Primjeri otvorenih i zatvorenih mjernih sustava?

[ALiEN17]

Pozdrav. Eto, dobio sam jedan zadatak iz automatike o otvorenim i zatvorenim mjernim sustavima, radi se kao o nekom referatu ili seminaru, znači sve lijepo, čisto, uredno, odugovlačeno mora biti. Meni bi trebale neke ideje, tj. primjeri, dalje budem ja sve napisao i razradio, ukomponirao na 100 strana (kao da patentiram ). Na primjer; kosimo s kosilicom travu, odjedanput dođemo do malo više i gušće trave i trebamo dodati gasa da nož dobije više okretaja i da se mašina ne uguši. To bi bio primjer (ako se ne varam ) - otvorenog mjernog sustava. E, sad bi to trebalo malo "automatizirati", pobacati gore razno razne senzore, sklopove i ostale elemente i tako dobijamo zatvoreni mjerni sustav. Znači, kosimo travu, dolazimo do gušće i više trave, elemente koje smo prethodno ugradili, registriraju to i nož počinje raditi na više okretaja bez da mi interveniramo. Eto, nadam se da sam to dobro objasnio, trebalo bi mi samo par dobrih ideja! Hvala!

[Dizel]

Stavis fotocelije koje registriraju visinu trave i automaCki podizu noz u zrak i prebacuju motor u brze okretaje

[ALiEN17]

Autor Dizel

Stavis fotocelije koje registriraju visinu trave i automaCki podizu noz u zrak i prebacuju motor u brze okretaje

Ma ne mogu više kosilicu iskoristit, jebiga. To je ona dala samo kao primjer. Ja bi trebao izmislitit, nešto novo, patentirati ali u ovome pravcu . Samo mi ništa ne pada na pamet!

[terminator]

dolaze računala u pitanje?

[ALiEN17]

Autor terminator

dolaze računala u pitanje?

Daj štagod samo da nešto napišem

[terminator]

Uzmi onda za primjer automatsko reguliranje ventilatora s obzirom na temperaturu.
Automatski OC s obzirom na količinu podataka (ili na temperaturu jezgre)... imaš fakat o tome šta pisat.

[ALiEN17]

Autor terminator

Uzmi onda za primjer automatsko reguliranje ventilatora s obzirom na temperaturu.
Automatski OC s obzirom na količinu podataka (ili na temperaturu jezgre)... imaš fakat o tome šta pisat.

E, super! Hvala puno! Tražio sam baš tako nešto nepostojeće - inovativno! Imaš !

[terminator]

nemaš beda

[ALiEN17]

...dalje?

[terminator]

dalje šta

[ALiEN17]

Autor terminator

dalje šta

...pa sa primjerima!

[borgy]

Stabilizirani elektronički oscilator - sklop koji sinkronizira svoju frekvenciju s referentnom. Usporedjuje razliku faza i na temelju njene velicine i smjera upravlja vlastitim generatorom takta. Poznatiji kao PLL (phase locked loop).

[ALiEN17]

Autor borgy

Stabilizirani elektronički oscilator - sklop koji sinkronizira svoju frekvenciju s referentnom. Usporedjuje razliku faza i na temelju njene velicine i smjera upravlja vlastitim generatorom takta. Poznatiji kao PLL (phase locked loop).

Aha... ali meni ne treba toliko u srž, više nešto laiči (ocijenjuje se i HRV sastav ), dovoljno je da kažem, ovdje ide sklop, a ovdje senzor koji će to i to, pa će se na taj način automatizirati, tj. neće morat čovjek povuć/okrenut/dat gasa, sudjelovat uopće.

[webstartm]

Jel moze ovo ? (i mi ucimo automatiku sad ,bas smo tu oko zatvorenih i otvorenih sustava)
Ugl ,automobil sa automatskim mjenjacem , pritiskom covjeka malo jace na gas (kod pretjecanja npr) automatski mjenjac automatski(preko nekih sklopova i sl.) prebacuje u nizi stupanj za dobivanje vise snage/momenta.

