Vodič kroz tekuće kristale:
Nadam se da će vam ovaj vodič pomoći da doznate koji tip LCD-a želite/trebate.
Indeks:
1. Matrice
2. Vrijeme odaziva
2b. Input Lag
3. Dijagonala i omjer stranica
4. Načini povezivanja
5. Rezolucije
6. Pikseli i podpikseli
7. Matte i glossy matrice
8. Vidljivi kut
9. Kontrast
10. Overdrive tehnologija
11. Pozadinsko osvijetljenje
12. Zaključak
1. Matrice:
Najvažniji dio LCD-a.
Danas na tržištu postoje 3 glavne vrste matrica:
- TN+Film (ili samo TN) - Twisted Nematics
- MVA/PVA/S-PVA - Multi/(Super)Pattern Vertical Alignment
- IPS/S-IPS - (Super) In-Plane Switching/H-IPS
TN matrice se nalaze u najvećem broju LCD monitora, karakterizira ih odlična brzina odaziva, niska cijena, osrednji vidlivi kut, osrednji raspon i vjernost boja.
Ove matrice koriste obično 6-bitnu matricu, ili 16.2 milijuna boja koje postižu ditheringom (brza izmjena npr. između 253 i 255 nijanse) da bi postigli dojam 244 nijanse.
Često su jedini izbor za jeftinije monitore, ali nipošto se ne smiju smatrati lošima.
Kako tehnologija napreduje tako napreduju i TN matrice, tako da današnje verzije imaju poprilično solidan vidljvi kut i izražene boje (iako ne pretjerano vjerne), te monitori
zasnovani na ovoj tehnologiji mogu vrlo dobro poslužiti za igre, filmove, office i sl, pogotovo uzevši u obzir njihovu cijenu.
TN modeli se mogu prepoznati po tome što im je deklarirani vidljvi kut iskoro uvijek =<160°, te imaju 16.2 milijuna boja.
PVA/MVA matrice su 8-bitne matrice koji prikazuju svih 16.7 milijuna boja, imaju dobar vidljvi kut, dosta dobre boje, najbolji kontrast, najbolju definiciju crne (i ako su IPS modeli vrlo vrlo blizu te kvaliteta crne ovisi o konkretnoj implementaciji pozadinskog osvijetljenja u pojedinom modelu), te predstavljaju
odličan izbor za igrače, gledanje filmova, uredski rad (iako su ipak mali overkill za office aplikacije).
IPS matrice su karakteristične za monitore velikih dijagonala (>20"), a imaju najbolji (najvjerniji) prikaz boja, odličan kontrast, najbolji vidljivi kut od svih tipova matrica, i predstavljaju jedini pravi izbor
za grafičare. Boljka im je viša cijena te teža dobavljivost.
2. Vrijeme odaziva:
Današnji proizvođači monitora uglavnom ističu GtG vrijeme, odnosno vrijeme u kojem će monitor promjeniti iz jedne nijanse sive u drugu nijansu i nazad.
Ovo vrijeme označava se milisekundama (ms), a u pravilu bilo što ispod 16ms ima dovoljnu brzinu pri kojoj je ghosting teško primjetan.
Danas je ghosting praktički nepostojeći, i to vam definitivno ne bi trebalo biti važno prilikom kupnje novog monitora
ovo je stvar prošlosti...
2b. Input Lag
Input lag je fenomen koji se javlja kod modernih monitora i televizora s ugrađenim procesorima slike i prilikom korištenja ne-nativne rezolucije gdje procesori slike moraju kvalitetno interpolirati manju rezoluciju da bi mogli ispravno uz što manje artefakata prikazati
upscaleanu rezoluciju ispravno.
Input lag se očituje po blagom kašnjenju prikaza na monitoru s aktualnom radnjom (uglavnom ispod 40-50ms) što može zasmetati igračima bržih igara te se takvim korisnicima preporučuje da obratu pozornost na postojanje input laga i njegovu izraženost.
Koristeći nativnu razlučivost, input lag se smanjuje na minimum, te se ne može primjetiti golim okom.
3. Dijagonala i omjer stranica:
Usporedba različitih dijaglonala LCD monitora
Trenutno relevantne dijagonale su 15.4, 17, 19, 19(16:10 i 16:9), 20.1, 20(16:10 i 16:9), 23(16:9), 24(16:10 i 16:9), 26(16:10 i 16:9), 27(16:10) i 30(16:10) inča.
Trenutno 90% tržišta zastupaju 16:10 i 16:9 modeli, dok su stariji tipovi monitora (4:3 i 5:4) marginalizirani te se uglavnom odnose na monitore do 19".
Razlog ovome je dvojak - wide modeli su ekonomski isplativiji jer iz jednog LCD panela se može izrezati više širokih nego "kvadratnih" modela, a s druge strane zasniva se na biološkoj činjenici da ljudi vide više u širinu nego u visinu.
