Citiraj:
Autor messiah
Mislim da se možemo raspravljati još godinu dana, ali sumnjam da ću ja promijeniti tvoje mišljenje ili ti moje.
Razlike između ispravno konstruiranog DAC-a, pojačala i žica (koje ne uvode znatni dB drop) ne postoje. Ne možeš ih čuti jer ne uvode distorzije u signal, to su osnovni zakoni fizike.
Ono što obično čuješ je placebo efekt. Ako čuješ razlike između DAC-a, pojačala ili žica na blind testu (s istim zvučnicima), a da su komponente level matched (isti SPL output), onda je jedna od komponenti neispravno dizajnirana.
Ima na 100-ine rezultata blind testova gdje se potvrđuje gorenavedeno. Za link koji sam stavio sam napomenuo da nije propisno izvršen ABX test, ali je reprezentativan.
Tisuće blind testova je napravio Floyd Toole, prvo u NRCC (National Research Council of Canada) zbog čega ga je poslije zaposlio Harman International i postavio kao šefa razvojnog i istraživačkog centra. Svoje rezultate su objavljivali javno te su dostupni uz malo guglanja.
Među ostalim, autor je i izvrsne knjige:
https://www.amazon.com/Sound-Reprodu...dp/113892136X/
Svakome koga zanima akustika (i psihoakustika  ) bi toplo preporučio njegovu knjigu. Nije baš jeftina (60 dolara), ali mislim da vrijedi i više od toga, pogotovo ako se upuštate u veću kupovinu audio opreme.
Nemoj shvatit ovo osobno, nemam ništa protiv tebe niti bilo koga drugoga na forumu, ali imam protiv pseudoznanosti i marketinških sr**** u svim industrijama i njihovim granama. Svagdje se pokušavaju uvaliti muda pod bubrege, a audio industrija je tu pogotovo jaka jer se ne provode standardizirani testovi. Dovoljno je pročitati neke od "reviewa" u hi-fi magazinima ili na netu. To su više plaćeni oglasi nego reviewi, tj. mišljenja koja ne sadrže nijedan graf ili mjerenje nego opise poput "prozračno, meko, melodično, timbralno"...ubaci neki bullshit opis po želji.
Ima i sličnih reviewa televizora, gdje se revieweri kunu u fantastičnu sliku, međutim kada se izmjeri kolorimetrom ili spektrometrom, vidi se da to i nije baš istina. Zato su najcjenjeniji reviewi na netu oni koji uključuju potpune grafove prije i poslije kalibracije.
Isto bi trebalo biti i u audio svijetu, gdje je situacija malo kompliciranija jer na mjerenja utječu i sama soba i smještaj i položaj zvučnika ovisno o njihovom dizajnu (sealed/ported). Međutim kad vidim review bez ijednog mjerenja ili grafa, mogu ga odbaciti kao potpuno subjektivno mišljenje nekog tipa kojem među ostalim taj isti proizvođač plaća reklame na njegovom siteu/magazinu.
Za kraj ću staviti jednu sliku koja je prilično stara, ali aktualna još i danas (iz nekog razloga je ne želi embeddat):
https://postimg.org/image/czby40pjb |
Hvala ti prvo na tvojim doprinosima ovdje. Naravno da ne mislim da imaš nešto osobno protiv mene ili nekog drugog, samo možda nisi primjetio da unazad neko vrijeme svako malo netko pokuša sa čisto tehnološkog, mehanicističkog principa „objasniti“ forumašima kako stvari stoje, i to uglavnom u pokušaju da razotkriju „pseudoznanost“ iza audio industrije.
Velim, uvijek se pitam koji su stvarni motivi osobe koja dođe na forum sa grafovima, ali nemam nikakvih problema vjerovati da je to iz nekih čistih uvjerenja.
Problem sa takvim pristupom nije u tome što bi on sam po sebi bio pogrešan, nego u tome što je možda čak u većoj mjeri segmentaran, a samim tim u praksi, realno i besmislen.
Isto tako, uvijek se pokaže da pri čistom forsiranju grafova i mjerenja postoje očite logičke greške, do kojih i nije tako teško doći, samo je očito problem posvetiti se tom fenomenu u potpunosti – pogotovo iz kože osobe specijalizirane u prirodnim znanostima.
Naravno da su tehnološke specifikacije važne kad se radima o produktima tehnologije, ali neke stvari tako očito upadaju u oči kad se samo malo obrati pažnja na činjenice koje stoje u većini izjava kojima se barata.
No očito se uzimaju zdravo za gotovo, a u njima se očito krije i bit koja onda mora dati odgovor na to zašto se onda toliki broj ljudi ipak posvetio tome hobiju, kad većina mjerenja i grafova pokazuju ovo ili ono.
Znam da je lakše to protumačiti „pseudozanonšću“ i marketinškim sranjima, ali ipak….
