Briga o baterijama: Prošlo svršeno vrijeme - zaboravite na njih osim kad ih treba dopuniti.
Malo po malo i prošlo je već 5 godina kako sam postavio ovu temu o baterijama u prijenosnim računalima. A 5 godina u IT segmentu tehnologije je vječnost pa je već vrijeme da temu temeljito revidiramo. Doduše, u tih 5 godina ništa se revolucionarno nije dogodilo s baterijama osim što ćemo izgleda uskoro izgubiti klasične konektore i laptope puniti magnetnim priključcima ili beskontaktnim punjačima kao što već uvelike radimo s mobitelima.
Mobiteli. Idemo početi s njima. Danas rijetko tko nema mobitel, netko i dva-tri, skoro svi pametne mobitele. Tableti su također postali vrlo čest i cijenjen gadget. I mobiteli i tableti isto imaju baterije no o njima se ne brinemo kao o baterijama u laptopima. A baterije su iste, velika većina današnjih baterija se zasniva na litij-ionskoj odnosno litij-polimerskoj tehnologiji. Mobitele i tablete stavimo puniti kad su prazni ili kad nam je zgodno, ne razmišljamo koliko će baterije trajati, što bi mogli učiniti da im produljimo životni vijek, na koliko posto ih treba puniti, i ne znam što sve još ne...
Nema razloga da tako ne činimo i s laptopima. To su samo baterije, koje su, btw, i prilično pojeftinile pa sad nije ni toliko veliki problem zamijeniti bateriju kao do prije nekoliko godina kad su bile skupe poput suhog zlata. I može ih se lako nabaviti, raspoložive su u puno trgovina i web-shopova, a tu je i e-bay.
Da bi nas lišili brige o baterijama, proizvođači laptopa su u zadnje vrijeme počeli zatvarati baterije u kućišta laptopa pa ih više nije tako jednostavno izvaditi, sad je potreban odvijač i malo vremena. Time su nam željeli jasno dati do znanja da trebamo prestati brinuti o baterijama.
U tih zadnjih 5 godina, baterije su se razvijale, tehnologija je napredovala. S jedne strane su napredovale baterije, odnosno njihov kapacitet i vijek trajanja, a s druge strane elektroničke komponente koje ih troše. Razvoj tehnologije je omogućio sve sitnije komponente, sitniji tisak komponenti u proizvodnom procesu i time manju potrošnju struje elektroničkih elemenata. Dodatnim prilagođavanjem glavnih komponenti (procesora, grafičkih čipova, memorije...) uspjelo se prosječno trajanje baterija u najjeftinijim laptopima bar udvostručiti u posljednjih 5 godina, pa i više od toga.
I na kraju smo došli do toga da se nekakav projicirani životni vijek baterija od 2-3 godine produljio na solidnih 5 godina (prema nekim procjenama čak i 6-7 godina) i samim time su i prestale biti od posebnog interesa jer im se životni vijek izjednačio sa životnim vijekom laptopa. Čak se usudim reći da velika većina laptopa neće ni doživjeti toliki vijek jer će ih galopirajuća nova tehnologija jednostavno pregaziti. Kad danas pogledate mobitel ili laptop od prije pet godina... A tableti nisu ni postojali...
Dakle, možemo prestati brinuti o baterijama u laptopima i koristiti ih kao što koristimo i bilo šta drugo što "ide" na baterije.
A što se proizvođača laptopa i baterija tiče, tu se dogodila jedna čudna stvar. Navikli smo da se uvijek i svagdje mogućnosti ong što se prodaje pumpaju i dižu u nebesa, no kod baterija je stvar zapravo suprotna. Proizvođači laptopa daju jamstvo na baterije godinu dana, govore da je vijek baterija 2-3 godine i da prosječna baterija izdrži 300-500 ciklusa punjenja/pražnjenja. Ono što je čudno jest to da su ti podaci vrlo konzervativni, odnosno da su to brojke koje bi možda bile točne u nekakvom najgorem mogućem scenariju po bateriju. U stvarnosti niti jedna baterija neće trajati kraće od 4-5 godina, u prve 2 godine praktički neće uopće izgubiti na kapacitetu i izdržat će barem dvostruko ciklusa punjenja/pražnjenja od predviđenih.
Takvim restriktivnim stavom proizvođači su osigurali da im se laptopi neće vraćati na popravak u jamstvenom roku zbog baterija, čak i nakon višegodišnjeg stajanja negdje na skladištu prije prodaje, što je danas zapravo dosta teško izvedivo.
