View Single Post
Staro 11.01.2007., 20:50   #2
igorba
Moderator
Moj komp
 
igorba's Avatar
 
Datum registracije: Jul 2004
Lokacija: Đakovo
Postovi: 1,816
1) Testiranje kvalitete

a) Zašto testirati kvalitetu snimljenih CD/DVD medija?

- Na tržištu se nalazi velik broj CD/DVD snimača različitih proizvođača i karakteristika, o različitim tipovima medija da ne govorimo. Također, korisnici koriste različit software za snimanje. Ovo obilje različitih kombinacija tih triju čimbenika rezultira ogromnim razlikama i nedosljednostima u kvaliteti snimljenih medija. Zato je dobro pronaći kombinaciju snimača i medija koja daje što je moguće bolje rezultate. Međutim, i ovdje ne možemo biti posve sigurni jer neki "proizvođači" medija stalno mijenjaju svoje dobavljače tj. prave proizvođače medija. Nadalje, čak i isti tip medija, proizveden od strane istog proizvođača, može s vremena na vrijeme (ili od medija do medija) varirati u kvaliteti. Konačno, i vaš CD/DVD snimač s vremenom može izgubiti na kvaliteti, može poboljšati/pogoršati kvalitetu snimanja s drugim firmware-om i slično. Pored svega ovoga, kao što s vremena na vrijeme treba pregledati hard disk na bad sektore, optički diskovi također mogu degradirati s vremenom/korištenjem.

b) "Troše" li se CD/DVD mediji s vremenom?

- Ukratko: Da. Detaljnije: Kao što vjerojatno svi računalni korisnici znaju, mediji su podložni grebanju, utjecaju svjetla, topline, masnih ruku od ćevapa i drugim nepovoljnim vanjskim utjecajima. Koji vrlo lako mogu dovesti do toga da disk postane nečitljiv. No, osim toga, CD/DVD mediji imaju svoj određeni životni vijek, koji proizvođači reklamiraju najčešće negdje između 20 i 100 godina (ako je riječ o write-once medijima, za re-writable medije reklamira se mogućnost tisuću i više zapiši-izbriši ciklusa). Istina je malo drugačija. Iako "nasnimljivi" CD/DVD mediji ne postoje dovoljno dugo da bismo mogli provjeriti tvrdnje nekih proizvođača, činjenica je da mediji s vremenom gube na kvaliteti (i to "sami od sebe", bez utjecaja vanjskih čimbenika). Dokazano je u velikom broju slučajeva da mediji koji su slabije kvalitet odnosno slabije su snimljeni, gube na kvaliteti brže od onih koji su kvalitetno snimljeni, u ekstremnim slučajevima čak i za mjesec-dva postanu nečitljivi. Razlog za sve ovo je kemijska struktura medija na koju utječu temperatura, vlaga, UV zrake i drugi čimbenici koje ne možemo (uvijek) kontrolirati. DVD mediji su posebno osjetljivi u odnosu na CD medije, a najdelikatnija situacija je s "re-writable" i dvoslojnim medijima.

c) Mogu li svi optički pogoni testirati kvalitetu DVD medija?

- Ne. Kvalitetu DVD medija mogu testirati svi LiteOn DVD snimači, većina BenQ DVD snimača, Plextor DVD snimači, noviji Samsung DVD snimači, neki modeli NEC i Pioneer snimača te naravno svi modeli drugih proizvođača koji su preimenovani gore navedeni modeli (npr. Sony čiji su snimači većinom preimenovani LiteOn snimači s drukčijom maskom). Osim navedenih, tu su još i neki rijetki DVD čitači (LiteOn, AOpen...), međutim nije ih preporučljivo koristiti jer daju nepouzdane rezultate. CD medije možemo testirati većinom optičkih pogona.

