Citiraj:
Autor De5tr0yer
Iako sam se dotakao te teme, spomenuo sam je samo u kontekstu obrata push-pull u pull-push i obratno, no eto...
Hvala lijepo na objašnjenju.  |
nema na čemu, ionako nisam ima šta pametnije radit a malo mozganja nikad ne škodi.
šta se tiče ovoga "obrata", nisam baš siguran da sam najbolje razumio šta želiš reći. pretpostavljam da se radi o tome jel bolje stavit vent da puše il da izvlači zrak iz radijatora.
ako je to u pitanju onda je u konkretnom slučaju svejedno iako u teoriji i ne bi trebalo bit. zašto?
već sam spomenuo da je za izmjenu toplinskog toka bitan
maseni protok. zakon o očuvanju mase kaže da bi maseni protok trebao bit isti na ulazu i izlazu i tu nije ništa sporno. međutim sporno je to da je na ulazu laminarno a na izlazu turbulentno gibanje zraka. pa je, u slučaju push postavke, zrak na prolazu kroz radijator u turbulentnom stanju, dok je u pull postavci u laminarnom.
e sad. ovdje se radi o prisilnoj konvektivnoj izmjeni topline između krute stjenke i struje zraka. kvalitetu izmjene topline opisuje stanoviti α (alfa) - koeficijent prijelaza topline, koji se pak računa iz bezdimenzijske analize preko Nusseltovog, Reynodsovog i Prandtlovog broja. Izraz za Nusseltov broj nije isti za laminarano i turbulentno strujanje te shodno tome i taj α nije isti u oba slučaja. samim time nije isti ni izmjenjeni toplinski tok.
međutim, Nusseltov i Reynoldsov broj u sebi imaju i duljnsku veličinu koja bi u ovom slučaju bila debljina radijatora (bar to tako mislim). ta veličina je nekih 25 mm što je premalo da bi ukupna razlika u onom α bila značajna. u ovo nisam siguran jer je dodatni zajeb u cijeloj priči kako opisat geometriju sustava. naime, dok sam se time bavio na faksu postojali su samo modeli kako izračunat te stvari kod nastrujavanja zraka na cijev, kroz cijev, na snop cijevi i na ravnu ploču. sve ostalo je prekomplicirano i pitaj boga može li se to uopće.
uz to sve, ovo preko Nusselta i Reynoldsa, je jednostavna metoda ali vrlo netočna, a boljih i nema. a da ne govorim o tome da se izrazi za njih mjenjaju od autora do autora.
dakle, po meni, tu je previše škakljivih pitanja da bi se uopće išo upuštat u detaljniji dokaz šta je bolje, osim naravno ispitivanja, a kako je cijeli sustav premalen trebali bi jako precizni instrumenti za to provjerit i praktički laboratorijski uvjeti. a kad je to već tako, onda je i razlika premala da bi bila bitna, i najpametnije bi bilo ostavit se ćoravog posla, otić van i posrkat par piva.
ukratko. sustav je premalen da bi priroda strujanja činila ikakvu vidljivu razliku.