Inspekcija za provjeru legalnosti softwarea na poslu

[ONeill]

Imam informaciju da su počele i traju akcije gdje gledaju prvenstveno licence za Microsoft proizvode, dok ih drugi programi (bar oni manji) ne zanimaju toliko. Jer kao, Microsoft radi pritisak da sve to provjere po firmama.

Može li netko to potvrditi/opovrgnuti ?

Isto tako, da se besplatni software (tipa OpenOffice) ne smije koristiti u poslovne svrhe ?

[Doink the Clown]

Autor ONeill

Imam informaciju da su počele i traju akcije gdje gledaju prvenstveno licence za Microsoft proizvode, dok ih drugi programi (bar oni manji) ne zanimaju toliko. Jer kao, Microsoft radi pritisak da sve to provjere po firmama.

Može li netko to potvrditi/opovrgnuti ?

Isto tako, da se besplatni software (tipa OpenOffice) ne smije koristiti u poslovne svrhe ?

Nema nikakvih akcija, uvijek se gledaju svi licencirani programi.
OpenOffice se može koristiti u poslovne svrhe i sav sličan freeware.

[lutherus]

EEE openoffice nije freeware. licenca je LGPLv3.

[Doink the Clown]

Autor lutherus

EEE openoffice nije freeware. licenca je LGPLv3.

OpenOffice se izdaje pod dvojnom LGPL/SISL licencom. Objašnjenja ovih licenci možete naći na mnogim mjestima, a ukratko govoreći ove licence vam omogućuju ne samo korištenje OpenOfficea bez naknade, već i mogućnost da korištenjem izvornog koda i sami prilagodite OpenOffice vlastitim potrebama.

http://hr.openoffice.org/about-legal.html

[lutherus]

Freeware software je software besplatan samo za osobnu i nekomercijalnu upotrebu.
Freeware software nije opensource i time nema dostupan source.
Openoffice je opensource. Openoffice nije freeware.

Sav softver koji je licenciran po licencama koje su u skladu s filozofijom slobodnog softvera je ujedno i u skladu s filozofijom softvera otvorenog koda. Obrnuto ne vrijedi potpuno, jer postoje licence koje su u skladu s otvorenim softverom, ali nisu u skladu s filozofijom slobodnog softvera. Tako da možemo reći da pojam otvorenog koda obuhvaća pojam slobodnog softvera, ali i više od toga (nadskup). Ali na kraju oba pojma opisuju gotovo identičan skup softvera jer je razlika u broju odobrenih licenci te dvije frakcije jako mala. Tako da su ta dva pojma ekvivalent u pogledu na to koji sve softver obuhvaćaju njihove definicije.
Međutim, slobodan softver se prvenstveno odnosi na ideju da svaki korisnik takvog softvera mora imati osnovne slobode pri korištenju softvera, nasuprot tome, softver otvorenog koda se odnosi na model razvoja softvera, tj. njegove pratične strane, a ne dotiče se same ideologije. Komercijalni sektor koristi pojam otvoreni kod jer se on očito više povezuje s boljim modelom razvoja softvera, a time i većim profitom (oko čega se i sve vrti na kraju).



Krovna organizacija za slobodan softver, koja je i započela cijeli pokret, je Free Software Foundation (FSF). Po FSF-u slobodan softver, ako je uistinu slobodan, mora omogućiti ove četiri slobode:

• sloboda za korištenje programa u bilo koje svrhe (sloboda 0)
• sloboda proučavanja kako program radi i mijenjanja istog da bi radio ono što želite (sloboda 1)
• sloboda za redistribuciju kopija kako bi pomogli vašim susjedima (sloboda 2).
• sloboda poboljšavanja programa i objavljivanja vaših poboljšanja (i modificiranih verzija općenito) javno, tako da bi cijela zajednica imala koristi (sloboda 3)

Pristup izvornom kodu je preduvjet za slobodu 1 i slobodu 3.
Kasnije se pojavila i druga organizacija Open Source Initiative (OSI) koja se fokusirala na približavanje modela razvoja otvorenog softvera poslovnom svijetu koji pomalo bježi od riječi free u engleskom nazivu slobodnog softevra (free sofware). Oni definiraju 10 kriterija koje softverska licenca mora zadovoljavati da bi mogla predstavljati otvoren softver:

1. slobodna redistribucija
2. dostupnost izvornog koda
3. mogućnost derivata izvornog rada
4. integritet autorovog izvornog koda
5. nema diskriminacije protiv osobe ili grupe
6. nema diskriminacije protiv polja djelovanja
7. distribucija licence
8. licenca ne smije biti vezana za određen proizvod
9. licenca ne smije ograničavati drugi softver
10. licenca mora biti tehnološki neutralna

Po definiciji, slobodan softver je onaj softver koji je moguće koristiti u bilo koje svrhe, proučavati i modificirati njegov izvorni kod bez ograničenja te kopirati i dalje redistribuirati bez ili s minimalnim ograničenjima. Minimalna ograničenja osiguravaju da daljnji korisnici tog softvera također imaju ista prava, odnosno slobode. Takva su prava omogućena licencama pod kojima se softver izdaje. Najčešće su to tzv. copyleft licence (nasuprot poznatih copyright licencama) koje zahtjevaju da iste slobode budu sačuvane i u modificiranim inačicama. Najpoznatije copyleft licence su GNU Opća javna licenca (en. General Public Licence) i Creative Commons.





Openoffice nije freeware. Openoffice je opensource projekt. Razlika je velika.

[Doink the Clown]

Krivi termin sam upotrijebio ali i ti si malo zacjepidlačio

[lutherus]

Ima nas opensource fanatika ovdje.

[coconut]

OK, onda, mogu li se OpenOffice i/ili LibreOffice besplatno koristiti u firmama?

[Doink the Clown]

Da.

[lutherus]

Autor coconut

OK, onda, mogu li se OpenOffice i/ili LibreOffice besplatno koristiti u firmama?

Mogu.

[Baja 001]

Autor Doink the Clown

Naravno da hoće, kod nadzora instaliranog softwarea kao dokaz da se isto koristi legalno u komercijalne svrhe (u poslovanju firme/obrta) traže se prvenstveno računi za taj software koji glase na tu firmu/obrt kao kupca.

OK, ovako ako ide sljedeća opcija. 3 prijatelj proda prvom prijatelju Win na račun sve, ali s simboličnom cijenom? Ili baš mora bit kao prvi račun (trgovina) da je Windows kupljen (a MSDNAA nije kupljen). ČIsto informativno.

Open office koristi za Office, ali eto tio bi da šta manje plati u startu. Ako ne ide onda kupnja priko njuškala može?

[Mikeyy]

Autor vranjba

Mene zanima dali postoji neki popis programa koji su besplatni i za komercijalnu uporabu ili neka stranica na kojoj su dostupni ti programi.
Ili ako nema toga dali mi tko može reći kako se označavaju te licence, znam da ima GPL
dali ima još nekih.

Ja sam ga za sebe radio pošto sam stavljao neke u firmu.
http://forum.pcekspert.com/showthread.php?t=213576

[Pupo]

Autor Baja 001

OK, ovako ako ide sljedeća opcija. 3 prijatelj proda prvom prijatelju Win na račun sve, ali s simboličnom cijenom? Ili baš mora bit kao prvi račun (trgovina) da je Windows kupljen (a MSDNAA nije kupljen). ČIsto informativno.

Open office koristi za Office, ali eto tio bi da šta manje plati u startu. Ako ne ide onda kupnja priko njuškala može?

Tvoj prijatelj nemože izdat R1 račun. A i nemože prijatelj prodat nešto nekome drugome što je on dobio na temelju nekog svog statusa, a i ko zna što piše unutar MSDNAA licence. Pitanje je da li učenici uopće polažu pravo na tu licencu, ili je ona formalno samo posuđena na neko vrijeme


Isto tako ti prijatelj nemože u trgovini kupiti ni Student licencu za windowse, a i sa Home je pitanje što ona obuhvaća.

[Baja 001]

Autor Pupo

Tvoj prijatelj nemože izdat R1 račun. A i nemože prijatelj prodat nešto nekome drugome što je on dobio na temelju nekog svog statusa, a i ko zna što piše unutar MSDNAA licence. Pitanje je da li učenici uopće polažu pravo na tu licencu, ili je ona formalno samo posuđena na neko vrijeme


Isto tako ti prijatelj nemože u trgovini kupiti ni Student licencu za windowse, a i sa Home je pitanje što ona obuhvaća.

To sam tio čut, znan za licence i šta obuhvaćaju, nego san mislio da bi se moglo progurat pod legalne. Uglavnom onda kupovina originala ili neki free OS.