Kako PRAVILNO puniti bateriju?

[santos]

cesto u svakom ducanu kazu drugacije da prvi put napunis bateriju, a ako mob ima malo slabiju bateriju , mislim da je to dosta bitno. dal neko zna kak je najispravnije i kak bateriju na mobu iskoristiti do maximuma?

1. prvi put punit bateriju 15 sati, dalje punit normalno
2. prvi put punit bateriju 15 sati, sljedeca 3 puta praznit ju do kraja pa onda punit opet do kraja
3. ispraznit tvornicko punjenje pa onda .....


da konacno rijesimo tu zagonetku, posto se nadje dosta ljudi koji si upropaste bateriju upravo zbog ovoga

[jed2i]

ovako najbolje bi bilo prvi put ju skroz ispraznit, tek onda punit dosta dugo, da se baterija formira
nakon toga ju ne punit dok se ne isprazni, zatim punit normalno
ovu metodu primjenjujem na svim svojim mobitelima i nikad problema s baterijom nisam imao
i napomenuo bih, nemojte bateriju cesto dopunjavat, pustite da se skroz isprazni

[Matesonik]

tako se upropaste samo NiMH (prastare, npr. Nokia 3310) baterije koje imaju tzv. memory efekt.

kod li-ion baterija nema straha-moj simens c55 drzi 5 dana nakon skoro 4g, cesto sam ga punil na oko 25%, cesto sam ga otkapcal i prije kraja...

i zasto punit 15h?! pa kod vecine mobova se baterija napuni za 2-3h...

edit: opet se razilazimo u misljenjima...joooj...

[santos]

a kazu da je treba punit ovisno o mobu 8-15 sati, da baterija dostigne svoj maksimum, a onda poslje je manje bitno dal ju ti punis u pola, ili ne, jer je onda vec, kako jedi kaze, formirana.

ja sam promijenio dosta mobitela, i uglavnom sve sam punio prvi put po 15 sati, na nekima sam odma punio a na nekima sam prvo ispraznio tvornicko punjenje. upravo zato pitam , da znamo kak je bolje

tnx na odgovorima, da cujemo ostatak ekipe

[mat]

ja sam uvijek, na svemu isao metodom "isprazni do kraja, napuni dok nije puno" (ne 15h nego dok nije puna. ak on kaze da je gotovo onda je gotovo). i nikad problema. K800i evo dok ovo pisem prvi put u 2 tjedna punim a znam da necu stic do kraja. ah, boze moj. to je koliko se sjecam i bila prednost Li-ion baterija nakon Ni-Mh. da se mogu punit kad god i koliko god hoces. pokusavam to raditi lijepo uvijek dakako, ali boze moj. da postanem rob tehnici koja meni treba biti rob, propucao bih se odmah.

uglavnom, uvijek sam sve baterije prvo praznio skroz i onda punio do vrha. i tako stalno...

[Lud76]

Dosad sam nakon kupnje mobitela prvo ispraznio do kraja, a prvi put na punjenju ostavim mobitel cjelu noć ( 23h navečer do 9h ujutro oprilike) i dosad nikakvih problema sa nijednom vrstom baterije i nijednim proizvodačem. Kasnije punim po potrebi, nadopunjavam itd. ali nikad nisam "uništio" bateriju

[6Finger]

Autor jed2i

ovako najbolje bi bilo prvi put ju skroz ispraznit, tek onda punit dosta dugo, da se baterija formira

Ma ako je oni u tvornici nisu formirali tesko da mi mozemo kuci ista napraviti s tim da je drzimo 12h na punjacu, ali svejedno ja nju ostavnim prvi put cijelu noc na punjenju.

[jed2i]

a gle dosta ljudi kaze da se baterija treba formirat
oni u tvornici ju napune do 20% mislim, nisam siguran
na tebi je da ju ispraznis i nafilas do vrha

[Hrconja]

mm bilo je na nekom specijaliziranom forumu da nema smisla to radit jer mobovi već dolaze sa formiranima baterijama. mobitel sam nakon što se napuni odspoji bateriju sa mreže i nikakvim daljnjim držanjem ona se neće "formirati" jer nije spojena na mrežu. kao unazadat 5 godina baterije dolaze formirane, ali je ljudima teško zamisliti pa oni svejedno prazne do kraja i pune 15 sati. i ja to prvi put uvijek napravim, zlu ne trebalo, ali samo napominjem da to nije potrebno raditi unazd 5 godina.
pozz

[vga killer]

