Članak o sastavljanju PC-a !!

[Cybershark]

Članak preuzet iz Vjesnika (on line)
Utorak, 13. rujna 2005.

U kupnju sa znalcem
Iako bi vas mogle privući niske cijene pojedinih računala, oduprite im se, jer je ono najjeftinije istodobno i najlošije. Dobar i brz procesor, koji će istaknuti u reklami, neće doći do izražaja na lošoj matičnoj ploči i uz premalo memorije
Iz cjenika informatičkih prodavaonica jasno se razabire da računala više nisu nedostižna roba namijenjena samo odabranima, kao što su donedavno bila. Kupiti novo računalo već za oko dvije tisuće kuna, čini se nezamislivim! Mnogi će stoga i početak nove školske godine iskoristiti kao povod za kupnju računala svome školarcu. No ne treba žuriti. Skupe su školske knjige već i same dovoljno jak udar na ograničen kućni proračun, pa bi kupnja PC-ja doista mogla završiti odabirom najjeftinije moguće konfiguracije. A to je velika pogreška! Radije odgodite kupnju za mjesec ili dva, kada ćete moći izdvojiti tisuću do dvije tisuće kuna više, nego da se sada zaletite i kupite ono čemu vas mame informatičke prodavaonice, i to cijenama, kao, samo za vas…
Imajte na umu da ona stara – koliko para, toliko muzike, u svijetu informatičke opreme danas vjerojatno vrijedi više nego igdje drugdje. Kao i s jeftinom odjećom, skrojenom možda i na nekom brodu na putu prema Europi, slično je i s računalnim čipovima: proizvodi se svašta i proizvode ih mnogi. Ono najjeftinije, doista jest i najlošije, a jeftine se konfiguracije obično sastavljaju upravo od bezimenih, tzv. no name čipova. No ono što kupca ipak privuče jest u reklami zvučno istaknuta - snaga procesora. Uvriježeno je (no ne posve točno) mišljenje da je procesorska snaga ključna za brz i pouzdan rad računala. Dobar i brz procesor neće doći do izražaja na lošoj matičnoj ploči, s nedovoljno memorije i uz spori tvrdi disk, te bi se jeftina konfiguracija mogla pretvoriti u dugoročnu noćnu moru, s golemim gubitkom vremena na natezanje s trgovcima i njihovim servisima.
Najbolja je preporuka, stoga, u kupnju poći sa znalcem. Onaj tko se razumije u odabir računalnih komponenti, nikada ne kupuje neko gotovo računalo s cjenika (a pogotovo ne najjeftinije), nego sâm odabire svaku komponentu zasebno. Niste li, dakle, sami dovoljno stručni, nađite nekoga tko jest. Na internetu zajedno s njime, potražite cjenike informatičkih prodavaonica, i na temelju njih, sa svojim stručnjakom, odaberite sve komponente koje će imati vaše buduće računalo. Kupite li ih sve u jednoj prodavaonici, tada će vam tamo računalo i sastaviti, ali kupite li ih na više mjesta, morat ćete sami naći nekoga tko će vam od svih dijelova sastaviti računalo. Tko ima nekoga tko će mu sastaviti računalo, svakako neka kupuje u više prodavaonica, jer će tako vjerojatno uspjeti i uštedjeti. Cijene se od prodavaonice do prodavaonicu, za istu komponentu mogu razlikovati, primijetili smo, čak i više od stotinjak kuna! Nemate li pak svog »meštra od računala«, kupite sve na istom mjestu. Možda ćete manje uštedjeti, ali će vam oni sastaviti računalo.
Računalo sastavljeno od samostalno, ali stručno odabranih komponenti, obično je bolje od gotovih konfiguracija, a jamči i pouzdan rad. Takvo će računalo vjerojatno najbolje udovoljiti i svim zahtjevima koje ste pred njega stavili, dakako, ako ste se pri sklapanju konfiguracije vodili osnovnim pitanjem – za što mi treba računalo i što će ono sve raditi. Upravo o tome ovisi i cijena koju ćete platiti. Treba li vam samo za pisanje tekstova, surfanje internetom i elektroničku poštu, najjeftinije računalo za dvije – tri tisuće kuna ili manje, bilo bi dovoljno, ali ga svejedno - ne preporučujemo. Prvo, zato jer bi takvo računalo, zbog premalo memorije i sporoga diska, na čemu se uvijek štedi, te loših i jeftinih ostalih čipova, moglo biti nestabilno i sporo u radu. A drugo pak zato jer iz iskustva znamo, kada jednom uđete u svijet računala i počnete otkrivati što se sve s pomoću PC-ja može, ubrzo shvatite da vaše apetite puko pisanje tekstova i surfanje internetom ne može zadovoljiti. A za mnoge stvari koje ste spoznali i poželjeli napraviti, konfiguracija za dvije-tri tisuće kuna, neće ni izbliza biti dovoljna.
