Punjenje swap particije može usporiti računalo ali kad je swap particija nespretno kreirana. Pravilno kreiranje swap particije je 1mg rama = 1mb swap. Sve više je bolje. Dakle na prosječno računalo od 4 gb rama treba staviti 4 gb swap particije.
Linux bazirani operacijski sustavi koriste swap bez obzira dal je ram popunjen ili ne.
Linuk kernel miče u swap mamory pageve koji se rijetko koriste oslobađajući pri tome ram. Swapiranjem neaktivnih procesa na raspolaganju ostaje više rama za file caching što ubrzava stvari. Swapiranje se može podesiti uređivanjem /etc/sysctl.conf gdje 0 označava nikad ne swapiraj ima rama a 100 znači swapiraj čim prije mogiće. Nativno većina Linux baziranih operacijskih sustava ima postavljeno na 60. Moj Gentoo laptop ima na 30, desktop ( također Gentoo ) ima nativno na 60 dok Debian powerd radna stanica i workhorse imaju oba na 100. Tako da, ne krivo, aktivno korištenje swapa ne znaći da ti je mašina u banani. Tako da, molim te, to prodavaj windows i ubuntu korisnicima gdje možeš ispasti super cool i pametan, no ne nekome tko 14 godina koristi Linux to redom Debian-Slackware-Gentoo i pri tome je Linux developer.
A sad back on topic:
moje pitanje za ssd idalje stoji.
@antrax
hvala na preporuci, nije čak ni skup