16:10 (Widescreen) modeli predstavljaju odličan izbor za igrače (s tom ogradom da postoji određen broj igara koji ne podržava WS rezolucije), filmofile, no treba imati na umu da zbog širine nisu baš bogati vertikalnim radnim prostorom, no to uglavnom vrijedi za manje modele do 20".
S obzirom na trenutne cijene ne preporučam manje od 22" pod uvjetom da imate mjesta.
Dell 2709w
16:9 modeli su evolucija starijeg 16:10 omjera i sve više hvataju maha među jeftinijim monitorima zbog jeftinije proizvodnje. Jedina prednost nad 16:10 modelima je ta da se prilikom gledanja 16:9 videa iskorištava cijela površina zaslona. Mane su im da se gubi na vertikalnom radnom prostoru puno više nego što se dobiva na horizontalnom.
Također, novi modeli se često deklariraju većim nego što su (obratite pozornost na
viewable diagonal deklaraciju koja je često 0.4-0.5 inča manja od stvarne).
Osobno sam mišljenja da su ti modeli u skoro svakom aspektu inferiorniji 16:10 modelima (osim već spomenutog gledanja 16:9 videa).
Acer P244w
4:3 modeli nažalost ne postoje između 15" i 20" iako je to bolji omjer slike od 5:4, čak i za manje monitore - zbog toga što predstavlja dobar kompromis između omjera stranica za uredski rad, igre i filmove.
LG L2000CP-BF
Omjer stranica
5:4 predstavlja dobar izbor pogodan za browsanje (nema puno skrolanja), rad s tekstom te uredske poslove koje često ne znaju iskoristiti dodatni horizontalni prostor (osim širokih tablica u excelu)
Za gledanje videa je iznimno nepogodan jer ostavlja puno neiskorištenog prostora po vertikali.
Samsung 930BF
4. Načini povezivanja:
Većina monitora ima VGA i DVI ulaze. Naravno preporučam spajanje na DVI zbog direktnog digitalnog prijenosa signala.
Primjer konektora na Dell 2408WFP
AC 220v, AC za zvučnike, Display Port, HDMI, 2x DVI-D, VGA (D-Sub 15), S-Video, Komponentni, Kompozitni, 3.5mm stereo, USB (host), USB (hub)
Bolji modeli imaju dodatne DVI ulaze, S-VHS, chincheve, te HDMI koji omogućava spajanje HD playera (Blu-ray, HD-DVD).
Najnoviji modeli imaju i mogućnost povezivanja putem DisplayPort sučelja koji je dosta kompaktiniji od DVI-a te omogućava neke zanimljive kombinacije kao nedavno predstavljeni ATi-jev
Eyefinity
Neki modeli imaju i TV tuner tako da vam mogu poslužiti kao TV, što je korisno ako imaju i integrirane zvučnike.
Vrlo koristan dodatak monitora je USB hub koji olakšava povezivanje periferija.
5. Rezolucije:
15" - 1024x768 (4:3)
- 1280x800 (16:10) (15.4")
17" - 1280x1024 (5:4)
19" - 1280x1024 (5:4)
- 1360x768 (16:9)
- 1440x900 (16:10)
20" - 1600x900 (16:9)
- 1680x1050 (16:10)
- 1600x1200 (4:3)
21" - 1600x1200 (4:3)
21" - 1680x1050 (16:10)
22" - 1600x900 (16:9)
- 1680x1050 (16:10)
- 1920x1200 (16:10)
23" - 1920x1080 (16:9)
- 1920x1200 (16:10)
- 2048x1152 (16:9)
24" - 1920x1080 (16:9) (23.6")
- 1920x1200 (16:10)
26" - 1920x1200 (16:10)
27" - 1920x1200 (16:10)
30" - 2560x1600 (16:10)
Usporedba različitih rezolucija LCD displaya
6. Pikseli i podpikseli:
Uvećana slika pixela i podpixela.
LCD monitori se sastoje od mnoštva subpixela koji sačinjavaju pixel (3 boje - crveni, zeleni i plavi) te im je rezolucija fizički ograničena brojem pixela, te stoga najbolje funkcioniraju
u svojoj nativnoj rezoluciji (gdje svaki fizički pixel ima svoj pandan u "virtualnom" prikazu).
Kod piksela valja napomenuti da se nerijetko događa da su jedan ili više piksela ili podpixela stalno upaljeni (bright pixel) ili stalno ugašeni (dead pixel).
Ovisno od proizvođača, postoje različite garancije na takve defekte, a najbolje je uzeti monitor s Zero Bright Dot garancijom, no to je obično rezervirano za skuplje modele.
7. Matte i glossy matrice:
Matte (mat) matrice su najzastupljeniji tip matrica u LCD monitora, a sadrže tanki nerefleksivni polarizirani film ispred same matrice.
