmanjem djelitelju, na 400MHz, efektivnih 800MHz.
Za početak OC-a, najbolje ga držite na najmanjem (2.00),
tj 1:1 FSB:RAM (sinkroni rad sabirnice i memorije).

- High Speed DRAM DLL Settings: Option 1
- DRAM Timings Selectable (SPD): Manual
(U sljedećim opcijama se podešavaju latencije):

Par riječi: za većinu je dovoljno podesiti osnovni set latencija memorije. Za sljedeće četiri stavke se koriste 3 seta latencija: CL3 (3-3-3-9), CL4 (4-4-4-12) i CL5 (5-5-5-15).

- CAS Latency Time: 4
- DRAM RAS to CAS delay: 4
- DRAM RAS Precharge: 4
- Precharge Delay (tRAS): 12

Ostale podlatencije nije potrebno mijenjati barem za većinu korisnika, a te su od ACT to ACT Delay (tRRD), sve do trd Phase Adjustment. Iste valja ostaviti na Auto.

- System Voltage Control: Manual
- DDR2 Overvoltage Control: +0.1 (1.9v) (manje/više, ovisno o memoriji koju imate)

Defaultna voltaža DDR2 memorija jest 1.8v, Ovdje vrijedi:

+0.1v -> 1.9v
+0.15v -> 1.95v
+0.2v -> 2.00v
+0.25v -> 2.05v
+0.3v -> 2.1v

- PCI-E Overvoltage Control: Normal
- FSB OverVoltage Control: Normal
- (G)MCH OverVoltage Control: Normal
- CPU Voltage Control: 1.4v (manje/više, ovisno kakav primjerak procesora imate)

Nakon završenog OC-a, pritisnite F10 i odaberite Y u dijalogu.

Čestitam Overclockali ste svoj procesor na 3.2GHz

Tips and Tricks

Kao što vidite OC na 3.2GHz je zbilja jednostavan. Sve se svodi na podizanje frekvencije FSB-a i podešavanja djelitelja memorije. Tu su i voltaže memorije i procesora kao opcija. Kažem opcija, jer neki procesori potežu na 3.2GHz na def. voltaži, dok neki trebaju i više, isto vrijedi i za memorije. Oko OC-a, postavke koje vas zanimaju su sljedeće:

Frekvencija FSB-a (CPU Host Frequency), djelitelj memorije (System Memory Multiplier), latencije (DRAM Timings Selectable) i voltaže (prvenstveno procesor i memorije, a preko 430-450MHz u igru dolaze i vFSB i vMCH).

Pa evo i par riječi:

Kako sam gore u vodiču rekao, prvo se traži najslabija karika sustava, a kako je to najslabija karika većine korisnika tu na forumu, memorija, valja prvo naći maksimalni takt iste.

Memorija

Maksimalni takt se ide tražiti sa najopuštenijim latencijama (CL5), te se ide dizati FSB. Pri tome valja držati procesor na default taktu ili čak sa smanjenim multijem da vas on ne bi rušio. Znači ako vas nešto ruši, znate da je to memorija, a tada joj treba voltaže, jednostavno. Kad se nađe takt iste, važno je naći na kojem je taktu stabilna. Zašto? Ako idete OC-ati procesor, a uz to vam je i memorija clockana, neznate što vas koči. Memorija ili procesor. A ovako se problem sužuje samo na procesor, kojem naprosto samo dižete voltažu u slučaju nestabilnosti.

- testiranje stabilnosti memorije:

Ono što je važno pri testiranju memorije jest naravno provjera stabilnosti iste. Kako ju provjeriti? Skinite memtest86+, tj iso programa, zapržite ga na CD, postavite 1st boot device na CD. Time ste podesili da se program boota prije loada Windowsa, pri čemu će provjeriti stabilnost memorije. Kada vidite da MemTest baca errore, nešto nije u redu. Ili memorija treba više voltaže, ili memorija jednostavno ne radi stabilno na podešenom taktu. Ono što vam može pomoći jest čitanje tema na OC podforumu kako biste vidjeli koliko ljudi idu memorije, a time ćete okvirno znati koliko bi išla i vaša.

- tip:

Ako to ne radite, nakon svakog OC-a nije dovoljno samo da vidite POST screen i da nastavite dalje OC-ati, nego valja i probati dali uopće možete ući u Windowse (jedan od stability testova ). Nakon memorije se prelazi na procesor. Što s njime? Tražimo maksimalni takt FSB-a za procesor. Kako to radimo? Već sam gore napisao no opet ću:

Procesor

Znači multi smanjimo na najmanji (najčešće 6), i postupno dižemo FSB na ploči. Ovdje ne treba krkati voltažu procesoru jer radi na niskom taktu (tako da je i def. voltaža sasvim dovoljan), te je uzork eventualnom rušenju nemogućnost rada na podešenom FSB-u. S tim da _opet_ treba imati na umu ono na ~450MHz treba dizati vFSB i vMCH. Također kada idemo na ekstremniji OC, možemo ići dizati frekvenciju PCI-E sabirnice o čemu sam već pisao ranije.

