[Facelessone]

Članak 38.

Stambene građevine mogu se graditi kao:
− slobodnostojeće građevine (S):
Građevine koje sa svih strana imaju neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javni
neizgrađeni prostor).
Iznimno, u pojedinačnoj interpolaciji zid građevine može biti udaljen manje od udaljenosti iz
tablice, ali ne manje od 1,0 m od jedne međe susjedne građevne čestice. U tom se slučaju na
građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici, a odvodnju oborinskih voda
treba riješiti na vlastitoj čestici;
- poluugrađene (dvojne) građevine (D):
Građevine koje su jednom stranom prislonjene uz među susjedne građevne čestice odnosno
građevine uz čiju je jednu stranu moguća gradnja druge građevine;
- građevine u nizu (ugrađene) (N):
Građevine koje su s dvije strane prislonjene uz međe susjednih građevnih čestica. Zadnja
građevina u nizu, kod nove gradnje treba biti poluugrađena.
Način gradnje nove građevine i gradnja zamjenske građevine određuje se prema veličini i obliku
građevne čestice, okolnoj izgradnji, te prema pravilima iz poglavlja 9. – Oblici korištenja i način
gradnje.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i fiksno ostakljene staklene plohe
veličine do 60 × 60 cm s neprozirnim staklom.
Ako je na postojećoj građevini uz među izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove građevine na
susjednoj građevnoj čestici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i najmanje istih dimenzija.
Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m
od susjedne građevne čestice.
Terasa koja je od kote konačno uređenog terena izdignuta manje od 0,5 m, može se graditi do međe
susjedne građevne čestice.


5.2. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 39.
Na građevnim česticama stambenih građevina mogu se, u skladu s odredbama poglavlja 9. (Oblici
korištenja i način gradnje, osim građevine za stanovanje ili stambeno-poslovne građevine), graditi
pomoćne građevine s prostorima za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije i
nadstrešnice.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SAMOBORA
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2007. godina str. 69
Visina pomoćne građevine uključuje najviše jednu nadzemnu etažu, a može imati podrum i krovište
bez nadozida. Građevni pravac pomoćne građevine je, u pravilu, iza građevnog pravca glavne
građevine.
Na strmom terenu, garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima, kao
jednoetažna građevina.
Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti 3,0 m, a iznimno:
− ako se grade od vatrootpornih materijala, najmanja udaljenost od susjedne čestice može biti 1,0 m;
− ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti vatrobranim zidom prislonjene uz susjednu
građevnu česticu, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;
− ako se grade kao ugrađene moraju biti s dvije strane prislonjene vatrobranim zidom na susjedne
građevne čestice, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama, ovisno o
okolnoj izgradnji, pomoćna građevina može iznimno biti ugrađena s tri strane;
− ako se grade na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne čestice, ne smiju se prema toj čestici
graditi otvori;
Mogu se graditi prislonjene uz stambenu odnosno pomoćnu građevinu na vlastitoj ili na susjednoj
građevnoj čestici.
Unutar zaštićene povijesne cjeline smještaj pomoćnih građevina odredit će se prema propozicijama
Konzervatorskog odjela.