Napomena: Optički pogoni nekih proizvođača "po defaultu" su blokirani u programu DiscSpeed (recimo Samsung, Plextor...). Ukoliko imate npr. novijeg Samsunga i želite njime obaviti testiranje kvalitete medija, potrebno je ukloniti naziv tog branda u Registry Editoru, točnije u slijedećoj vrijednosti - HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Nero\Nero8\Nero Toolkit\DiscSpeed\CD Quality\Blocked - potrebno je ukloniti nazive TSST i Samsung. Moguće je manje odstupanje u adresi ove vrijednosti, ovisno o tome koju verziju Nere ili samog DiscSpeeda koristite (ako koristite Nero CD-DVD Speed posljednje verzije, adresa u registry-ju trebala bi biti HKEY_CURRENT_USER\Software\Ahead\Nero Toolkit\CD Speed\CD Quality\Blocked).

d) Kako testirati kvalitetu CD/DVD medija?

- Isključimo li profesionalno testiranje kvalitete, potreban nam je optički pogon koji to podržava, odgovarajući software, te naravno snimljeni medij kojeg mislimo testirati. Software koji se najčešće koristi u ove svrhe je Nero DiscSpeed/CD-DVD Speed koji dolazi u paketu s programom za snimanje Nero, a moguće ga je i skinuti ovdje. Osim njega, koriste se joši programi KProbe (samo za LiteOn optičke pogone), PlexTools (samo za vlasnike Plextor snimača), DVD Info i drugi. Ovdje ćemo pokazati kako testirati programom Nero CD-DVD Speed 4.7.0.0 (novijim verzijama naziv je DiscSpeed, to je praktički isti program).

---1. Pokrenuti program, odabrati optički pogon kojim ćemo testirati i u kojem se nalazi medij.



---2. Primjetiti da u glavnom dijelu prozora imamo 5 kartica (tabova): Benchmark (za kompletno testiranje pogona/medija koje uključuje vrijeme učitavanja, seek times, iskorištenost CPU-a, najnižu/prosječnu/najvišu brzinu čitanja medija i dr.), Create Disc (služi za snimanje medija - može se snimiti disk s testnim podacima, ili image diska tako da ne potrošimo uludo medij), Disc Info (daje osnovne informacije o mediju - praznom ili punom), Disc Quality (ono što nas najviše zanima ovdje - testiranje kvalitete medija), te ScanDisc (skeniranje čitljivosti diska po sektorima/datotekama).
---3. Otvoriti karticu Disc Quality, odabrati brzinu skeniranja (LiteOn - 4x ili 8x, BenQ - 8x, NEC - 5x...), isključiti Quick scan opciju ako je uključena, i kliknuti na Start.



---4. Sačekati da skeniranje završi (traje otprilike 5-10 minuta, ovisno o odabranoj brzini). Na kraju se dobije slika koja izgleda otprilike ovako:



Ako je snimljeni medij formata DVD-R, bit će napisano kojim je snimačem disk snimljen, a ako je snimljen u programu Nero DiscSpeed, i bez izbacivanja medija testiran, pokazat će se naziv snimača i krivulja snimanja na grafu (bilo koji format). To izgleda otprilike ovako.



Osim skeniranja kvalitete diska, uvijek je korisno provjeriti čitljivost diska i Transfer Rate testom. TRT se pokreće odabirom optičkog pogona kojim ćemo testirati i pritiskom na tipku F2. Poželjno je TRT raditi različitim optičkim pogonom od onog kojim smo radili Disc Quality Scan (npr. skeniramo li s BenQ snimačem koji ima odličnu korekciju grešaka, možemo misliti da je disk bolji nego što zaista jest, pa zato napravimo TRT nekim drugim pogonom koji možda ima slabiju korekciju grešaka). Kako interpretirati TRT? Jednostavno - što pravilnija krivulja, bez usporavanja brzine, to bolje.



e) Kako interpretirati "Disc Quality Scan"?