Zbog moje proklete navike da drzim mob upaljen preko noci i da se za to vrijeme puni sam unistio batriju na svakom mobu. Jednostavno se navikla na svakodnevno punjenje i nemre preko dan, max dan i pol izdrzat. Trenutno na K700

[mat]

daj prestanite koristiti izraz "formiranje baterije" jerbo nije formiranje nego formaTiranje, lol

Autor mat

daj prestanite koristiti izraz "formiranje baterije" jerbo nije formiranje nego formaTiranje, lol

Ovako sto je veca struja kod punjenja, jaca je kemijska reakcija. Ali ne isplati se pretjerati, pa je najbolje po nekoj formuli koju sam ja zaboravio puniti bateriju, a to ovdje nije vazno posto svi dobe punjac od baterije.

Kad je baterija puna, kemijska reakcija se skroz usporava toliko da nema smisla puniti vise jer za 3 sata mozda dobijes par posto vise, a lose je za bateriju, ali to ovdje nije vazno jer ce se "mob" sam prestati puniti.

Prvi put ju mozes napuniti do kraja, obicno je poanta da ti mobitel bude do kraja napunjen i prazni i puni kako hoces, nije vazno. Osim ako nemas nimh bateriju.

[vga killer]

Autor Mad_Duke

Osim ako nemas nimh bateriju.

Ajd mi onda objasni zakaj mi onda baterija ne drzi ni četvrtinu prvobitnog trajanja nakon sto sam ju poceo punit svaki dan. Li-ion je i stara 10 mjeseci. To mi bas i nije najnormalnije

[santos]

evo kupil sam danas samsung d830. ispraznil tvornicko punjenje dok se nije mob ugasil.
kolko na kraju da ju punim a da ju ne s***em?

[santos]

evo, za manje od 2h indikator vec pokazuje da je puna

[santos]

"With lithium-ion batteries, the 1st charge is no different to the 5th or the 50th charge. The pack should be charged as per the manufacturers typical charge technique. From an electrochemical perspective if they use an 1hr charger they should charge for 1hr, if it is a 3hr charger they should charge for 3hrs and so on. In this regards, the 8 hour charge before use is not required if the subsequent charge only takes 3 hours."

[santos]

eto

[Hrconja]

da to sam i ja napisao, dakle istina je :P pozz

Autor vga killer

Ajd mi onda objasni zakaj mi onda baterija ne drzi ni četvrtinu prvobitnog trajanja nakon sto sam ju poceo punit svaki dan. Li-ion je i stara 10 mjeseci. To mi bas i nije najnormalnije

Jedna lasta ne cini proljece. A da ti to dokazem, vec 6 godina ne gasim mobitel preko noci, znaci od trenutka kad ga kupim radi 0-24 i nisam imao problema sa nijednim (3310 se ne vazi, a nju je ubila nova baterija.) Trenutacno Nokia N70, prije toga Motorola V525 skoro 2 godine, baterija je kao nova.

[EvilM@ster]

Svaki mobitel koji sam kupio novi sam ispraznio bateriju do kraja i onda ga stavio puniti i to dok se ne napuni... a dalje mob punim kada se sjetim znaci nadopunjavanja, istekavanja prije nego je napunjen i nikakvih problema nisam imao... isto tako mob nikada ne gasim, stalno mi je u pogonu... Samsung V200 koji sam kupio prije 3 godine tako mi je radio 2 godine bez ikakvih problema, stari ga sad vec 1 dana koristi i jos uvjek mu baterija drzi isto koliko je i drzala kada sam ga kupio... Sony Ericsson S700i isto tako imam godinu dana i jos uvjek baterija traje isto...

[vga killer]

A jel ju punis svaki dan?

[MAHER]

meni je stari simens C62 baterija popustila poslije 2 godine,na kraju sam ga morao puniti svaki dan obavzno,ali to sam počeo raditi tek kada mi se počeo gasiti ako ga nisam punio,inače je bilo svaki 2-3 dan,tako da to mi nije baš jasno,ali ostali mobovi i baterije su normalno radile,prvo punjenje malo jače,a kasnije piči deri

[Denzil]

LOL stvarno nema do "strucnih misljenja amatera"

Avo vam jedan tekst..tek tolko da zadovoljite tehnicara u sebi..ako ga imate.
No prvo cu napomenut da, za primjer, moj mob je doso sa SE uputama i pod VAZNO prva stvar koja pise je "napunite bateriju do kraja prije prvog koristenja".. tolko o "isprazni prvo pa tek onda puni" teoriji...

