Napomena (i opomena):
Slijedi tekst o neoptimalnom korištenju međuušnog hardvera. Za fine tuning potrebno je pokrenuti diskusiju o napisanom.
Vrijeme čitanja: 5 minuta
Vrijeme shvaćanja: 3 mjeseca
Vrijeme primjene: teško
...
Kad god netko sjedne pisati jer misli da ima nešto pametnog za reći, uvijek postoji dilema: da li je ono što se treba reći pametno, da li je prilagođeno onom koji sluša i da li onaj koji sluša to želi znati. Ako je samo jedan od ova tri pitanja onaj "drugi" odgovori sa ne, bezobzira na to o čemu se govori može isto tako biti izgovoreno u ogledalo. Nakon ovako filozofskog uvoda prelazim na stvar...
Postoje neke zablude i postupci koji se redovito ponavljaju i skrivaju od naših poduzeća koje pomažemo ili održavamo. A mi sami to svesrdno potičemo. Potičemo zablude, prodajemo neznanje, nema posla koji ne znamo obaviti kao najveći svjetski profesionalci. Gdje je tu zabluda? Ha... Počevši od korištenja ilegalnog softvera za koji su se naši internacionalni kolege
pošteno namučili ne samo da napišu već prije toga osmisle, kreiraju, naprave marketing (za koji također plaćaju) do šlampavog posla koji obavljamo u prevelikom vremenskom roku smišljajući svakojake razloge. Reći "Neznam ali saznaću" u našoj Banani ne postoji, barem ne na nivou na kojem bi se trebalo
razvijeti.
Primjeri zabluda:
1. Sistem administrator može postaviti mrežu. Ispravno: Sistem administrator ČITA i primjenjuje unaprijed zadane (i ma zamisli samo, DOKUMENTIRANE!) postavke.
Povucimo paralelu: tajnica organizira način rada poduzeća i odlučuje.
Dakle: Administracija je PODRŠKA, kako kod računala tako i u stvarnoj podjeli odgovornosti. Samim tim administrator nemože biti odgovoran za ništa unutar zadanog. Kada nešto ne zna, pita onog tko se razumije i ne smije biti samoinicijativan i proaktivan.
2. Sistem inženjer zna popraviti računala. Ma dajte molim vas. Ako jedan inženjer strojarstva zna osmisliti stroj nikome neće pasti na pamet da ga zaposli i da ga napravi. Ing. Arhitekture ne gradi zidove itd, itd. Sistem inžinjer NE MORA znati popravljati računala. Za to postoje serviseri kao npr. kod televizora, veš-mašina i ostalih sličnih kućnih naprava.
Poanta: ne smije se vjerovati "svestranom" čovjeku koji se kuži u kompjutore da obavi specijalizirani posao. Vezano uz to ide i slijedeća stavka...
3. Koliko ste puta vidjeli ovakav oglas:
Naslov: PC Administrator
Sadržaj:"Tražimo administratora koji se bavi umrežavanjem, poznavanjem ASP programskog jezika. Dužnosti uključuju povermeni izlazak na teren i popravak Windows računala u kući. Poželjno iskustvo sa MySQL/Oracle databazama. Uvjet FER ili ETF, dobna granica do 30 godina"
Prvo to što traže nije čovjek, to je supermen. Taj skromni Supermen radi 4 posla plus toga još i vozi. Najvjerojatnije je, da obzirom na njegovo FORMALNO obrazovanje, potonje najbolje radi a glavna referenca je to što je ipak normalan (ili pak ne) naučio slušati i raditi totalne nebuloze 4 ili više godina pa je otupio od kreativnog razmišljanja.
Drugo, ljudi moji, govorimo o Čovjeku. Znači, obitelj, prijatelji, težnje, slobodno vrijeme... Ako govorimo o profesionalcu, znači čovjeku koji zna točno što radi, koji samo od svoga znanja živi, onda se svaki od navedenih zahtjeva međusobno isljučuje. Ili si programer ili si web-dizajner (što NIKAKO nije isto što i grafički dizajner), ili si administrator ili si inženjer ili si administrator databaza ili si inženjer za databaze ili si stručnjak za UNIX ili si stručnjak za Windows OS ( unutar homogenih mreža,
naravno)... Sad ponovo pročitati oglas molim.