Dakle, sad kad smo definirali naš odnos prema baterijama za 95% korisnika i ustanovili da baterije više nisu zahtjevni kućni ljubimci, samo ćemo napomenuti nekoliko osnovnih pravila kojih se općenito treba pridržavati:
1. Treba znati da je glavni neprijatelj današnjih baterija (mobitel, tablet, laptop) - toplina. Dakle, držite ih dalje od izvora topline, radijatora, izravnog izlaganja suncu, te tome slično...
2. Pazite da otvori za prozračivanje na laptopu budu slobodni da se može primjereno hladiti. Također neka
laptop stoji na svojim nožicama i na tvrdoj podlozi kako bi zrak slobodno strujao ispod njega. Postolja za laptope (s ventilatorom) nisu loša ideja (a nisu ni skupa), pa čak i ako laptop nema otvore s donje strane. Hladi se kućište i prostor gdje se nalazi baterija, a s tim postoljima se obično može dati lagani nagib laptopu pa tipkovnica bude u boljem ergonomskom položaju i olakšava tipkanje.
3. Ukoliko primijetite da se nakon, recimo, 6 mjeseci ili godine dana laptop počeo više zagrijavati, vrijeme je da počnete razmišljati o preventivnom servisu čišćenja hladnjaka i ispuhivanja prašine. Servis nije skup a produljit će vijek vašeg laptopa. Dok god traje jamstvo, koristite isključivo ovlaštene servise da ga ne biste izgubili. Tehnički nastrojeni će instalirati neki programčić koji pokazuje temperature pa će ih tako držati pod kontrolom, no to nije nužno.
4. Laptop punite kako i kad god hoćete, možete slobodno raditi na laptopu dok je uključen u struju a baterija je u njemu. Dakle nema potrebe vaditi bateriju.
5. Bateriju nemojte nikada isprazniti do kraja (0%) jer moderne baterije to ne vole, čak im može i naškoditi. Gledajte da uvijek ostane bar 2-3% ako ikako možete, prije stavljanja na punjenje. No ako vam tih 2-3% treba da nekom hitno pošaljete mail ili se javite nekome preko fejsa - slobodno to učinite, samo nemojte da vam prijeđe u naviku. Nadopunjavanje baterije nije problem, slobodno dopunite laptop čija baterija je na 40% ili 50%. Moderne baterije više vole dopunjavanje nego ekstremno pražnjenje.
6. Koristite softver za održavanje baterije koji gotovo svaki proizvođač prilaže uz laptop, on će vam najbolje reći što, kako i kada treba učiniti.
Za one koje zanima: Kako izvući maksimum trajanja baterije
1. Podesite postavke uštede energije tako da vas ne ograničavaju a da pri tome trošite što manje energije.
2. Podesite svjetlinu zaslona prema potrebi, smanjite kad god je to moguće.Zaslon je jedan od najvećih potrošača energije.
3. Koristite DVD samo kad stvarno morate dok ste na bateriji, radije koristite USB stick.
4. Defragmentirajte disk redovno da se ne troši puno na komunikaciju s njim, a i sustav će vam biti brži.
5. Dokupite RAM memoriju do 4Gb a ako imate integriranu grafiku i više. Što više RAM memorije to se više aplikacija drži u njoj i ne mora se zapisivati na disk, što troši više energije. 8Gb je super.
6. Pogasite nepotrebne pozadinske aplikacije i procese.
7. Isključite eventualne vanjske diskove i USB stickove dok ih ne koristite.
8. Zasebna tipkovnica i miš su super ali samo dok ste na struji. Troše dosta baterije.
9. Koristite radije Hibernaciju nego Stand By.
DODATAK:
Sad kad smo riješili 95% posto populacije laptopaša, slijedi malo tehničkih informacija za one tehnološki osviještene:
Dakle, vijek današnjih litij-polimerskih baterija se može ugrubo procijeniti na 5 godina, s tim da su uz uvjete eksploatacije (a najbitniji je toplina) bitni i ciklusi punjenja koji su procijenjeni na raznorazne brojeve. Generalno se govori o punim ciklusima (s tim da postoji nekoliko raznih objašnjenja što je puni ciklus) i brojke se kreću od 300-500 a po nekim izvorima i do 700.
Rekli smo da se bateriju ne treba vaditi iz latopa. Naravno da postoji i "osim ako", a to je slučaj kada toplina može naškoditi bateriji. Preduvjet je da se baterija lako vadi, ne dolazi u obzir rastavljati laptop da bismo izvadili bateriju. Ako proizvođač nije predvidio lako vađenje baterije, to treba poštovati. No, ako je vađenje baterije lako a volite gejmati i imate malu grijalicu od grafičke kartice, onda bi to i trebalo napraviti kako toplina koju u intenzivnom gejmanju generiraju procesor i grafička kartica ne bi naškodila bateriji.
To je ujedno i jedini razlog kada je opravdano vaditi bateriju iz laptopa.
