View Single Post
Staro 21.11.2007., 04:38   #3
Razer
.
 
Razer's Avatar
 
Datum registracije: Dec 2005
Lokacija: Zg
Postovi: 11,642
1. dio - Overclocking Intelovih procesora na Intelovim čipsetima
by Razer

U ovom vodiču bih se bazirao na OC novijih Intelovih procesora (Pentium E/Core 2 Duo/Quad) na novijim Intelovim čipsetima (965/P35/X38/X48). Tekst ću podijeliti u nekoliko logičkih dijelova, radi lakšeg snalaženja i razumijevanja samog teksta.

Uvjeti potrebni za započinjanje overclockinga
Već je odavno poznato da prije svega trebamo osigurati stabilnost i dobro hlađenje komponenti. Hlađenje ćemo osigurati aftermarket hladnjacima, a stabilnost osigurati sa kvalitetnim brand napajanjem. Započnimo s preporukom pojedinih komponenti.

Matične ploče
Do ~600kn: Gigabyte GA-P31-S3/P35 DS3L/DS3.

Od 600kn do ~1000kn: Abit IP35-E, IP35, Asus P5K/P5K Pro/P5K-E, DFI P35-T2RL/LP DK P35-T2RS, Gigabyte GA-P35-DS3R/DS3P/DS4

Od 1000kn do 1500kn: Abit IP35 Pro, IX38 QuadGT, Asus P5K Premium, P5E3, DFI LP UT P35-T2R, LP LT X38-T2R, Gigabyte GA-X38 DS4/DS5

Preko 1500kn: Asus Maximus Formula/Rampage Formula, DFI LP UT X48-T2R, Gigabyte GA-EX38T-DQ6

Gore navedene ploče su više manje ono što se nudi na našim policama, te bilo koju da uzmete nećete pogriješiti. Za razlike između pojedinih pogledajte po forumu, o većini njih se zbilja dosta pisalo.

Memorije
Preporuke 2x1GB kitova: Corsair, Crucial, GoodRAM, Kingmax, Kingston, Mushkin, OCZ, Patriot, Supertalent, Transcend.

Prije svega da istaknem par važnih stvari:
1. Ukoliko ne mislite forsirati memoriju na visoke taktove (1000MHz+) pri niskim latencijama (CL3/CL4) preporučujem kupnju jeftinije memorije sa Elpidinim/ProMOS čipovima (Kingmax/GoodRAM/Crucial Rendition 667/800, većina jeftinijeg Supertalenta, Corsaira i Patriota dolazi sa takvim čipovima). Dotični čipovi ne traže velike napone, na otprilike 2.3v postižu maksimalan OC potencijal. Daljim dizanjem voltaže ne postižemo ništa, osim zagrijavanja čipova. Elipida u prosjeku ide na 950-1000MHz @ CL5, ovisno o primjerku, dok ProMOS-i idu malo više preko 1000MHz @ CL5, ali ništa spektakularno. Moja preporuka da ne idete preko 2.4v s tim čipovima, u slučaju bencha, dok za 24/7 ne bi bilo potrebe više od nekih 2.1v.

2. U suprotnom od gore navedenog, uzimate memoriju sa Micronovim D9 GMH/GKX čipovima. Crucial Ballistix/Ballistix Tracer (667/800/1066+, Mushkin XP2 serija, OCZ Platinum XTC/SLI-Ready (7200+)/Reaper HPC/FlexXLC, Transcend aXeRam PC2-6400+ (N). Dotični čipovi trebaju dosta voltaže za postizanje svog maksimuma. Naravno s tim treba oprezno, jer su, općenito Micronovi čipovi skloni pregaranju. Tako da imajte mjere. Nemojte ići preko 2.5v, za bench i također sa ventom da piri po njima. Ako baš idete cijediti mast, na vama je izbor koliko ćete dati, tj koliko matična pruža.

Preporuke 2x2GB kitova: Kingmax, Patriot, Corsair, Mushkin, Crucial.