Uz vaš mobilni aparat dobili ste bateriju i "punjač". Zašto punjač pod navodnicima? Zato što je taj uređaj, kojeg svi zovemo punjačem, zapravo tek mrežni ispravljač, tj. uređaj koji 220V izmjeničnog mrežnog napona smanjuje na nižu razinu i pretvara ga u istosmjerni. Elektronika koja se brine o pravilnom punjenju baterije gotovo uvijek se nalazi unutar telefona.

Baterije za mobilne telefone dolaze u različitim vrstama, oblicima i izvedbama. Postoje baterije koje ujedno imaju i ulogu dijela kućišta mobitela, dok se neke postavljaju ispod zasebnog poklopca. Neke su pak fiksno ugrađene u telefon i nisu predviđene za radoznale oči. Neke pak baterije nude i dodatnu funkcionalnost koja nema previše veze s pohranjivanjem i davanjem električne energije, npr. imaju ugrađenu vibracijsku dojavu poziva. Što se tiče vrste, vaša baterija vjerojatno je NiMH, Li-Ion ili Li-Poly. Ako ne znate koju vrstu bateriju posjedujete, ugasite mobitel te odvojite bateriju (ukoliko je to moguće) te pročitajte podatke s naljepnice. Tamo ćete zasigurno naći i podatak o vrsti baterije. I što sad? Strpite se, za trenutak ćemo objasniti koje su osnovne značajke svake spomenute vrste.

Primijetit ćete da baterija vjerojatno ima više od dva metalna kontakta kojima se spaja s mobitelom. Naravno da su za osnovnu funkciju baterije dovoljni + i - priključci, no suvremene baterije ne staju na tome. Dodatni kontakti omogućuju mobitelu i punjaču da očitaju razne parametre o bateriji, poput vrste baterije i njene temperature - dva parametra vrlo važna za ispravno punjenje. Već sada polako naziremo da su baterije malo kompliciranije sprave nego što se to čini na prvi pogled.

Prije nego počnemo razmatrati pojedine vrste baterija, upoznajmo se s nekim osnovnim pojmovima koje ćemo susretati.

Kapacitet - mjera za količinu električne energije koju baterija može pohraniti prilikom punjenja, te koju može dati tijekom pražnjenja. Uobičajena mjerna jedinica je mAh (miliampersat). Iako stvari baš nisu tako jednostavne, može se reći da kapacitet od 600 mAh znači da baterija sat vremena može davati struju od 600 mA. Pogađate, baterija koja tijekom dva sata može davati struju od 300 mA ima također kapacitet od 600 mAh.

Gustoća energije - omjer sadržane električne energije i mase baterije, obično se navodi u Wh/kg (vatsati po kilogramu). Veća gustoća energije znači lakšu bateriju uz isti kapacitet i nazivni napon.

Ciklus - pod ciklusom podrazumijevamo jedno pražnjenje i jedno punjenje baterije. Obično se podrazumijeva da se baterija uvijek puni do kraja, a prema tome koliko se baterija isprazni razlikujemo plitke i duboke cikluse.

Životni vijek - broj ciklusa nakon kojeg kapacitet baterije nepovratno padne ispod 80% početnog kapaciteta. Također, pod životnim vijekom može se smatrati i vrijeme (npr. broj godina) nakon kojeg dolazi do osjetnog pogoršanja performansi baterije.

Održavanje baterije - periodičko pražnjenje baterije do donje granice nakon kojeg slijedi ponovno punjenje do punog kapaciteta, a sve u cilju eliminacije ili smanjivanja izgubljenog kapaciteta kao posljedice kristalizacije ili memorijskog efekta.


Pogled iznutra

Kad bismo otvorili kućište baterije za mobilni telefon, unutra bismo našli jednu ili više baterijskih ćelija te vjerojatno nekoliko elektroničkih elemenata. Uočimo razliku između baterije i ćelije. Ćelija je osnovna baterijska jedinica i odlikuje se svojim nazivnim naponom i kapacitetom. Spajanjem ćelija u seriju dobivamo bateriju čiji je napon jednak zbroju napona pojedinih ćelija, dok je ukupni kapacitet nepromijenjen i jednak je kapacitetu jedne ćelije. Spajanjem ćelija u paralelni spoj povećat ćemo ukupni kapacitet uz zadržavanje napona. Pogledajmo sada osnovne razlike u građi pojedinih vrsta punjivih baterija.