Ukoliko spadate u one koji će zbog intenzivnog gejmanja ipak izvaditi bateriju, bilo bi poželjno da je izvadite kada je negdje na pola kapaciteta (optimalno: na 40% kapaciteta) i da je spremite na suho i ne-vruće mjesto. Namjerno sam rekao ne-vruće da vam ne bi palo napamet da je odložite u hladnjak. Zato što u većini hladnjaka ima kondenzacijske vlage koja može uništiti bateriju. Nekakva sobna temperatura je sasvim okej. Ako može bolje - super, a ako ne može - opet dobro. Samo imajte na umu da bi temperature od preko 50C dugoročno mogle naškoditi bateriji, a 60C i preko toga je već vrlo loše. O izravnom izlaganju sunčevim zrakama neću ni govoriti, tu vrijede pravila kao i za cijeli latop - vrlo loše.
Rekli smo da laptop smije biti stalno na punjaču, ali neka istraživanja govore da je ipak bolje isključiti punjač kada se baterija napuni. U stvari čak i prije, optimalno bi bilo pustiti da se baterija napuni do kekih 70%-80% i onda isključiti punjač. Također, kada trošimo bateriju (radimo na njoj) optimalno bi bilo da je ne ispraznimo do manje od 20% (prema nekim izvorima 40%) jer joj tako produljujemo životni vijek.
Mjerenja pokazuju da se punjenjem baterije do 100% i pražnjenjem do 0% stvarno ne prelazi limit od 300-500 ciklusa (opet, prema nekim izvorima max do 700), dok se režimom punjenja do 80% i pražnjenja ne niže od 20% postiže respektabilnih 1200 do čak 2000 ciklusa punjenja/pražnjenja.
IMHO, malo mi je to pretakanje iz šupljeg u prazno. S jedne strane imamo 300-500 (700) punih ciklusa (0%-100%) a s druge strane 1200-2000 ciklusa od 20%-80% što je stvarnih 60% korištenja kapaciteta što u konačnici ispada ne isto, ali zapravo vrlo blizu. Pogotovo kad ubrojimo i druge parametre kao što su gubitak kapaciteta uslijed starosti i izloženosti toplini. No, podaci su tu pa tko voli nek izvoli.
Ono čega se treba držati je da se pokuša ne isprazniti bateriju baš do kraja, do 0%. I kao što rekoh, nemojte se ustručavati dopunjavati bateriju koja je na 40% ili 50%. Litij-polimerske baterije to vole više od ekstremnog pražnjenja a neće vam to računati kao puni ciklus punjenja/pražnjenja. Definicija punog ciklusa punjenja/pražnjenja ima nekoliko i stvarno je nepotrebno zamarati se njima i određivati koja je najbliža istini. A famozni memorijski efekt je stvar prošlosti i NiCd baterija koje se više ne koriste. Postoje razni načini mjerenja kapaciteta baterije i njezine napunjenosti i svima im je zajedničko samo jedno: da nijedan nije 100% točan. Postoje sitaucije kada nam indikator napunjenosti pokazuje više realne vrijednosti, ili odjednom padne za veliki postotak. To se zbiva jer se mjerna tehnika (senzori i softver) vremenom malo zbune i zblesiraju. Greške ne budu velike i alarmantne, no ponekad ipak i 10% znači puno, a ako i ne znači, onda nervira. Za takve slučajeve se sugerira preventivno kalibriranje baterije koje se sastoji u tome da se baterija isprazni skoro do kraja (do tih sigurnosnih 2% kapaciteta) pa ugasi laptop i stavi na punjenje do 100%. To bi trebalo resetirati mjerač napunjenosti i natjerati ga da pokazuje točno. Sugestije koliko često to treba raditi su opet šarolike, od jednom mjesečno (računa se dakle na nekakvih 30-tak ciklusa) pa do jednom u 6 mjeseci. Ili po potrebi, kad primijetite nedosljednosti. Pojedini proizvođači prilažu i svoje aplikacije za praćenje zdravlja i napunjenosti baterije i za kalibriranje, pa je iste i najpametnijhe koristiti.
I više od ovoga nema smisla. Priča o baterijama u laptopima je završena za idućih nekoliko godina. Kažem nekoliko jer ne vjerujem da će opet proći 5 godina prije nego ovaj tekst postane bezpredmetan. Uskoro (mislim na godine, ne na mjesece) se u masovnoj primjeni očekuju baterije iznimno visokih kapaciteta i životnog vijeka, te all-around beskontaktno punjenje koje će dopunjavati bateriju kod kuće ili u uredu gdje god da odložimo laptop. I ukinuti potrebu za nezgrapnim kablovima i punjačima.