Citiraj:
Autor Armor
Kaj bude sad s ostalima?
Vječito raskapaju, delaju i asfaltiraju nove, nepotrebne putove, ali čak ni optiku nisu u stanju povući - "lakše" je kasnije raskapati!
|
A tko bi trebao povući te kablove? Za koga? Tko će plaćati stalno pravo puta za njih? Tko će platiti ekstra šahtove za spojnice? Elaborat? Ucrtat trasu u knjige? Postoji li uopće dostatna optička infrastruktura koja dolazi do tog naselja? Tko će splajcati kablove na spojnicama?
Nije to samo tako nažalost, bilo bi lijepo da općina povuče kad se radi cesta, ali tu su u pitanju veliki novci i puno posla, a broj ljudi koji to znaju i mogu raditi, plus količina opreme je ograničena u državi tako da kad bi svi krenuli raditi tako bilo bi ogormnih čekanja.
Razmisli da jedna Njemačka na tek 1.5 milijuna kućanstava koja imaju optiku dok ima negdje 35-40 milijuna kućanstava uopće. Tu veliku igru igra i struktura stanovništva, stanovništvo je u Njemačkoj puno više urbanizirano, 75% stanovništva živi u gradovima dok je kod nas to oko nekih 57%. To ima ogroman efekt jer je u Njemačkoj onda na daleko većem broju mjesta isplativije graditi optičku infrastrukturu.
No, ubacimo brojke malo. HT svojom optikom ima pokriveno nekih 250-260 tisuća kućanstava. Prema DZS-u prosječan broj ljudi u kućanstvu je 2.8, a uzmimo brojku od 4 mil. za populaciju, time dobivamo 1.38 mil. različitih kućanstava, kad to podijelimo dobivamo da je u Hrvatskoj čak 18.2% posto kućanstava pokriveno optikom. A sad uzmimo podatke za Njemačku, prema Statisti i ftthcouncil brojke su 1.4 i 1.225mil, na statisti sam našao tablicu s brojem kućanstava, uzet ću 35 mil. (prava brojka je oko 38-39 mil. ali radim sad na brzinu), podijelimo 1.4/35 i dobivamo da u Njemačkoj samo 4% kućanstava ima dostupnu optičku vezu.
To su brojke za FTTH. No, osim toga ima i koaksijalni internet, ali stvar je u tome da je on obično, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, dostupan na sličnim lokacijama, to jest, gradovima. To je dio odgovora, zašto Hrvatska, iako ima dobar dio kućanstava s brzinama od 70, 100, 150 ili 200 megabita i dalje u prosjeku kaska. Naravno, Njemačka većinom pristupa putem VDSL2 kao i mi, samo da imaju supervector i vectoring pa imaju i veće brzine na ruralnim dijelovima.
Naravno, sad tu igra ulogu i to kakva su ruralna područja sociološki i geografski. Dok je kod nas 10 kuća na okupu i još 3 na tri brda okolo selo, u Njemačkoj su sela veličine naših manjih gradova, nekoliko tisuća ljudi što automatski uvjetuje da će tamo postojati više FTTC kabineta ili centrala što znači da su korisnici u prosjeku bliže svojim centralama nego oni kod nas što automatski diže dostupne brzine.