Kao prvu vrstu spomenut ćemo NiCd (nikal-kadmij) bateriju, iako je nećete naći na vašem mobilnom telefonu. Spomen je zaslužila zato jer je udarila temelj današnjem poimanju punjivih baterija, a postavila je i dobru tehnološku osnovu za razvoj novijih vrsta. NiCd baterija predstavlja prvu široko prihvaćenu punjivu bateriju opće namjene. Unatoč tome što nudi nisku gustoću energije, a i kemijski sastav joj je daleko od ekološki prihvatljivog (toksični kadmij), veliki životni vijek (čak i do 1500 ciklusa) i dobro podnošenje većih struja pražnjenja čini je i danas vrlo pogodnom za određene primjene (kućanski uređaji i alati, prijenosne radio-stanice, medicinska oprema, profesionalne video-kamere). Njenu prikladnost za široke mase umanjuje činjenica da s ovom baterijom treba znati ispravno postupati, zbog vrlo izraženog problema kristalizacije.

Sljedeća generacija baterija, NiMH (nikal-metal-hidrid), donijela je mnoga poboljšanja, ali i neke probleme. Osnovni napredak je u tome što je toksični kadmij zamijenjen hidridom (spojem metala i vodika) netoksičnog metala. Ovaj ekološki znatno prihvatljiviji kemijski sastav donio je i znatno veću (do 50%) gustoću energije od NiCd baterija. NiMH baterije se odlikuju i znatno smanjenom kristalizacijom, pa su stoga osjetno manje zahtjevne za svakodnevnog korisnika jer traže tek minimalno održavanje. Osnovni nedostatak im je oko dva puta kraći životni vijek, no ne brinite previše - NiMH bateriju ćete napuniti i isprazniti barem 300-500 puta prije nego primijetite pad kapaciteta. Potencijalni nedostatak je i vrlo izraženo samopražnjenje: već 24 sata nakon punjenja baterija će izgubiti oko 10% svog kapaciteta, a nakon toga samopražnjenje polako pada i smanjuje se na 10% mjesečno. Ni zbog ovoga ne trebate brinuti jer ćete napunjenu bateriju vjerojatno iskoristiti unutar nekoliko dana.

Litij-ionska baterija (Li-Ion) predstavlja veći korak u evoluciji punjivih baterija. Budući da kao osnovnu aktivnu tvar koristi litij, jedan od najlakših metala, ova vrsta baterije odlikuje se vrlo malom masom. Jedna od najvećih prednosti joj je vrlo velika gustoća energije, čak dvostruko veća od tipične NiMH baterije, a odlikuje je i tri puta veći nazivni napon od niklenih baterija (3.6V u odnosu na 1.2V). Velika prednost joj je i u tome što, za razliku od baterija na bazi nikla, Li-Ion baterija ne zahtijeva apsolutno nikakvo održavanje jer ne pati ni od memorijskog ni od kristalizacijskog efekta. Dakle, moguće ju je puniti bilo kada i nema potrebe za periodičkom pražnjenjem. Li-Ion baterija je, sama po sebi, izuzetno osjetljiva na prepunjavanje i pretjerano pražnjenje, no za to se, umjesto korisnika, brine elektronika koja je ugrađena u svaku komercijalnu Li-Ion bateriju. Iako nije pogodna za pražnjenje jakom strujom, pokazala se kao izvrsno rješenje za mobilne telefone. Njen relativno dug životni vijek (500-1000 ciklusa) može biti skraćen starenjem baterije i bez njene upotrebe, što je znatno naglašenije nego kod baterija na bazi nikla.

Sljedeći korak u razvoju baterija na bazi litija predstavlja Li-Poly (litij-polimer) baterija. Ova vrsta vrlo je slična Li-Ion bateriji, s kojom dijeli i većinu značajki. Elektrolit baziran na polimeru omogućuje joj osobinu koja je gotovo nezamisliva kod ostalih navedenih vrsta. Radi se o mogućnosti gotovo potpuno proizvoljnog oblikovanja baterije, čak i u vrlo tanke oblike. Ne treba mnogo mašte da se uvide mogućnosti ove tehnologije u trendu smanjivanja mobilnih aparata. Nedostaci u odnosu na stariju sestru su prije svega kraći životni vijek (približno jednak NiMH bateriji), te veća osjetljivost na niske temperature.

Ovime smo završili pregled značajki današnjih punjivih baterija za mobilne uređaje. Razmotrit ćemo još dvije zanimljive baterijske tehnologije koje nemaju previše dodirnih točaka s dosad navedenom skupinom.

