|
Autor Gigi1
Idemo malo u samu srž problema turbo motora, pogotovo turbo dizel motora i njihovih ograničenja.
Dakle glavni problem koji koči jačinu turbo dizel motora je sljedeći: KOMPRESIJA mašine.
Znamo da dizel motori imaju puno viši omjer kompresije nego benzinski motori (dizeli od 16 do 22:1, a benzinici od 8 do 12:1) zbog tog razloga je kostrukcija dizel mašina robusnija, a samim time dizel motori imaju veću kilažu.
E sad, ugradnjom turbine kompresija motora se mora smanjiti da nebi bilo prevelikih vibracija koje su nepoželjne (dizel puno više vibrira nego benzinac zato i nemože u visoke okretaje ko benzinac) dakle ako uzmemo neke normalne omjere kompresija za dizel bi bilo 18:1, za benzinca 10:1, odmah vidimo iz brojki da se kod benzinaca mogu ugrađivati turbine koje daju jači tlak nego kod dizel motora.
Idemo dalje, za uspješan rad turbine potrebna je određena količina ispuha motora da bi se turbina adekvatno zavrtrila(turbine se vrte između 80000 rpm pa sve do nekih 150000 rpm), tu dolazi do problema takozvane turbo rupe koja je prisutna pri nižim okretajima mašine-do nekih 1500 rpm.(u novije vrijeme se kod jačih autiju ugrađuju 2 turbine, jedna manja za niže okretaje, i jedna veća za više okretaje, bi-turbo motori).
Turbina kod dizel motora pri punjenju cilindara u prvom taktu puše samo kompresirani zrak, a tek nakon što se usisni ventil zatvori dolazi gorivo kada je kompresija već započela, dok se kod benzinca u prvom taktu smjesa zraka i goriva puni u cilindar(veća učinkovitost).
E sad, samo kompresiranje zraka (turbinom) znaći i njegovo zagrijavanje, tu u igru ulaze intercooleri koji pospješuju hlađenje. Ako želiš u auto ugraditi jaču turbinu treba ti bolji intercooler, no ovo je većinom ograničavajuči faktor samo kod benzinskih motora, ali to nije mana, uprincipu je prednost kao ćete dalje pročitati. Kod dizel motora glavni faktor ograničavanja je ona kompresija same mašine o kojoj sam pisao nešto ranije(intrcooler nema tolko veliku ulogu). Dakle zašto bi proizvođač TB motora trošio više novaca za dobar intercooler, kada može povećati obujam motora što mu je isplativije. Sa ovim sam htio reći da kod benzinca ima više mjesta povećanju snage pomoću turbine nego kod dizela koji je ograničen kompresijom, kod benzinca uvijek možeš ugraditi bolji intercooler i nafrljiti turbinu, a kod dizela nemožes tolko smanjiti kompresiju da bi nafrljio turbinu.
Bleki je rekao da je postotno pojačanje veće kod TD nego kod TB,-po njegovim brojkama (s kojima se ja neslažem ali ajde dobro) dizel bitku dobiva na okretnom momentu-istina ima više Nm, ali pogledajmo to iz malo drgačije perspektive(brojke znaju varati), zašto dizel ima veći okretni moment-pa zato što mu turbina radi u manjem opsegu okretaja nego kod benzinca, dakle zar nije bolje imati 300 Nm u rasponu od 2800-5000rpm(TB), nego 400 Nm u rasponu od 1800 da 2700 rpm(TD), mislim da se odgovor nameće sam.....
U novije vrijeme kod turbo benzinaca turbine se štelaju tako da daju podjednak okretni moment i snagu kroz veće radno podrućje-da je auto ugodnije za voziti, ako baž želite brutalni okretni moment kod TB nije problem naštelati turbinu da daje snagu i momnet od 400 Nm u rasponu od nekih 1000 okretaja(recimo od 3000 do 4000 rpm)......kao što je to slučaj kod dizel mašine(u nižim okretajima).
Još jedna stvar za podizanje snage auta koju smo zaboravili, a nije tolko skupa je auspuh, naime sa sportskim auspuhom dobiva se oko 12% nazivne snage motora ali samo kod benzinskog, kod dizela dobitak snage sa sportskim auspuhom je skoro pa zanemariv.....
I da se malo vratim na brojke koje je Bleki spomenuo, neslažem se s njima kod TB, ali nadodajte na brojke turbo benzinca (210KS/310Nm)+12%auspuha i dobijate recimo 235 KS i 350 Nm.....u većem radnom području......
tolko od mene, opet sam morao pametovati iz dosade.....
|