Nakon što smo našli maksimalni takt FSB-a, znamo maksimalni takt memorije, FSB-a procesora, a time i matične. I sad je na vama da to sve lijepo ukomponirate u jednu cjelinu

- testiranje stabilnosti procesora i dijagnostiga istog:

Kako za testiranje stabilnosti memorije imamo memtest86+, tako za procesor imamo hrpu programa od kojih su najpoznatiji Prime95, Orthos, OCCT...Iste valja vrtjeti oko 12-14 sati ili više (ne škodi naravno), znam da nije lako čekati da komp to istestira, zato test pokrenete npr. prije spavanja, što je već oko 10ak sati.

Naponi

Ploča: Ono što vam može olakšati stvar jest to do nekih 430-450MHz za FSB ne morate dirati voltaže ploče. Sve preko toga bi bilo potrebno polako podebljavati voltaže vFSB-a i/ili vMCH-a.

Memorija: Ako se pitati koliko dati voltaže memoriji, dosta se pričalo o tome na forumu, no svejedno budem i to napisao.

Slabijim memorijama (Kingmax, slabiji modeli SuperTalenta i Trandscenda) ne bi bilo poželjno davati preko nekih 2.3v (a i to samo za bench). Pri tome je poželjno imati neki ventić da raspuhuje topal zrak. Za 24/7 rad im komotno možete davati oko 2.1-2.15v, bez brige o pregaranju.

Jačim memorijama tipa Ballistix (Tracer) sa Micronovim D9 čipovima (GMH/GKX...) možete dati i više, većini je radni napon oko 2.2v, odobren od strane proizvođača. Treba imati na umu da isti čipovi, ako ih se krka voltažama vrlo lako mogu riknuti, bile one hladne kao led ili tople. O tome se već pisalo na PCE, no eto samo da i to imate na umu.

Procesori: S njima nije tako teško. Najbolja formula oko OC-a jest ta, da im dajete više voltaže samo kad im usfali, tj kad se krene rušiti (a ni onda ne treba pretjerivati, sve u manjim pomacima). Naravno, sve to ako ste sigurni da ste sve ostalo izolirali.

Za 24/7 rad, uz _dobar cooler_, procesori ne bi imali ništa protiv 1.475 do 1.5v. Možda vam se to čini velikom voltažom, no to uz pad napona vraća drukčije vrijednosti. Već u idleu dođe do pada, a onda još i load to sruši. Ali ono što je zapravo najvažnije kod određivanja max voltaže za 24/7 rad jest naravno temperatura. Možete imati i voltažu na 1.4v, a da se procesor već dobrano grije. A s druge strane, možete ga imati i na preko 1.5v a da se ne grije . Zato je važno prije svega osigurati dobro hlađenje komponenti koje OC-ate.

[Razer]

3. dio - Overclock Intelovih procesora na Nvidijinom čipsetu
by Razer & Swarm Dude

Overclocking na Gigabyte GA-NF650i SLI DS4

Standard CMOS Features

Ovdje nemamo nešto puno za podešavati: datum, te ukoliko želimo, možemo isključiti floppy, kako ga ploča ne bi tražila pri bootanju.

Advanced BIOS Features

Ovdje imamo štošta za podesiti/udesiti: opcije procesora kao što su, ovisno o procesoru, C1E, EIST, virtualizacijsku tehnologiju, poželjno gasiti u slučaju OC-a. Također ovdje biramo koje uređaje želimo bootati pri paljenju računala. Osobno ostavim samo hard disk, ostalo na Disabled, isto kao i LOGO koji se prikazuje prilikom POST-anja ploče.

Advanced Chipset Features

U ovoj sekciji možemo mijenjati množitelj LDT-a. Nešto slično kao AMD-ov HT link. S razlikom u tome da je LDT veza Hyper Transport veza između NB-a i SB-a. LDT frekvencija je podesiva, pomoću množitelja i manipuliranjem taktom FSB-a. LDT ima množitelje od 1x do 5x, u jediničnim pomacima. Opcija ne donosi neki značajniji porast/pad performansi, u slučaju dizanja frekvencije procesora, najbolje ju je držati blizu tvorničke vrijednosti - oko 1 GHz. LDT frekvencija utječe na stabilnost sistema i OC-ing istog. Ako pretjeramo s LDT frekvencijom, doći će do nestabilnosti sistema i njegovog rušenja, makar problem nije u maksimumu procesora ili memorije...da bismo postigli veće taktove moramo smanjiti multi LDT-a.