- Za CD medije, postoje dvije vrste grešaka, C1 i C2. C1 greške uvijek su prisutne, bitno je samo da ih ima što manje. Općenito, ako je prosjek C1 grešaka po sektoru manji od 2, radi se o odličnom/odlično snimljenom disku, ako je veći od 2, a manji od 10 radi se o solidnom/solidno snimljeno disku, a ako je veći od 10 radi se o lošem/loše snimljenom mediju. C2 grešaka ne bi smjelo biti, a ako postoje, medij je loš (iako ne nužno nečitljiv).
- Kod DVD medija, koji su u fokusu ovog teksta, imamo PIE, PIF, POF greške, te jitter. PIE (Parity Inner Errors) greške slične su kao C1, odnosno uvijek su prisutne i prilikom čitanja uređaji s njima obično nemaju problema. PIF (Parity Inner Failure) su nešto ozbiljnije greške, no njih mehanizmi za ispravljanje kod čitanja također rješavaju bez većih problema. POF (Parity Outer Failure) su greške koje obično dovode do nečitljivosti medija, te su po tome slične kao C2 greške kod CD medija. Jitter je jedna vrsta distorzije signala izražena u postotcima. Očitavanje kvalitete otežano je zbog toga što različiti snimači koriste različite metode skeniranja. LiteOn snimači (kao i drugi snimači s MediaTek čipsetom, te Plextor) koriste metodu PI(E)/PIF ECC sum 8/1 (PI(E) greške se skeniraju u 8 uzastopnih ECC blokova podataka, a PIF u 1 ECC bloku podataka). BenQ (kao i Philips, Pioneer, NEC...) koristi metodu PIE/PIF ECC sum 8/8 (i PIE i PIF greške se skeniraju u 8 uzastopnih ECC blokova). Pojednostavljeno, disk ne bi smio imati:

*više od 280 grešaka na većim dijelovima diska (pojedinačni "špicevi" koji prelaze 280 nisu velik razlog za brigu, iako je bolje da ih nema).
*više od 4 greške na većim dijelovima diska (pojedinačni "špicevi" nisu razlog za brigu), odnosno kod BenQ snimača i drugih koji koriste metodu PIE8/PIF8 više od 32 greške.
*POF grešaka uopće.
*jitter čija prosječna vrijednost prelazi 12%.


U svim slučajevima, što manji prosjek sa što manjim amplitudama - to bolje!

PRIMJER 1:

Na ovoj slici vidimo disk koji ima u prosjeku 2.89 PIE grešaka (u 8 blokova), s maksimumom od 8, prosječno 0.03 PIF grešaka (u 8 blokova, jer je skenirano BenQ snimačem), s maksimumom od 6, nema POF grešaka, te ima prosječan jitter od 8.35%. Program je disku dao ocjenu kvalitete 97 od mogućih 100. PIE greške označene su svijetlo-plavom bojom, PIF greške zelenom, jitter ružičastom, brzina čitanja (kod skeniranja) zelenom linijom, a brzina snimanja bijelom linijom.



PRIMJER 2:

Na ovoj slici vidimo disk malo slabije, ali solidne kvalitete, skeniran LiteOn snimačem (zato je ocjena lošija usprkos manjem PIF maksimumu (6 PIF grešaka prema ECC1 mjerenju je lošije nego 8 PIF grešaka prema ECC8 mjerenju). LiteOn snimači ne mogu svi čitati jitter, pa zato ovdje nije prisutan. Noviji LiteOn snimači, u kombinaciji s najnovijim Nero DiscSpeed programom, mogu izvještavati jitter.

__________________



KANTA: Fractal Design Core 3000 - AMD Ryzen 5 5600 (w. ID Cooling SE-224-W) - Asus TUF Gaming B550 Plus - Sapphire RX570 ITX 4GB - 2×16GB Corsair Vengeance LPX DDR4@3733 CL16 - Corsair TX550M - Samsung 980 Pro M2 1 TB - Samsung 970 EVO Plus M2 2 TB - 2*WD Red Plus 4TB (WD40EFZX) - Monitor Dell S2721DGFA - Logitech G602 miš + Logitech Media 600 tipkovnica - Altec Lansing 221 zvučnici


Zadnje izmijenjeno od: igorba. 07.04.2008. u 21:48.
igorba je offline   Reply With Quote