Spomenimo prvo tehnologiju koja je tek u posljednje vrijeme postala dostupna korisnicima mobilnih telefona. Radi se o Zn-Air (cink-zrak) bateriji. Iako ova baterija ne spada u punjive, pokazala se kao vrlo korisnom u funkciji rezervne baterije ili baterije za hitne slučajeve. Ova baterija isporučuje se hermetički zapakirana i specifičnog je izgleda. Kao što joj ime govori, stvaranje električne energije u ovoj bateriji se zasniva na reakciji cinka i zraka, tj. kisika. Kako bi kisik imao pristup do cinčanih elektroda u unutrašnjosti baterije, kućište baterije probušeno je mnoštvom malih otvora. Kada se hermetičko pakiranje jednom otvori, kisik u dodiru s cinčanim elektrodama prozivodi električnu energiju i baterija se postupno prazni, koristili je mi ili ne. Kapacitet ovih baterija obično je više nego tri puta veći od prosječnih Li-Ion ili NiMH baterija, što znači da ćete ovu bateriju tipično moći koristiti preko dva tjedna - na žalost, samo jednom. Kada prestane davati napon, Zn-Air bateriji preostaje samo recikliranje. Kao zanimljivost spomenimo da su ove baterije komercijalno dostupne i u obliku punjača, tj. priključuju se na mobitel umjesto mrežnog ispravljača.

[Denzil]

Pregled vrsta baterija završit ćemo tehnologijom za koju se očekuje da bi u skorijoj budućnosti mogla naći primjenu i kod mobilnih telefona. Gorive ćelije (eng. fuel cell) mogle bi doista biti prekretnica u općem poimanju električne energije, ne samo na području mobilne telefonije. Princip na kojem se teoretski zasnivaju iznimno je jednostavan, a temelji se na procesu suprotnom elektrolizi vode. Elektroliza vode je razlaganje vode na vodik i kisik provođenjem električne energije kroz nju. Ideja je obrnuti ovaj postupak te iz vodika i kisika dobiti vodu i električnu energiju. Ovaj ekološki savršen postupak izgleda vrlo jednostavno u teoriji, no praksa pokazuje da je ovaj proces u praksi znatno teže izvesti. Naravno, ovdje ne govorimo o oksidaciji vodika sagorijevanjem, već kontroliranim procesom uz pomoć katalizatora (tvari koja taj proces potiče). Postoje mnoge varijante gorive ćelije, od onih koje rade na elementarni vodik i kisik, do onih koje vodik dobivaju indirektno. Za mobilnu elektroniku zanimljive su gorive ćelije koje kao gorivo troše metanol. Umjesto da mobitel priključimo na punjač, gorivoj ćeliji bit će dovoljno doliti malo metanola i aparat će raditi tjednima. Za sada je ovo moguće tek u laboratorijskim uvjetima, dok će za komercijalnu upotrebu biti potrebno riješiti niz problema, a prvenstveno efikasnost, dimenzije i cijenu.


Život baterije

Velika većina novih ili duže nekorištenih baterija zahtijeva uhodavanje ili formiranje. Pod time se podrazumijeva nekoliko uzastopnih i potpunih ciklusa punjenja i pražnjenja baterije. Većina novih baterija postići će svoj puni kapacitet tek nakon 2-3 ciklusa, a ponekad ih je potrebno i više. Tijekom uhodavanja preporučljivo je bateriju puniti do kraja, i to bez prekida. Proizvođači obično naglase da prvo punjenje treba neprekidno trajati oko 14 sati (varira od proizvođača do proizvođača), unatoč tome što će mobitel punjenje proglasiti završenim. Većina punjača će nakon završenog punjenja bateriju održavati punom pomoću tzv. trickle-charge (u slobodnom prijevodu: punjenjem na kapaljku). Ovo je redovita praksa kod punjenja NiMH baterija budući da imaju veliko samopražnjenje, dok Li-Ion i Li-Poly baterije ovaj tretman ne trebaju.