Prva dva proizvođača su namijenjena za širu masu korisnika. Po iskustvima forumaša, dotične ne vole CL4 i niže setove latencija. Dakle, CL5 i ganjanje taktova je sve što nam preostaje ovdje. Kako vidim, sve idu preko 900 s lakoćom, a uz minorna povećanja napona i na 1000MHz. S obzirom koliko memorije koštaju, savim solidni rezultati. Ukoliko imate dublji džep, na raspolaganju su vam Ballistix, Platinum XTC/Flexx, te XP2 KIT-ovi od različitih proizvođača. Većina navedenih ide preko 1100MHz, dok neke potežu i preko 1200, kao što je OCZ-ova vodom hlađena memorija. Moja preporuka je Kingmax u jeftinijem, te Mushkin u skupljem slučaju.

*za više informacija koje čipove ima vaša memorija, ili ona koju želite kupiti pogledajte ovdje

Hladnjaci za procesore
Mnogo detaljnije po tom pitanju je obradio Optik u svom stickyu. Ja bih naveo samo par preporuka. Bilo koji da uzmete od dolje navedenih hladnjaka nećete pogriješiti, pitanje je samo koliko ste financijski potkovani i koji procesor imate za ohladiti.

Do ~200kn: Arctic Freezer 7 Pro, Scythe Katana 2, Coolermaster Hyper UC

Od 250 do 400kn: Coolermaster GeminII, Thermaltake Sonic Tower/BigTyphoon, Scythe Infinity/Ninja, Zerotherm NV-120

Preko 400kn: Thermalright Ultra 120 Extreme

Hladnjaci za čipset
Ukoliko se upuštate u OC, a imate slabije tvornički sređeno hlađenje, poželjno je staviti neki vent da puše po hladnjaku na čipsetu. A prije toga, pod obavezno da navedem - mijenjanje tvorničke paste (poznate i kao ''žvaka''), nekom od kasnije navedenih. Ukoliko smatrate potrebnim mijenjanje tvoričkog pasivca, na izbor imate sljedeće modele.

Slabiji: Zalman ZM-47J/ZM-NB32K/ZM-NBF47.

Jači: Thermalright HR-05 STD/SLI/IFX.

Termalne paste
Arctic Silver Céramique/Silver 5/MX-2, Zalman ZM-STG1

Ventilatori
Vrlo je važno imati dobar protok zraka u kućištu, tako da je poželjno da instalirate ventove u svoje. SRV je je to odlično obradio u sklopu Optikovog stickya, konkretno ovdje. Ako želite nešto ekstremnije, čisto za bench, na izbor imate, nešto ovako. Iako je malo skuplji, navedeni ventilator je idealan za bench prvenstveno zbog svog velikog protoka.

Napajanja
Za overclocking je važno imati i kvalitetno napajanje, tako da se nemojte čuditi kako vam se PC ruši kod OC-a na shroteks napajanjima tipa MS/Maxpower/Smartpower/Balkan i sl. Na vama je da odlučite koliko vam jako napajanje treba, a ja ću navesti koja vam preporučam.

Fortron 350/400W PNF, Coolermaster 430W, Corsair VX450W/VX550W/HX520W/TX650W, Chieftec Turbo serija, OCZ StealthXStream 500/600W

Gore navedena napajanja su dovoljna da vuku veliku većinu kojekakvih kombinacija, pa i onih sa karticama u SLI/CF-u. Ako ih nekog razloga trebate ili želite nešto jače (iako sam mišljenja da bi to bio overkill za većinu), preporuke su sljedeće:

Corsair HX620/TX750, Silverstone Zeus ST85ZF/Strider ST85F, PC Power (PCP&C) 610W/750W.

Software
Programi za overclocking iz Windowsa

SetFSB i ClockGen - nezavisni programi, mogući za korištenje na pločama svih prozvođača. Jedinu stvar koju trebate znati je generator takta koristi vaša ploča. U ovim programima nije moguće mijenjati voltaže komponenti, to morate napraviti prije, u BIOS-u.

Abit uGuru i Gigabyte EasyTune - programi za overclocking određenih ploča od strane Abita i GB-a. Dotični pružaju veći komfor, tj više mogućnosti, kao što je regulacija vrtnje ventilatora spojenih na ploču, regulacija napona komponenti i osnovne opcije kao i programi iz prve kategorije – dizanje brzine FSB-a.