To, dakako, ne znači niti da morate uzeti računalo za 10 tisuća kuna pa i više da biste na njemu uz pisanje i internet, eventualno još poslušali pokoju MP3 pjesmu, odgledali film na DVD-u ili posvijetlili poneku digitalnu fotografiju. Za solidnu i pouzdanu konfiguraciju, ovisno o novcu kojim raspolažete i namjeni računala, realno je izdvojiti od sedam do deset tisuća kuna, što uključuje i dobar monitor, te pisač i skener. Unutar tog raspona cijena, može se složiti doista vrlo dobro i pouzdano računalo. Još je jedan, možda i najvažniji razlog zbog kojeg ustrajemo na kupnji računalnih komponenta zasebno, a ne već gotovo sastavljenog računala. Naime, kada kupujete komponente, dobivate jamstvo za svaku zasebno. Neke komponente imaju jamstvo od dvije, tri, pa čak i pet godina. No kada ih sve kupite u gotovom računalu, one više nemaju jamstvo kao da su kupljene samostalno, jer trgovci na cijelo računalo daju jedinstveno jamstvo od samo godine dana! Ono što zasebno ima višegodišnje jamstvo, u konfiguraciji ima samo godinu dana. Zakinutost kupca najbolje je vidljiva na primjeru tvrdih diskova, koji, kupe li se samostalno, imaju jamstvo od tri ili čak pet godina. No isti disk kupljen u gotovoj konfiguraciji ima jamstvo samo godinu dana! Poneke prodavaonice pak na svoja gotova računala daju dvogodišnje jamstvo, i to u pravilu, samo jeftinim konfiguracijama, kako bi ih nametnuli neupućenima i financijski stiješnjenima koji su, unatoč neimaštini, svjesni da računalo svome djetetu mora priuštiti, kako god. I kakvo god.
Ako ipak niste toliko sretni da imate svoga osobnoga računalnog stručnjaka, a sami ne znate ništa o računalima, bit ćete prisiljeni kupiti neku gotovu konfiguraciju. Tada pripazite na to da ona ima neko ime. HP, COMPAQ, IBM ili DELL, u svijetu su dovoljno zvučna i prepoznatljiva imena koja, smatra se, jamče trajnost i pouzdanost. Kupujete li pak računala koja su sklopile (ili sklepale?) domaće informatičke kuće, tada zaboravite sve ono što je ispod pet tisuća kuna, i to bez monitora. Pogleda li, naime, ponudu nekih gotovih konfiguracija do 4500 kuna, svatko tko se imalo razumije, nasmijat će se kada vidi da se u tzv. gamer računala (računala namijenjena igranju), svrstavaju i ona s najslabijim Intelovim Celeron procesorima i grafičkim karticama s ATI-jevim 9250 čipom.
LCD ili klasični CRT monitor
Vjerojatno ste primijetili da s tržišta polako nestaju klasični cijevni monitori, čiju veliku pozadinu zamjenjuju tanki i estetski ugodniji LCD monitori. Ni cijene im više nisu nepristupačne: već oko 1900 kuna za 17-inčni LCD monitor. Dvojbi oko izbora stoga ne bi trebalo biti. LCD monitor daje ljepšu i oštriju sliku od klasičnoga, ali isključivo pod uvjetom da se spaja preko DVI sučelja (pripazite na to pri kupnji!). Klasični monitor ipak je još uvijek samo utoliko u prednosti, što ima nešto ljepše i jače izražene boje, pa je vjerojatno bolji izbor onima koji se intenzivno bave grafikom. No, pogledate li dobro, uočit ćete još jednu veliku prednost LCD monitora: 17-inčna veličina njihova ekrana odgovara veličini 19-inčnoga klasičnoga, pa tako i kupnjom 15-inčnog LCD-a, dobivate veličinu ekrana 17-inčnog klasičnog monitora! I kod klasičnih i kod LCD monitora, naš su izbor Samsung SyncMaster i LG Flatron monitori, kako zbog subjektivnog dojma, tako i zbog toga što imaju trogodišnje jamstvo.