Vjerojatno se čuli za nešto što se zove memorijski efekt. Recimo to odmah na početku - baterija vašeg mobilnog telefona od toga zasigurno ne pati. Memorijski efekt je fenomen koji se, u mjerljivom iznosu, javlja isključivo kod starijih generacija NiCd baterija. Uočen je kod baterija na jednom satelitu, a pojavio se iz jednog vrlo specifičnog razloga. U orbiti oko Zemlje, kako su solarni paneli satelita ulazili i izlazili iz njene sjene, baterija je uzastopno prolazila kroz potpuno jednake razine pražnjenja i punjenja. Iako se baterija u Zemljinoj sjeni nije uopće znatno praznila, nakon većeg broja ciklusa primijećen je znatan pad kapaciteta. Na kraju, kapacitet baterije smanjio se upravo na razinu do koje se baterija praznila prilikom svakog ciklusa, kao da baterija pamti razinu do koje se prazni. Otuda i ime - memorijski efekt. Rješenje ovog problema bilo je u povremenom punom ciklusu pražnjenja i punjenja, tj. bateriju je bilo potrebno nekoliko puta uzastopce potpuno isprazniti i napuniti, a taj postupak održavanja trebao se ponoviti svakih mjesec dana. Za sve današnje NiCd i sve NiMH baterije može se reći da nemaju mjerljivi memorijski efekt, a Li-Ion i Li-Poly uopće ne pate od tog fenomena. Za paranoične: čak i kada bismo u mobitelu imali stariju vrstu NiCd baterije, normalnom uporabom bilo bi gotovo nemoguće u bateriji izazvati memorijski efekt. Razlog tome je što bateriju gotovo nikad ne praznimo do potpuno iste razine.

No, danas se pod memorijskim efektom često spominje jedan drugačiji fenomen. Radi se o kristalizaciji unutar baterije. U NiCd bateriji kadmij je prisutan u obliku sićušnih kristala. U određenim uvjetima ti kristali se mogu povezati i narasti u veće kristale, čime im se smanjuje korisna površina, pa dolazi do pada napona i kapaciteta baterije. Nikal je takodjer podložan kristalizaciji. U ekstremnom slučaju, kristali mogu narasti u dendrite, dugačke lance koji mogu kratko spojiti + i - pol baterije, uzrokujući visoko samopražnjenje, kratki spoj i prividnu «smrt» baterije. NiCd baterija je podložnija kristalizaciji od NiMH jer kod nje kristalizaciji doprinose i nikal i kadmij.

Kako onda otkloniti pad kapaciteta nastao kristalizacijom? Vrlo jednostavno: NiCd bateriju je potrebno jednom mjesečno isprazniti do kraja (do točke gašenja mobitela), pa je zatim napuniti do vrha, dok je za NiMH ovaj postupak dovoljno prakticirati svaka dva do tri mjeseca. Li-Ion i Li-Poly baterije ne boluju od memorijskog efekta, a ne pate ni od problema kristalizacije, pa njima nije potreban nikakav postupak održavanja. Upozorenje: ne pokušavajte bateriju nasilno prazniti ispod granice gašenja mobitela. Većina baterija ima donju granicu napona ispod koje se ne smije prazniti.

Spomenimo i utjecaj načina punjenja na bateriju. Razlikujemo sporo i brzo punjenje. Razlika između sporog i brzog punjenja je jednostavna: sporo punjenje puni bateriju malom strujom pa za to treba više vremena, dok brzo punjenje traje znatno kraće ali koristi veću struju. Dok se pod sporim punjenjem podrazumijeva punjenje koje traje 10-20 sati, brzim punjenjem baterija se može napuniti već za sat vremena. Iako jače zagrijavanje baterije prilikom brzog punjenja može negativno utjecati na njen životni vijek, brzim punjenjem razbija se kristalizacija unutar baterije. Dodamo li tome i praktičnost kraćeg trajanja punjenja, vidimo da brzo punjenje ima više prednosti. Jedini uvjet je da je brzi punjač dovoljno inteligentan, tj. da zna prepoznati kada je baterija puna. NiMH i osobito Li-Ion baterije su vrlo osjetljive na prepunjavanje i izuzetno je važan pravi trenutak završetka punjenja. Ne brinite - elektronika za punjenje u vašem telefonu dovoljno je pametna za taj zadatak. Baterija se neće oštetiti ako ostane i danima priključena na takav inteligentni punjač. Današnji mobilni telefoni redovito sadrže inteligentne brze punjače.