*programi iz obje kategorije najčešće nisu namijenjeni za everyday use. Za to imamo BIOS. Ovi imaju funkciju izvlačenja ono malo ''masti'' što nismo mogli preko BIOS-a. Treba imati mjere s dotičnim programima, jer se može lako spaliti ploča.

Testiranje stabilnosti
  1. OCCT
  2. Orthos
  3. Prime95
  4. S&M

Mjerenje i praćenje napona i temperatura
  1. AIDA64
  2. Core Temp
  3. RealTemp
  4. SpeedFan
  5. CPU-Z
  6. GPU-Z
  7. HWMonitor

Benchmarci
  1. SuperPI 1.5 XS
  2. PiFast 4.1
  3. 7-Zip
  4. Blender
  5. Cinebench 10
  6. wPrime
  7. Science Mark
  8. SySoftware Sandra
  9. Nuclearus MC
  10. AquaMark
  11. FRAPS
  12. WinRAR
  13. Za više bench programa aktualnih ovdje na PCE, pogledati ovdje.

Nešto više o stabilnosti i njenom testiranju

Prime95/SP2004/Orthos - ovdje se radi o više manje istom softveru za testiranje, samo u drugim izvedbama. Kako bismo povećali opterećenje sustava korištenjem dotičnih programa, u slučaju SP2004 i Orthosa, prioritet sa 1 promijenite na 10. Ili u slučaju Prime, preko Task Managera podesite prioritet na Real Time. Tako ste osigurali prioritet nad ostalim programima koje vrtite te time osigurali maksimalno opterećenje.

Small FFT - Test koji najviše opterećuje procesor. U ovom slučaju se memorija opterećuje minimalno, tako da je ovo dobar indikator stabilnosti procesora.

Large, In Place FFT - Pojačana verzija gore navedenog testa. Uključuje i malo veće korištenje memorije. Za ovaj test možemo reći da je nešto između SmallFFT-a i Blend testa.

Blend - Test koji primarno opterećuje memoriju. Točnije umjesto opterećivanja CPU cachea, isti opterećuje memorijski kontroler. Poželjno koristiti nakon što smo testirali stabilnost procesora.

Koliko dugo testirati? Za neke kraće testove stabilnosti, npr. u slučaju OC-a, dovoljno nekih pola sata, jer u prvih par minuta testovi pucaju u slučaju nestabilnog OC-a.
Ako idete tražiti 24/7 stabilnost, vrtite ga preko 12 sati, poželjno i duže.

S&M - Program koji najbolje opterećuje A64 procesore. Kako čitam po netu, i po 5C više optereti procesor, nego Prime. Dok je za Core2 procesore, Prime ipak zakon.

SuperPi/HyperPi - Program koji više služi za benchmark nego za pravo opterećivanje. No u slučaju 32M testa, isti ipak može pružiti dobru sliku stabilnosti sustava. U slučaju višejezgrenih procesora preporučam da koristite HyperPi. Jer isti ima mogućnost vrtjeti Pi instancu u onoliko threadova koliko imate jezgri.

Memtest86 - Test koji služi za testiranje stabilnosti memorije. Vrti se sa diskete, bootabilnog CD/USB-a. Po meni najbolji program za tu namjenu. 20-ak loopova sasvim dovoljno za test.

3dMark - Svima poznat, 3DMark nam može poslužiti kao test stabilnosti ne samo grafičke kartice, nego i procesora. Za test posebno pogodan zahtjevni CPU test u '06-ici.

Za praćenje temperature su najrasprostranjeniji Core Temp, Real Temp te Everest.

Srž ''problema''
Teoretski dio

Na početku da kažem da ću vam objasniti sam princip overclockinga. A na vama je pak, da te osnove primjenite na svoju ploču. Zašto na svoju ploču? Zato jer svaka ploča, tj BIOS razlikuje. Kako po pitanju samog BIOS-a (većina dolazi sa Awardovima BIOS-om, dok Asus dolazi sa AMI-jevim (American Megatrend International)). Pa tako i jer svaki proizvođač ima drukčije realiziran BIOS (npr. Gigabyte ima malu caku koja se poziva hotkeyem CTRL+F1 pri ulasku u BIOS, dotična omogućava podešavanje latencija memorije i ostalih detaljnijih opcija). Kad pokopčate gdje se što nalazi, sve je lako...

