[Froxie24]

Razvoj Next Generation Network infrastrukture u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes operatera za izgradnjom pristupne brze i ultrabrze širokopojasne infrastrukture.

U nastavku molim forumaše da nastave sa navedenom temom koja je započeta na drugim temama koje nemaju veze sa navedenim. Hvala...


Ukratko da odgovorim na:

Nisu da, a sudeći prema prigovorima, baš se T-com nekak bori za tih 40/5, kaj je zapravo njihova VDSL usluga, koja bi mi bila dostupna da sam nekih 700m bliže centrali...

Ma skoro sam siguran da samo namjeravaju dodati još koju takvu centralu i isporučiti max. iz bakra, a općina i njen centar dobili budu kakav-takav net.

equality malo sutra.

HT je čak i upravu bio tada iz razloga što se strukturnim pravilom ONP-a definira kako minimalne brzine NGA širokopojasnog
pristupa koje moraju biti podržane na mreži izgrađenoj uz potpore u sklopu ONP-a, odnosno kako bi se ostvario
značajan iskorak iznose 40 Mbit/s download i 5 Mbit/s upload.
No taj komentar i stav su imali davno prije nego što se kompletan vremenski period izgradnje pomakao sa 2020 na 2023.

Sad malo drugačije HT razmišlja. TJ u ponovljenoj javnoj raspravi od ove godine su naveli:

HT ističe kako GPON nije tehnologija kojom se omogućava samo i isključivo brzi pristup, već se istom
omogućava i ultra brzi pristup. Također, ovom tehnologijom moguće je zadovoljiti ultrabrzi pristup koji se kao
cilj navodi u PRŠI-u, te pristup na pasivnom i aktivnom sloju, a čime Projekt uz primjenu i takvog tehnološko veleprodajnog rješenja može biti financijski isplativiji, pogotovo u određenim rjeđe naseljenim dijelovima obuhvate projekta.

Na dalje u samom dokumentima nekih projekata stoji:

VDSL omogućuje brzi pristup, ali ne i ultrabrzi pristup. Primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE od 50% korisnika ultrabrzog pristupa. Dodatno, očekivane brzine praktično je moguće postići
samo na kratkim pretplatničkim petljama (definiranima kao kraćim od 1.000 m) i to na udaljenostima
osjetno kraćim od najduljih petlji u toj kategoriji (primjerice 300m) pa je kod implementacije VDSL-a
potrebno uvesti veći broj novih pristupnih čvorova. Kada se ova svojstva tehnologije preslikaju na
niske gustoće naseljenosti u ruralnom području, jasno je da bi zahtjevani broj čvorova bio velik, a
pokrivanje kućanstava iz prosječnog čvora krajnje neefikasno. Cijena održavanja postojeće parične
mreže te potreba za izgradnjom optičkih ruta (FTTC) i čvorova neki su od protuargumenata za
korištenje ove tehnologije.

Ispod toga nastavlja se:

FTTH P2P – infrastrukturno najzahtjevnija tehnologija istovremeno predstavlja superiorno rješenje
koje omogućuje simetrične brzine za buduće zahtjeve na brzine veće za red veličine. Na jednom
izgrađenoj P2P infrastrukturi, podizanje brzina vrlo se lako implementira bez potrebe za ikakvim
zahvatima u infrastrukturu ugrađenu u objekte i javne prostore (ulice, stupove, lokacije
telekomunikacijskih čvorova). Održavanje infrastrukture je relativno jednostavno. Omogućuje brzine
preko 100 Mbit/s i zadovoljava sve zahtjeve iz DAE.

Tako da sumnjam da će HT graditi prvenstveno FTTC jer JLS-ovi su ti koji odlučuju koji operater ima najbolju ponudu a ako HT bude nudio samo FTTC onda bi mogao izgubiti utrku za gradnjom dok bi A1 koji se prvenstveno zalaže za izgradnju FTTH mogao graditi na večini područja jer bi ga JLS-ovi birali kao najboljeg partnera tj. njegovu ponudu.