Integrated Peripherals -> SATA-II RAID Config -> Smart LAN

Ukoliko se spremate na žešći OC, onda ćete ovdje zasigurno zaći. Osobno ovdje gasim gotovo sve osim SATA kontrolera. Dakle imamo mogućnost gašenja floppy/IDE/USB kontrolera isto kao i mrežne te zvučne kartice. U sekcijama SATA RAID i Smart LAN možemo uređivati postavke za kreiranje RAID polja, te isto tako dijagnosticirati mrežne kartice/kabla.

Power Management Setup

Ništa posebno ovdje, opcije paljenja računala preko tipkovnice/miša, napajanja PS/2 uređaja, te alarma.

PnP/PCI Configuration

Ovdje imamo mogućnost kontroliranja svih bootabilnih te plug and play uređaja, podešavanje latencija PCI uređaja itd.

PC Health Status

Sekcija u kojoj možemo pratiti temperature pojedinih komponenti. Te isto tako promijeniti kojekakva podešenja po pitanju vrtnje ventilatora. I to preko opcija SmartFan. Podesiti temperaturu na kojoj bi se procesor u slučaju pregrijavanja gasio, te eventualne dojave u slučaju zatajenja ventova.

MB Intelligent Tweaker (M.I.T) -> System Clock Settings -> Memory Timings

Prije ulasku u ovu sekciju pritsnite Ctrl+F1 kako bismo dobili pristup detaljnijim podešenjima kao što su latencije i sl.

Nabrojat ću komponente za koje je moguće mijenjati postavke te koje su:

System Voltage Control: kako bismo imali mogućnost mijenjanja voltaža, ovu opciju stavljamo na Manual.

DDR2 Voltage Control: podešavanje voltaže memorije od +0,025v do +0,775v. Na defaultnih 1.8v nadodajemo gore navedene u BIOS-u. Maksimalno koliko možemo dati voltaže memoriji jest solidnih 2.575v.

South Bridge Voltage: podešavanje voltaže SB-a od +0,1v do +0,3v. Na defaultnih 1.05v nadodajemo gore navedene u BIOS-u. Sasvim dovoljno voltaže i za veće taktove.

FSB Voltage: podešavanje voltaže za FSB od +0,05v do +0,35v. Na defaultnih 1.2v dodajemo gore navedene u BIOS-u. Za 45nm ne ići preko 1.35v. I to je sasvim dovoljno za solidne taktove.

NB/HT-link Voltage: podešavanje voltaže NB-a od +0,05v do 0,35v. Na defaultnih 1.25v dodajemo gore navedene u BIOS-u. Povećavanjem voltaže ove komponente utječe na zagrijavanje samog NB-a, tako da svakako osigurajte ]aktivno hlađenje za isti. Sa maksimalnih 1.6v nema brige ni sa maksimalnom vrijednošću.

CPU Voltage Control: podešavanje voltaže za procesor od 0,8v pa sve do velikih 2.375v.

Normal CPU vCore: prikazuje stock voltažu procesora.

Ulaskom u sekciju System Clock Settings moramo omogućiti (postaviti) neke opcije kako bismo mogli podešavati frekvencije FSB-a i memorije.

FSB-Memory Clock Mode: Manual

FSB-Memory Clock Ratio: ovdje podešavamo djelitelj memorije. S obzirom da se radi o nVidijinom čipsetu, imamo mogućnost podesiti zavisnost (Linked) tj nezavisnost (Unlinked) memorije od FSB-a.

FSB-Memory Ratio: opcija se otvara ukoliko u gornjoj opciji postavimo Linked opciju.

Na raspologanju imamo sljedeće djelitelje:

• Auto
• 1:1
• 5:4
• 3:2
• Sync mode

CPU Host Frequency: podešavanje frekvencije FSB-a. Moguće vrijednosti od 100MHz sve do 650MHz.

Actual CPU Clock: pokazuje nam trenutnu brzinu procesora - ovisi o podešenom FSB-u.

Memory Frequency: opcija moguća u slučaju ako ste podesili Unlinked način rada memorije. Moguće vrijednosti: od 400MHz do 1400MHz.

PCIe Bus: ovdje podešavamo frekvenciju PCIe sabrnice. Vrijednosti od 100MHz do 150MHz.

CPU Clock Ratio: podešavanje množitelja procesora.

Memory Timings: u ovoj sekciji detaljno podešavamo latencije memorije.

[Razer]