1. Koliko je teško prihvatiti činjenicu da ne postoji jedna jedina topologija elektroničkog uređaja? Naravno da svi imaju isti cilj (potpuna rekreacija ulazne informacije zapisane na mediju), ali ima li iti jedna audio komponenta koja je potpuno linearna ili na bilo koji drugi način bezgrešna? Kad se već maše mjerenjima i teorijom, zašto se skrene pažnje na inherentna svojstva bilo koje vrste elemenata od kojih je dizajniran uređaj (bilo poluvodiča, cijevi, digitalije) koja imaju određene karakteristike koje NISU idealne i podliježu nekim fizikalnim svojstvima i efektima – npr. intermodularne distorzije kod poluvodiča nisu bile ni poznate do sredine 70-tih jednostavno zato jer nisu skužili kako ih treba mjeriti.
Ako se već u auto industriji podrazumijeva da konstruktori pokušavaju što efikasnije riješiti probleme inherentne konceptu motora sa unutrašnjim izgaranjem (npr. iskoristivost goriva) zašto bi ovdje bilo drugačije?
2. Čak i kad bi bilo tako – idealna topologija izgrađena od idealno specificiranih elemenata, bi li to zagarantiralo postizanje cilja, odnosno potpune vjernosti reprodukcije? Niže sam zaljepio jedan zanimljiv članak, o kojem kasnije.
3. Ako je uistinu moguća idealna topologija od idealno specificiranih elemenata, zašto se zastupa teza da „sve zvuči isto“ ako znamo da recimo novi Sabre Hyperstream čipovi imaju specificiran odnos signal/šum od skoro 130 dB, čemu se niti jedan drugi proizvođač ne može ni približiti – a kamoli čip iz Fiovog dacića za 200 kuna. Naravno da je važna i topologija i implementacija, ali ne pruža li onda taj element komparativnu prednost u odnosu na uređaj koji koristi slabije specificiran element?
4. Ako je problem u uređajima, zašto se kao vrhunaravni dokaz „scama“ uzima double blind test, u kojem se ne testiraju uređaji nego – ljudi? Odnosno – ko čuje koja điđa sad svira?
5. Ako nije problem onda u uređajima – je li onda problem u ljudima? Kao što kaže naš čovo iz Kanada – je li „human hearing seriously overestimated“? Zašto se onda u okolnostima koje ne uključuju uređaje, čovjek vrlo dobro snalazi u auditivnom smislu u svojoj okolini?
Većina nas u prirodnom svijetu može ocijeniti kakav zvuk dolazi od kuda, koliko je blizu ili daleko, i odmah može zaključiti o kakvoj se pojavi iza tog zvuka radi. Kada slušamo muziku uživo, vrlo lako možemo donijeti gomilu sudova o njoj-sve do toga u kolikoj mjeri tko iz orkestra „fuša“ - ovisno o muzičkoj naobrazbi, jasno. No barem svatko zna zaključit kad neko nema pojma.....
6. I najvažnije – zašto nam ponekad neka izvedba natjera suze na oči? Vjerujem da se to većini nas dogodilo, makar na ciganima poslije pola litre konjice……..
Naravno da je odgovor zato što je glazba duboko emotivna stvar, i nema zapravo nikakvu drugu svrhu osim da pobudi određene emocije u nama.
Zato su i opisi zvuka koji te nerviraju upravo takvi – jer ih tako ih i doživljavamo. Što bi nam značilo da himnu na finalu svjetskog prvenstva u nogometu doživljavamo kao „izrazito linearnu“?
Stoga je moj stav da osnovni razlog postojanja neke komponente da u realnim okolnostima u kojim ju koristimo (u svojoj sobi) ponudi određenu količina emocija u glazbi, ako ju dotična ima.
Naravno da dobre tehničke specifikacije obećavaju da će ta komponenta to i uspjeti u određenoj mjeri, ali ne nužno – neki ljudi vole i lampaške distorzije na trećem harmoniku, neki nonOS zvuk a neki „topli“ zvuk vintage receivera -koji zapravo ni ne mogu reproducirati sve informacije – al zašto suditi o ukusima?
Ovdje sam našao jedan primjer iz izdanja HI FI CHOICEa - blind testa UREĐAJA – dakle, panel je sjedio iza zavjese i zapisivao dojmove o pojedinom sistemu, bez da ih je netko izazvao da prepozna koji svira. Na taj način, neopterećeni brandom, mogli su objektivno iznijeti svoj zapažanja o sistemu.
Istovremeno, drugi stručnjak je proveo relevantna mjerenja pojačala i plejera.
Ovdje je riječ o sistemu Cambridge audio 840 serije, gdje je inženjer napisao u jednom pasusu da je „pojačalo upravo smiješno linearno u gornjem dijelu frekvencija“.
Sve ostale karakteristike tog sistema su natprosječne, no panel nije ocijenio taj sistem najboljim. Napisali su nešto kao da se „od drva nije vidjela šuma“, odnosno da je sistem bio toliko detaljan da ga nije bilo zadovoljstvo slušati.
Ako malo prosurfaš, vidjet ćeš da (osim nekih problema sa volume potom) ti uređaji tako sjajnih karakteristika i nisu postigli neku karijeru, iako CA ima i nove modele iz iste serije u ponudi.
I što sad?