Jesan pogodio bit?

Evo jos jedan sto mi je pao napamet:
Znaci ,printer u procesu printanja stranica posalje da nema dovoljno boje i to ,reko bih da je to zatvoreni sustav jer on da je povratnu informaciju ,sto znaci da ima i povratnu vezu pa bih ga svrstao u zatvoreni.

Hmm evo jos jedan "opasan" primjer...
Npr u nuklearnim podmornicama prostor gdje je nuklearni pogon je hermeticki te jos sa tonu olova izoliran Ako senzor van te sobe registrira prelazak dopustene vrijednosti radijacije ,automatski daje signal nekom sklopu koji gasi nuklearni pogon te pali alarm za opcu uzbunu....
Nemora biti nuklearni pogon ,mogu biti razne stetne kiseline i tvari ali uglavnom nesto u tom stilu...
Eto to ima sigurnosne sklopove u sebi ,jel sad bolje ?

[ALiEN17]

Autor webstartm

Jel moze ovo ? (i mi ucimo automatiku sad ,bas smo tu oko zatvorenih i otvorenih sustava)
Ugl ,automobil sa automatskim mjenjacem , pritiskom covjeka malo jace na gas (kod pretjecanja npr) automatski mjenjac automatski(preko nekih sklopova i sl.) prebacuje u nizi stupanj za dobivanje vise snage/momenta.

Jesan pogodio bit?

Da, o tome se radi. Ali ovo već postoji i preočito je (prerašireno, prepoznato, kako god...) Jer se stvarno o tome trebam raspisat. Razmišljao sam o nekakvom cirkularu u nekakvoj radioni namještaja. kada dođe deblje, tvrđe, gušće, štagod, drvo, da cirkular pomoću tih sklopova-senzora-regulatora, uzima više struje iz mreže, ploča se počne brže okretati pa bez da imalo uništi budući drvo-namještaj prereže kako treba. Uz to, stavio bih nekakve sklopove za sigurnost. Koji bi kada registriraju da je u pitanju veća temperatura, manja gustoća (ideje?) - uglavnom, neko meso u pitanju (prsti, ruka itd...) da se ploča cirkulara u roku od odmah ugasi, tj. da se cijeli kompleks spusti automatski dolje. I ovo već postoji, gledao negdje video. Ajde još koja idejica da nadopunim to. Kada napišem taj referat svako ko je sudjelovo u ovoj temi - roštilj i gajbe.

Hvala webstartm, bit će nešto od toga!

[Matesonik]

Nisam siguran koliko si se vozio u zagrebackim tramvajima. ZET ima oko 80 ceskih ČKD Tatra T4 motornih kola s prikolicom. Ti su tramvaji poznati da pri startanju vrte kotace u prazno, da dosta cukaju i da im kocenje elektromotorima ne radi par sekundi nakon sto tramvaj prestane ubrzavati (!). Razlog je jednostavan: vozac direktno ne utjece na snagu motora okretanjem poluge (kao na ĐĐ i Duewag tramvajima), nego ima pedalu "gasa" i kocnice. Kad vozac stisne pedalu gasa, nekakva elektrika i elektronika procijeni koliko struje smije ici na motor i tako upravlja (po principu "mislim da je vozac htio ovako, a misliti je drek znati"). Sad, cilj je smisliti sustav koji bi radio isto to, samo bolje. Moglo bi se i ukomponirati s automatskim sipanjem pijeska na tracnice u slucaju teskog kretanja.

Da stvar bude bolja, stvar je savrseno primjenjiva i na tramvaje tipa KT4 istog proizvodjaca koji bi trebao u dogledno vrijeme na modernizaciju. Razlika je samo ta sto KT4 manje proklizava, ali vrlo uspjesno rusi putnike ko domine.

EDIT: Ako trebas bilo kakve infomacije, slobodno me uhavti tu ili idi na www.zeljeznice.net gdje ce(mo) rado pomoci i s konkretnijim stvarima.