Na početku OC-a, potrebno je naći najslabiju kariku cijelog sustava. Tu može biti slabija memorija (tipa Kingmax i slični sa Elpidinim čipovima koji slabo idu na 1000MHz), procesori (npr Allendaleovi ili Pentiumi E sa FSB wallom - E21x0/E4x00), dotični imaju FSB wallove, ili matične ploče (što je, doduše, u današnje vrijeme sve rjeđa pojava. Naime i jeftinije ploče s lakoćom potežu na 500MHz FSB-a, naravno, ako to procesor može pratiti.). U tom slučaju prvo tražimo maksimalan takt te komponente te se po njoj, u daljnjem OC-u, ravnamo.

Uzmimo za primjer slučaj npr. Allendale procesor i Kingmaxovu memoriju. Allendale ''udara'' na FSB wall oko 430MHz (više, manje desetak MHz, ovisno o primjerku), a time ne možemo naći max takt memorijem. Koja može potegnuti više od tih 430MHz (efektivnih 860MHz). Kad procesor krene kočiti, koristimo memorijske djelitelje.

Da bismo znali što nam se ruši pri OC-u, najbolje da ''izbor'' suzimo na samo jednu komponentu. Zato držimo procesor na def. taktu i dižemo djelitelj. Ako je djelitelj prevelik, smanjimo ga i pomalo dižemo i FSB (i još uvijek da na umu imamo da je procesor na podešenom FSB-u stabilan).

Nikad ne smijete istovremeno tražiti maksimalan takt dviju komponenti, jer pri tome dolazimo do rušenja, a onda neznamo što nas koči (proc/mema ili nešto treće).

To bi bio ovako teoretski dio.


Par formula koje valja znati:

1. sabirnica x memorijski djelitelj = efektivna brzina memorije

  • Primjer 1
400MHz (sabirnica) x 2.00 (djelitelj) = 800MHz (efektivna brzina memorije)

2. sabirnica x množitelj = brzina procesora

  • Primjer 2
400Mhz (sabirnica)* 8 (množitelj) = 3200MHz (finalna brzina procesora)

Koliko god se malo činilo, te dvije formule predstavljaju cijelu bit.

  • Primjer 3
Ako želite 3.2GHz, a imate procesor sa množiteljem 8:

3200MHz (procesor) = 8 (množitelj) x "x" MHz (sabirnica)

Čisto ''matematikom'' dijeljenjem brzine procesora i njegovog množitelja, dobijemo brzinu same sabirnice. A iz nje dobijemo brzinu memorije. Ovisno o djelitelju.

Uzmimo za primjer GB-ovu ploču na kojoj uzmemo djelitelj npr 2.40, koliko će biti finalna brzina memorije?

400MHz (sabirnica) x 2.40 (djelitelj) = 960MHz (efektivna brzina memorije)


