RAD AMD64 PLATFORME (POJMOVI I NA ŠTO PAZITI)
Prvo da objasnim (jako ugrubo i neuko, ali ajde) kako radi jedan AMD64 procesor uparen sa soc.939 platformom. Svaki procesor ima svoju radnu brzinu iliti frekvenciju rada koja se izražava u megahercima.
Frekvencija procesora = brzina sabirnice x množitelj procesora
Brzina sabirnice - iliti HTT kod AMD64, no to je isti pojam kao i FSB kod socket A procesora ili Intel procesora; defoultna brzina za sve AMD64 procesore je 200Mhz (primjer za AMD 3000+ ->frekvencija mu je 1800Mhz=200x9)
Množitelj procesora - Nažalost kod većine AMD64 procesora je ograničen maksimalni množitelj (tu nisu uključeni jedino AMD64 FX procesori, njima se može množitelj i sniziti i povisiti). Procesori 3000+, 3200+, 3500+, 3700+, Opteron 144, 146, 148 i ostali dvojezgreni se razlikuju po maksimalno dostupnom množitelju. Kako bi se reklo, velika većina AMD64 procesora ima zaključane množtelje prema gore!
Osim frekvencije procesora, kod AMD64 platformi važna je i brzina HT sabirnice (brzina komunikacije između CPU-a i NB-a).
Brzina HT sabirnice = HTT x množitelj HT sabirnice
HTT - gore smo objasnili što je to. Ista postavka kao i kod brzine procesora (utječe na obje stvari, i na brzinu procesora i na brzinu HT sabirnice).
Množitelj HT sabirnice - slično kao i kod množitelja procesora, samo se tu radi o brojci od 2-5 (kod soc. 754 2-4). Po defoultu je 5 kod soc.939 platformi.
Znači, brzina HT sabirnice po defoultu kod soc.939 je 1000Mhz = 200 x 5 (kod soc.754 je to 200 x 4=800Mhz)
Još jednu stvar je važno poznavati. Kako radi memorijski djelitelj. Procesor u svojem radu mora raditi sa memorijom.
Važno je shvatiti kako procesor (točnije brzina sabirnice, HTT) i memorija rade u nekom omjeru. Procesor i memorija mogu raditi u sinhronom ili asinhronom načinu rada (omjeru). Sinhroni način rada je kada procesor i memorija rade u omjeru 1:1, a asinhroni npr 2:1 (u ovom slučaju je HTT duplo veći od brzine memorije). Kako prepoznati opciju u BIOS-u koja mjenja memorijski djelitelj? Najbolje po opcijama koje se nude – a to su opcije poput auto/100/133/166/200 (neke druge matične mogu imati i DDR vrijednosti, znači 200/266/333/400). Najbolje je kada procesor i memorija rade u omjeru 1:1, ali kako danas malo memorija ide preko 260-280Mhz (DDR vrijednost je 520-560Mhz), tu dolazi do izražaja memorijski djelitelj. Kod OC-anja AMD64 je puno važnije ići na što viši takt procesora, a memorija može raditi na nižim taktovima (oko, ispod ili iznad defoulta, što je najčešće 200Mhz oliti DDR400)
Tu imamo formulu prema kojoj pokazujemo na kojem omjeru rade procesor i memorija (ovo je za neko brzo računanje, ali nikako nije 100% točno te su varijacije -+5Mhz; za najtočnije kalkulacije, uzmi A64 MemFreq program)
defoultna brzina HTT-a / memorijski djelitelj = prava brzina HTT sabirnice / prava brzina memorije
Defoultni omjer je 1:1=200:200
Znači, HTT je 200Mhz, a u BIOS-u odaberemo memorijski djelitelj 200.
Primjer:
Ako imamo procesor (npr. 3000+ kojemu je max. množitelj 9) koji ide na visoki takt kad ga OC-amo, tipa 2700Mhz (a da bi to postigli kod 3000+, moramo staviti HTT od 300Mhz što pomnožen sa množiteljem procesora 9 daje 2700Mhz. Danas rijetko koja memorija ide na 300Mhz (DDR600) pa se tu onda koristi memorijski djelitelj. Stavimo memorijski djelitelj npr. 166 ako imamo memoriju koja ide na 250Mhz (DDR500) ili memorijski djelitelj 133 ako želimo da nam memorija radi na defolutnih 200Mhz(DDR400). Kako znamo na koliko će memorija raditi ovisno o veličini HTT-a?
Za najtočnije izračune, koristiti program A64 memory frequency calculator. Za približne vrijednosti (odstupanja su oko 5-10Mhz ili manje, a posljedica su toga što na izračun brzine memorije utječe i koji množitelj procesora koristimo) možete koristiti i moj gornji razmjer:
defoultna brzina HTT-a / memorijski djelitelj = brzina HTT sabirnice / brzina memorije
Računica je jednostavna, mi imamo 3 podatka, a treba nam četvrti. 2 podatka su fixna (defoultna brzina HTT-a i memorijski djelitelj kojeg postavimo u BIOS-u), a mjenjaju se brzina HTT sabirnice i brzina memorije.
Primjer 1. OC-ali smo procesor 3000+, max. Množitelj za njega je 9. HTT smo dignuli na 247Mhz. Na kolko će raditi memorija? Ovisi o mem. djelitelju kojega smo postavili u BIOS-u.
Ako smo stavili 200, omjer je znači 1:1 i memorija će raditi na 247Mhz(DDR494)
200/200=247/x
X je 247Mhz (brzina memorije)
Ako smo stavili mem. djelitelj 166, otprilike brzina memorije će iznositi:
200/166=247/x
x=247*166/200=205Mhz(DDR410)
Naravno, razmjer možete koristiti i za računanje potrebnog HTT-a ako znamo na koliko nam može raditi memorija.