Dok će veći dio korisnika puniti i prazniti bateriju ne opterećujući se previše problemom kristalizacije, neki će, gotovo fanatično, paziti da bateriju uvijek prazne do kraja, pa zbog toga uz mobitel uvijek sa sobom nose i punjač. Iako ni potpuni nemar nije pohvalan, pretjerana «briga» može donijeti više štete nego koristi. Štoviše, nepotrebno pražnjenje baterije samo nepotrebno skraćuje njen životni vijek. Pokazalo se da duboki ciklusi brže skraćuju životni vijek baterije od plićih, osobito kod NiCd i NiMH baterija. Baterija koja se ne prazni redovito «do kraja» dat će tijekom svog života više električne energije. Dodatna opasnost u dubokom pražnjenju baterije je u tome što baterije imaju specificiranu donju granicu napona. Ako se baterija isprazni ispod te granice, mogući su razni problemi. Može doći do trajnog gubitka dijela kapaciteta, punjač može odbiti punjenje, a u slučaju da se baterija sastoji od više serijski povezanih ćelija, može doći i do okretanja polariteta na jednom od članaka uslijed nejednolike napunjenosti. Ekstrem je Li-Ion baterija koje se na taj način može nepovratno izgubiti, jer njeno punjenje nakon predubokog pražnjenja postaje opasno, pa i nemoguće.

Najjednostavnije je pridržavati se sljedeće rutine: ako navečer procijenite da baterija neće izdržati cijeli sutrašnji dan, stavite da se puni preko noći. Ne bojte se prepunjavanja baterije: kao što smo već spomenuli, punjači današnjih mobitela dovoljno su pametni. Samo ukoliko imate NiMH bateriju, jednom u mjesec-dva se sjetite i ispraznite je "do kraja" - pustite da mobitel isprazni bateriju dok se sam ne ugasi, a nakon toga je bez prekida napunite "do vrha".

Spomenimo i kako ispravno čuvati baterije ako duže vrijeme neće biti u upotrebi. Kao prvo, svakako ih skinite s mobitela. Spremite ih na suho i hladno mjesto (no uvijek iznad 0o C). Hladnjak (ne zamrzivač!) nije loše rješenje, ali baterije treba dobro zapakirati da ne budu izložene vlazi. Ni sobna temperatura ne predstavlja osobit problem, no više temperature svakako nisu preporučljive. Obično se preporuča bateriju čuvati na 40% napunjenosti, ali napunjenost nije lako procijeniti. Za Li-Ion bateriju postoji opasnost ako se uslijed stajanja isprazni ispod svoje kritične razine, jer punjenje tada može postati nemoguće. Zato ćete manje pogriješiti ako je spremite nešto jače napunjenu. Nakon skladištenja najbolje je bateriju pustiti da se prirodno aklimatizira na sobnu temperaturu, te je tada napuniti. Nakon dužeg stajanja nužnim se može pokazati i ponovno uhodavanje baterije.

Autor: Željko Harjač

[Coby]

Nedavno sam kupio nokiu e61, presao sam uzduzi popreko manual i sve papire koje sam dobio uz nju ievo sto proizvodac preporuca:

Sto se tice prvog punjenja ne govori nista, ne treba cekati da se israzni pa ju puniti vec napominje samo da bateriji treba 2-3 kompletna punjenja i praznjenja da dostigne svoj maksimalni kapacitet i to je to.

Baterija je puna kad indikator kaze da je puna, nije ju preporuceno puniti duze jer SE SMANJUJE VIJEK TRAJANJA BATERIJE!!!

Tako preporuca Nokia, sto ne znaci da vrijedi i za druge....

Autor Coby

Nedavno sam kupio nokiu e61, presao sam uzduzi popreko manual i sve papire koje sam dobio uz nju ievo sto proizvodac preporuca:

Sto se tice prvog punjenja ne govori nista, ne treba cekati da se israzni pa ju puniti vec napominje samo da bateriji treba 2-3 kompletna punjenja i praznjenja da dostigne svoj maksimalni kapacitet i to je to.

Baterija je puna kad indikator kaze da je puna, nije ju preporuceno puniti duze jer SE SMANJUJE VIJEK TRAJANJA BATERIJE!!!

Tako preporuca Nokia, sto ne znaci da vrijedi i za druge....

Nema ti se njoj kaj smanjivati kapacitet.

[Coby]

Autor Mad_Duke

Nema ti se njoj kaj smanjivati kapacitet.

Tako pise u manualu... nisam ja to izmislio, Nokia je... pa ako oni lazu, onda lazem i ja.