izvor
http://www.vjesnik.hr/html/2005/09/1....asp?r=pis&c=1

[Codiac]

Nerazumijem poantu posta ? ?

Jer ako nisi skuzio ovo je pcExpert forum.....

[Broken Arrow]

Isto sam zbunjen :confused:
Što je pisac ovim postom htio reći :confused:

[buljo]

aj da ne ispadne da se samo vi čudite i sam sam neš htio postat odma kad je došao taj članak al mi je bilo glupo...

[Tommek]

pa hoće vas čovjek naučiti da brz procesor na lošoj matičnoj neće radit dobro, poslušajte ga, majstor je

[Veki-os]

Članak nije loš ali mu baš i nije mjesto ovdje na PCekspertu,više mu odgovara Vjesnik
I kakva je to "loša" ploča,nisu definirali pojam "loša" Ako se ništa ne clocka svaka ploča če uredno obavljati posao kojem je namjenjena.

[Trek]

vecina ljudi ne overclocka. iako mi svi skoro ovdje OCeamo, mi nismo prosjecni korisnici. clanak je u rangu onih koji svako malo osvanu u takvim dnevnim novinama di se neki samoprozvani "kompjuteraš" odlucio pokazat pametan puku kak on sve to kuzi

[Codiac]

samo ja nekuzim evo primjera najjaci p6 ce raditi isto na matsonicu ili pcchips (ako podrzava taj proc) isto ko i na dfi, abit itd....

Tak da nekuzim ovo lose ploce...

[Bran]

Članak nije napisan baš nekako stručno. I ja bih bolje napisao.

[Paske]

Originally posted by Bran
Članak nije napisan baš nekako stručno. I ja bih bolje napisao.

Više paše Vjesniku i čitateljima kojim je namijenjen ...

[spawn]

Kako ste negativni
Mozda je autor POSTA htio reci da konacno postoji neko ko u dnevnim novinama "NORMALNO" uputi krajnjeg korisnika kako da izabere i kupi sebi kvalitetno racunalo.
Cim je to neki kolumnist/novinar shvatio, ko ce obicne "smrtnike" poduciti bolje od novinara?
Pod "smrtnike" ubrajam one koji zele kupit pentijum4 sa 80 megabajta disk i 1080 kilobajta memorije.

[tor]

Originally posted by Bruno_Rv
Kako ste negativni
Mozda je autor POSTA htio reci da konacno postoji neko ko u dnevnim novinama "NORMALNO" uputi krajnjeg korisnika kako da izabere i kupi sebi kvalitetno racunalo.
Cim je to neki kolumnist/novinar shvatio, ko ce obicne "smrtnike" poduciti bolje od novinara?
Pod "smrtnike" ubrajam one koji zele kupit pentijum4 sa 80 megabajta disk i 1080 kilobajta memorije.

To i jedino ima smisla...

[Cybershark]

Originally posted by Paske
Više paše Vjesniku i čitateljima kojim je namijenjen ...

Pa ti si najblize mom misljenju.
Ali clanak je tu da se vidi misljenje experta a i vidim da dosta ljudi trazi pomoc makar nisu neki eksperti pa im mozda ovo pomogne kod odabira racunala.