Primjer: Memorija može raditi na max 240Mhz(DDR480). Koliki HTT bi mi trebao biti da mi memorija radi na 240Mhz?
Razmjer je isti, a dobiveni rezultat ovisi o mem. djelitelju.
za mem. djelitelj 166 računica je:
200/166=x/240
x=240*200/166=cca 289Mhz. Znači, HTT bi trebao biti oko 289Mhz da nam memorija radi na 240Mhz.
Znači, važno je shvatiti kako ako stavite memorijski djelitelj na 200 u BIOS-u, to ne zanči da će memorija uvijek raditi na 200Mhz (neovisno o brzini HTT-a), jer kako smo rekli, brzina memorije ovisi o brzini HTT-a. Vi ste odabirom mem- djelitelja 200 jednostavno odabrali da procesor i memorija rade u omjeru 1:1. Odabirom mem. djelitelja 166 odabrali ste omjer procesora i memorije 6:5, 133 je omjer 3:2, 100 je omjer 2:1 !
Pronalazak glavnih opcija u Asrock-ovom BIOS-u
Kako te sve funkcije izgledaju u Asrockovom BIOS-u? Ulaskom u Advanced->CPU configuration dobivamo:
brzina sabirnice (HTT) – „
CPU Frequency“
množitelj procesora – „
procesor multiplier“
memorijski djelitelj – „
memory clock“
Postavke oko
HT sabirnice i za
napon memorije se nalazi pod Advanced->chipset configuration
množitelj sabirnice – „CPU – NB Link speed“ i NB- SB link speed“ (Tu su vrijednosti u megahercima, nedajte da vas to zbuni, 1000mhz je množitelj 5, 800=4, 600=3, 400=2)->ovdje je Asrock malo zakomplicirao, no ako OC-ate, mjenjajte obje vrijednosti jednako, ako ste stavili jednu na 800mhz, stavite i drugu!
Napomena - jedan član je upozorio da ova druga vrijednost (NB-SB link speed) mora biti ili na 800Mhz ili na 1000mhz inače se javljaju BSOD-ovi. Tu znači sad imamo 2 kontradiktorne stvari, jedna veli da ako se OC-a HTT preko 250mhz da se obje vrijednosti spuste na istu vrijednost (što bi za preko 250Mhz HTT-a značilo na 600). Iskreno, ja nisam imao nikakvih problema kad sam vrtio HTT na 320Mhz tri dana (množitelj HT sabirnice mi je bio na 400, oba).
Znači, kada OC-ate, ako vam se pri višim taktovima HTT-a počnu javljati plavi ekrani (BSOD) a vi šte snižavali oba HT množitelja, onda ovaj drugi ostavite na 800 ili 1000Mhz (NB-SB Link Speed)
Napon memorije – „DRAM Voltage“ – Normal 2.6V, High 2.7V
I to su vrijednosti koje ćemo mi više-manje mjenjati kod OC-anja (uz naravno ako hoćemo, možemo mjenjati napon procesoru i memoriji)
OPĆENITO O OC-u I PROBLEMI NA KOJE NAILAZIMO TE NAČINI KAKO IH SE RIJEŠITI
Shvatili ste da se kod OC-anja većine AMD64 procesora diže zapravo samo HTT (osim AMD64 FX kojima možemo dizati i množitelje na gore).No kombiniranjem manjeg množitelja procesora, visokog HTT-a i memorijskog djelitelja možemo dobiti najbolje moguće performanse našeg sustava. No o tome kasnije.
Što se događa dizanjem HTT-a? Dizanjem sa defoltnih 200Mhz mi podižemo brzinu memorije i brzinu HT sabirnice. Tu se sad počinju stvarati problemi sa stabilnosti sustava jer ne može svaka memorija pratiti HTT u omjeru 1:1 niti HT sabirnica može ići puno više od 1000Mhz.
Memoriju kontroliramo sa mem.djeliteljem, a HT sabirnicu sa množiteljem sabirnice. Povišena ili snižena brzina HT sabirnice ne utječe na brzinu općenitog sustava, no jako utječe na stabinost sistema.
Znači, ćim mi dignemo HTT iznad 200, npr. 240Mhz, ako smo ostavili množitelj HT sabirnice na 5 (u Asrockovom BIOS-u je to opcija 1000mhz), dobivamo brzinu HT sabirnice preko defoltnih 1000Mhz, točnije 1200Mhz=240x5
Neke matične nemogu podnijeti toliku brzinu, zato smanjite HT množitelj na 4 ilitiga 800mhz kod Asrock-a. Tako će vam brzina sabirnice iznositi 960Mhz=240x4.
Ponavljam. Brzina HT sabirnice bolje neka bude ispod 1000Mhz kad OC-ate, znači, do HTT<250 stavite HT množitelj na 800mhz, 250
BRZINA HT SABIRNICE NE UTJEČE NA PERFORMANSE CIJELOG SUSTAVA, DRŽITE JU ISPOD 1000MHZ KAKO BI IZBJEGLI NESTABILNOST I NEPOTREBNO POVEĆANO ZAGRIJAVANJE CHIPSET-a !
Sad smo već shvatili na koji način nam može matična i memorija zagorčat život kod OC-anja, pazite na brzinu HT sabirnice i brzinu memorije, kako vas to ne bi sprječavalo u OC-u procesora čija je brzina najvažnija za općenito ubrzanje sustava.