[jed2i]

Autor Denzil

Spomenimo i utjecaj načina punjenja na bateriju. Razlikujemo sporo i brzo punjenje. Razlika između sporog i brzog punjenja je jednostavna: sporo punjenje puni bateriju malom strujom pa za to treba više vremena, dok brzo punjenje traje znatno kraće ali koristi veću struju. Dok se pod sporim punjenjem podrazumijeva punjenje koje traje 10-20 sati, brzim punjenjem baterija se može napuniti već za sat vremena. Iako jače zagrijavanje baterije prilikom brzog punjenja može negativno utjecati na njen životni vijek, brzim punjenjem razbija se kristalizacija unutar baterije. Dodamo li tome i praktičnost kraćeg trajanja punjenja, vidimo da brzo punjenje ima više prednosti. Jedini uvjet je da je brzi punjač dovoljno inteligentan, tj. da zna prepoznati kada je baterija puna. NiMH i osobito Li-Ion baterije su vrlo osjetljive na prepunjavanje i izuzetno je važan pravi trenutak završetka punjenja. Ne brinite - elektronika za punjenje u vašem telefonu dovoljno je pametna za taj zadatak. Baterija se neće oštetiti ako ostane i danima priključena na takav inteligentni punjač. Današnji mobilni telefoni redovito sadrže inteligentne brze punjače.


Autor: Željko Harjač

kod sporog punjenja baterije se napuni vise nego kod brzog, i to je po meni najvaznija prednost sporijeg punjenja, normalno uz prednost manjeg zagrijavanja i produljivanja zivotnog vijeka
stoga sam uvijek za sporije punjenje

Autor jed2i

kod sporog punjenja baterije se napuni vise nego kod brzog, i to je po meni najvaznija prednost sporijeg punjenja, normalno uz prednost manjeg zagrijavanja i produljivanja zivotnog vijeka
stoga sam uvijek za sporije punjenje

Kod sporijeg punjenja ide manja struja, sto znaci da je kemijska reakcija sporija. Postoje 3 vrste punjenja, spora, optimalna i brza. Brza se ne preporuca, a razliak izmedju sporije i optimalne nema neke. Rado bi bio pametan i stavio formulu po kojoj se racuna optimalna, ali iskreno ako te toliko zanima sam ju nadji :P

[sith_lord]

Mene zanima kako to sad ide sa novim baterijama kod mobitela...
Dakle, prije je, ako se ne varam, bilo da kad kupiš mobitel baterija bude na pola puna ili manje, ono što oni kažu tvornički, i preporučalo se da se baterija isprazni do kraja i onda ostavi par sati tokom prvog punjenja.
Sada čitam okolo po internetu, i naišao sam na par stranica gdje kažu kako je ovo gore bilo prije, da sadašnje baterije (koje također dođu dijelom pune) treba odmah staviti na punjenje i puniti par sati, i da ih je dobro što češće puniti.
Sve do sada sam bio mišljenja da je bateriji najbolje da se skroz isprazni i onda skroz napuni, a sada više nisam siguran.

I još jedna stvar me zanima u vezi toga:
Eto danas ja kupio novi mobitel (Sony Ericsson) i naravno da sam odmah ubacio bateriju i karticu da provjerim da li sve funkcionira kako treba. Na putu do sobe i u njoj, igrao sam se sa funkcijama i upoznavao sa mobitelom sve dok se baterija nije skroz ispraznila i mobitel ugasio. Onda sam otišao spavati i 4 sata kasnije stavim mobitel na punjenje i odem na internet gdje pročitam one gore informacije. E sad ono glavno - čak i da je zdravije odmah ju staviti puniti (prije bilo kakve uporabe), koliko to zapravo bateriji znači, ako ju prethodno skroz ispraznim i onda stavim puniti, i da li to zbilja radi ikakvu razliku (ako da, konkretno koliku)?

Osim što se puni brže dok je mobitel isključen, ima li još kakve razlike između punjenja baterije dok je mobitel uključen odnosno isključen (ovdje prvenstveno mislim na prvo punjenje i tih par sati koje bi se trebala baterija puniti)?

Autor Denzil

No prvo cu napomenut da, za primjer, moj mob je doso sa SE uputama i pod VAZNO prva stvar koja pise je "napunite bateriju do kraja prije prvog koristenja".. tolko o "isprazni prvo pa tek onda puni" teoriji...

Znam da je tema starija, e ali nakon što sam pročitao ova dva Denzil-ova poduža posta, ja nigdje nisam našao neki argument koji će ovaj njegov citat potvrditi ili negirati. Ili mi je nešto promaklo...?
I premda je podrobno opisao rad i građu baterije, nije se nimalo dotaknuo prvog punjenja baterije... Denzil, netko drugi?