Traženje maksimalne frekvencije procesora
  1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
  2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
  3. Za testiranje stabilnosti provrtjeti Prime SmallFTT's.
  4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
  5. Povećati voltažu procesora za jednu stepenicu. Ponavljati proces sve dok temperatura procesora ne dođe do kritične razine. Ili jednostavno dođete do "zida"
Traženje maksimalne frekvencije FSB-a:
  1. Povećavati FSB za 5-10MHz.
  2. Ukoliko je potrebno (ako memorija ne može pratiti), djelitelj memorije smanjiti ili držati na stocku.
  3. Za tesiranje stabilnosti provrtjeti Prime LargeFFT, kako sam gore rekao, isti opterećuje i čipset te memoriju, tako da će testirati i FSB a ne samo CPU.
  4. Vrtjeti ga 30-ak minuta. Ako prođe, vraćamo se na točku 1., a ako ne prođe idemo na točku 5. Također je potrebno konstatno pratiti temperature.
  5. U slučaju viših frekvencija (450+), lagano povećavati voltaže čipseta.
Traženje maksimalne frekvencije memorije
  1. Da nas ne koči procesor, spustimo sabirnicu i dignemo za jednu stepenicu djelitelj memorije.
  2. Opustimo latencije na CL5.
  3. Dižemo postepeno FSBu razmacima od 10-ak MHz.
  4. Testiramo sa Prime Blend testom ili Memtestom
  5. U slučaju rušenja, dižemo voltažu za jednu stepenicu i ponavljamo postupak
  6. Poželjno je imati ventilator da puše po memoriji tokom testiranja
Par postavki vezanih uz podešavanje matične ploče i memorije
  • Prije svega - morate isključiti toliko spominjane opcije: C1E i EIST
  • Setovi latencija su CL3 (3-3-3-9) / CL4 (4-4-4-12) / CL5 (5-5-5-15), ukoliko niste sigurno sekundarne latencije bolje mojte dirati.
  • Brzinu PCI-E sabirnice držite na AUTO iliti na 100MHz
  • U vezi voltaža na GB-ovim pločama, imamo sljedeću stvar: umjesto finalne voltaže, BIOS vam nudi pomake voltaža za npr. +0.1, +0.2v...tako da trebate znati def. vrijednost nekih komponenti, kao što je npr. memorija.
    Primjer: dotična radi na 1.8v po defaultu. Da bi joj dali 2.4v, potrebno je u BIOS-u postaviti +0.6v. Znači 1.8+0.6=2.4v.
  • Neka vas Command Rate ne zabrinjava - kod Intelovih čipseta potonji radi na 2T, i nije ga moguće promijeniti.
  • Pošto nisam spomenuo, bio bi red da spomenem sad, imajte na umu da postavljene voltaže u BIOS-u nisu u realnosti takve. Zašto? Razlog je vdrop, tu vam nema pomoći, jedino ako želite raditi neke vmodove po ploči, u što čisto sumnjam. Samo da vam pojasnim točno o čemu se tu radi. Primjer: moj procesor (E6750 @ 3.84GHz), u BIOS-u je postavljena voltaža na 1.61v, u normalnom radu voltaža pada na 1.592v, dok u loadu (paljenjem Primea) pada na 1.55v, dosta velik pad rekli biste, no to je tako. S time uvijek morate računati kad clockate.

    a ukoliko se spremate na nešto žešće razmislite i ovo sljedećem:
  • isključivanje mrežne/zvučne kartice u BIOS-u
  • miš i tipkovnicu spojiti na PS/2 sučelje i ostalu periferiju iskopčati
  • isto to vrijedi za diskove, ukoliko imate više komada, ''lakše'' je dizati jedan, nego 3, npr.
  • ukoliko imate hardove i optiku na SATA kanalu, možete isključiti i IDE kanal
  • dizanje PCI-E sabirnice - s ovim _zbilja_ treba oprezno. Dizanjem dotiče sabirnice možete dobiti par MHz više za FSB, ali riskirate da spalite grafičku koja se nalazi na toj sabirnici. Tako da pripazite malo. Nemojte ju dizati preko 115-120MHz, pa i tada na kratke periode.
Ukoliko se komp ne pali:
  • ugasiti sklopku na PSU-u, izvaditi CMOS bateriju na minutu-dvije i vratiti ju nazad
  • ili, na novijim pločama, postupak pražnjenja BIOS-a je još jednostavniji. Najčešće pored baterije, imamo jumper koji služi za potonju funkciju. Dotični samo prebacimo iz 2-3 moda u 1-2, i potom vratimo nazad. Bez vađenja baterije...
  • u najgorem slučaju, ako ništa ne pomaže, i ako sumnjate na rikavanje neke komponente, poželjno je imati priključen zvučnik na matičnu, koji vam zvučnim signalima javlja koja komponenta je u kvaru (identificirane zvučne signale imate zapisane u manualu ploče).

Zadnje izmijenjeno od: Razer. 07.05.2013. u 04:14.
Razer je offline