4. Usluge uključuju i trening/obrazovanje korisnika.
Ne. To se naplaćuje posebno i puno skuplje, pa čak ako se radi i o znanju koje ulažete u poduzeće bez obzira da li ste u njemu kao vanjski suradnik ili kao zaposlenik. Definira se ugovornom klauzulom i iskustvom provedenom u radu sa ljudima.
Sve ovo o čemu pišem naravno da ima i svoje razloge zbog kojih me sve ove sitnice izluđuju: Od nedavno sam eto vlasnik (pored ostalih xy certifikata za mrežnu sigurnost) još jednog vrlo prestižnog certifikata za isto i moje poduzeće je dobilo zastupstvo za centralizirano riješenje za proaktivnu
zaštitu od virusa kako na aplikacijskom tako i na portnom nivou (čitati: TCP/IP odnosno po ISO standardu od 3 do 7 layera). Pri svakom razgovoru sa tkz. "stručnjacima" koji imaju vrlo odgovorne - i čak i jako odgovorne poslove pri velikim, bitnim poduzećima i dioničkim društvima nailazim na skrivanje neznanja iza bahatosti i titule svojeg posla. Evo nekoliko bisera:
"Kakva frekvencija na LAN mreži? Žica se mjeri samo propusnošću odnosno 10/100Mb" - IT manager za 150 korisnika prestižnog poduzeća
"Instalacija probnog sigurnosnog riješenja se plaća? Onda ništa." - Sistem inžinjer u državnoj Slo instituciji
"Prvo ćemo osmisliti i složiti mrežu a onda razmišljati o sigurnosti" - IT koordinator za 6000+ korisnika u BiH pri jednom internet provajderu
Specijalno izdvojeno (o msblast-u):
"...Kad naš korisnik nije svjestan da ima virus to se smatra abuse-om. Šaljemo mu antivirus scan za msblast i ms windows patch. Time je problem riješen" - PLAĆENI support većeg internet provajdera u Hrvatskoj. Nažalost momci, nije.
"Riješili smo problem tako da smo analizirali kod i postavili dummy-fajl iste veličine na svako računalo te tako spriječili širenje" - jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj. Hmmm... jako intiligentno. A što je sa slijedeća tri slična? Kakvo bespotrebno trošenje resursa...
"Nikada niti jedno nezaraženo računalo nije bilo inficirano nakon primjene zadnjih virusnih definicija" - tehnička podrška za jedan razvikani korporacijski anti-virusni program u Hrvatskoj (u stvari mislim da za druge i nema). Naravno da jest. Nakon toga su i bili kontaktirani.
U svim gore navedenim primjerima pitanja su bila jednostavna: "Kakvu vrstu zaštite poduzimate za detekciju i analizu unutar vašeg LAN okruženja" te "Kako se branite od neželjenih upada u vašu mrežu" izuzev anti-virusne
podrške. Odgovori pokazuju koliko su naši stručnjaci ogrezli u samovažnost i nezamjenjivost pa im stoga ne pada na pamet najpametniji potez - pitati specijaliziranog stručnjaka na polju. Osobno, ne pada mi napamet da se bavim izradom web-stranica ili programiranjem aplikacija - za to ću ili uposliti ili naći drugi zajednički interes sa stručnjakom i biti veći specijalista u
svom poslu jer me neće ometati. TO je bit svega napisanog i o tome se u stvari radi. Stajati iza onoga što se radi i vrijednovati onoga koji se razumije u ono što sami nismo u stanju izvesti (ili razumjeti).
I kao post scriptum o odgovornosti i povjerenju:
...o jednoj zagrebačkoj firmi koja prodaje računala i televizore, kućna kina i slično...Za samo 120 Kn po popravku, vaš problem sa računalom riješit će stručnjaci plaćeni 3500 Kn... mjesečno naravno...
O Ovakvim stvarima potrebno je govoriti i obrazovati sve nas. Ono što je žalosno je da nitko ne izražava kako treba - već svi stavljamo znak jednakosti sa poznatim nam akciomom "Ovo je Hrvatska". Pa šta? Moram li zato biti gluplji?!? Moraju li svi?