U novije vrijeme pojavio se trend proizvođača da stavljaju raznorazne filtere ispred matrica (pogotovo izraženo na tržištu prijenosnika) koji bi u teoriji trebali pojačati dojam boja.
Prepoznat ćete ih po imenima tipa
X-Black (Sony), CrystalBrite (Acer/Toshiba), Glare (Asus) i sl.
Međutim, po mišljenju autora jedina stvar koju pojačavaju je refleksija ekrana koja onda umanjuje kvalitativna svojstva matrice.
To je posebno izraženo pri danjem svijetlu ili jačem sobnom osvjetljenju.
Mišljenja sam da takvu vrstu matrica trebali izbjegavati.
8. Vidljivi kut:
Proizvođači vidljivi kut označavaju preko sistema stupnjeva gledano od centra, tako npr. 160° označava kut (80° s svake strane) u kojem C/R iliti contrast ratio ostaje 10 ili više, što je u nekim slučajevima smiješno, jer dok kontrast deklariraju na 700:1 ili više, možete zamisliti kako "krasno" izgleda slika pri 10:1 kontrastu...
Novi modeli se ponegdje znaju deklarirati na 5:1 u nadi da bi TN modeli izgledali bolje na papiru, no izdaje ih vertikalni kut, te se takvi monitori često deklariraju sa 170°/160°.
Tu je pravilo da su S-IPS/H-IPS matrice neprikosnovene, iako su nove MVA(PVA) matrice vrlo blizu i u nekim slučajevima se niti ne primjećuje pomak od 60-70° lijevo ili desno.
Usporedba vidljivog kuta između TN i IPS displaya na laptopu (lijevo je TN, desno IPS), noviji TN na desktopima su ipak bolji.
9. Kontrast:
U LCD monitora kontrast označava omjer između najsvjetlije i najtamnije nijanse (odnosno bijele i crne).
Generalno gledajući bolje je da bude što veći jer bi barem u teoriji to trebalo osigurati "tamniju" crnu i "čišću" bijelu.
Čest suputnik
consumer modela su nabrijane vrijednosti kontrasta koje nerijetko ulaze u šesteroznamenkaste sfere što je čista budalaština i odnosi se na dinamički kontrast koji ubija oči zbog iznimno svijetle bijele i ne baš "mračne" crne.
10. Overdrive tehnologija:
Overdrive tehnologija nastala je zbog potrebe za bržom promjenom stanja piksela (tranzicija iz jedne nijanse u drugu).
Jedostavno rečeno Overdrive čip radi na principu da kroz tranzistor koji je u procesu promjene stanja pusti jaču struju nego što je to potrebno time ubzavajući proces promjene.
Kao neželjena posljedica primjene ove tehnologije može se pojaviti šum koji je najizraženiji na crnim pozadinama (recimo tamniji DVD video).
11. Pozadinsko osvijetljenje
Večina monitora ima CCFL (hladno katodne florescentne lampe), dok iznimno profesionalni monitori koriste LED osvjetljenje te pokrivaju više od 100% NTSC spektra.
Iako, u novije vrijeme LED osvijetljenje se sve češće javlja u prijenosnicima i "eko" monitorima, što nužno ne garantira izvrsnost istoga.
Naravno, ima novijih modela s CCFL lampama koji su u stanju pokriti više od 100% NTSC spektra tako da se ne bi trebali voditi s tim da je su LED osvjetljeni monitori bolji izbor od CCFL.
U nekih modela monitora može se javiti tzv.
backlight bleeding kod kojeg je LCD panel vrlo neravnomjerno osvijetljen (često uz rubove ekrana).
Ovo se nerijetko događa jeftinijim modelima monitora, a pogotovo trendom povećanja veličine displaya jer je (logično) teže ravnomjerno osvijetliti veću površinu od manje.
12. Zaključak:
Današnji LCD monitori odmakli su daleko, no još uvijek nisu savršeni.
Za prosječnog kupca, jeftine, nove TN matrice su sasvim dovoljne, dok PVA/MVA i S-IPS matrice nude vidljivo bolju sliku, no i po značajno višoj cijeni.
Iako su se u zadnjih godinu dana na tržištu pojavili modeli poznatih proizvođača s "ekonomičnim" verzijama PVA i IPS matrica (C-PVA i E-IPS) koji daju bolju sliku i od najboljeg TN displaya za zahtjevne kućne korisnike koji nemaju ili ne žele izdvojiti puno veći iznos za profesionalni monitor.
Svi moderni monitori su dovoljno brzi, tako da se ne morate brinuti oko toga koji je brži i hoće li vam ghosting predstavljati problem.
Najbolji savjet pri kupnji monitora je taj da odete do dućana i isprobate monitor, usporedite ga s drugim modelima i donesete odluku o kupnji.
Lista monitora
LINK
LINK 2
Rev. 2.2