Za odnos firma-zaposlenik stvar mi je prilično jasna jer se definira ugovorom, a relativno je dobro pokriveno i slovom zakona, no nisam uspio nigdje pronaći objašnjenje odnosa student-fakultet. Leteći sam pregledao i Statut Sveučilišta u Zagrebu, ali nisam vidio da je negdje dotaknuta tematika intelektualnog vlasništva.
Citiraj:
Autor VedranO
Inace bi po tome svaki diplomski rad bio vlasnistvo fakulteta.
|
Ovu temu sam baš i pokrenuo jer sam tijekom jednog razgovora čuo da je svaki rad kojeg student izradi za potrebe izvršenja akademskih obaveza vlasništvo fakulteta. Odmah su mi na pamet pali Linux i dijelovi OpenFOAM-a za koje je očito da nisu vlasništvno nekog fakulteta, pa me zainteresiralo kakva je situacija u Hrvatskoj što se toga tiče. Kako ta izjava nije došla od osobe pravne struke niti joj je neki pravnik to rekao, na nju gledam samo kao običnu pretpostavku, a ne na tvrdnju čija je točnost neupitna. Sam odgovor na pitanje je li vlasnik student ili fakultet neće ni na koji način utjecati na moj život jer se ne moram ni sa kim boriti oko intelektualnog vlasništva, ali eto, kad mi je već tijekom gorespomenutog razgovora "ubačena buba u uho", bilo bi mi drago da saznam nešto više o svemu tome.
Citiraj:
Autor De5tr0yer
Nažalost, regulacija intelektualnog vlasništva jest komplicirana tematika i najčešće se ide samo nizvodno.
|
Tu se definitivno slažemo. I činilo mi se da bi tema mogla biti dosta "osjetljiva", pa sam zato prvenstveno tražio da me se uputi na neki izvor
Citiraj:
|
Ako je kod kritičan i neizostavan dio za dobivanje rezultata prikazanih u radu, ne uključivanje dotičnog u rad može biti sankcioniran. Potrebno se konzultirati s mentorom.
|
Citiraj:
|
Ako su to dijelovi koda korišteni za dobivanje rezultata, a neovisni su o ostatku koda, zadovoljit će. Međutim, time se isporučuje nepotpuno softversko rješenje te je pitanje hoće li to mentor dopustiti.
|
U slučaju mog završnog rada cilj je bio konstruirati proizvod, pa je glavni dio za izradu zadatka bio u radu dati tehničke crteže. Da bih došao do tih crteža trebao sam napraviti nekoliko proračuna. Kako su svi ti proračuni iterativnog karaktera, da bih sebi olakšao i ubrzao stvar, napravio sam program koji će to odrađivati. Sam kod nisam ni u kojem obliku priložio uz rad, ali sam u radu dao sve jednadžbe na temelju kojih program radi i naveo izvore iz kojih su jednadžbe preuzete, pa svatko može za istu stvar napraviti svoj program prema tom radu. Kako pisanje tog koda, tj. stvaranje programa nije bilo dijelom zadatka, mentor je rekao da nema potrebe da se na bilo koji način stavlja u rad.
U diplomskom radu sam imao za cilj usporediti tri proračunske metodologije. Nijedna od tri metodologije nije moje autorsko djelo. Na meni je bilo da dam odgovor na pitanje u kojem je slučaju prikladno koristiti koju metodologiju i zašto. Tu je potrebno navesti koliko je jednostavno doći do ulaznih podataka i koliko ih je uopće potrebno za koju metodologiju, je li proračun grub ili detaljan, tj. kakve rezultate daje, međusobno usporediti rezultate dobivene pomoću ta tri pristupa, koja je količina izlaznih podataka, koji je vremenski opseg potreban da se dođe do rezultata i koliko je kompleksno interpretirati ih. Jedna metodologija je implementirana u nekoliko komercijalnih softvera (jedan od njih je korišten pri izradi rada), a druge dvije su javno objavljene u brojnim radovima, no kako na raspolaganju nisam imao gotove programe (nije nam bilo ni poznato da takvi postoje), trebao sam napraviti svoje. Najbitniji bio koda su opet jednadžbe koje su već javno objavljenje, dane su u radu i navedeni su izvori iz kojih su preuzete, a ostatak koda (hendlanje inputa i outputa, provjere inputa i jesu dobiveni rezultati fizikalno mogući, odabir metode za numeričko rješavanje sustava jednadžbi, prikaz rezultata i sl.) i način na koji je sve to povezano je realizacija moje ideje. Ni ovdje uz rad nisam dao kod, ali su dijagramima toka opisani neki njegovi dijelovi.
Slične sam slučajeve imao i kod izrada nekoliko seminarskih radova. Dakle, ni u jednom od tih radova nije bio cilj da se napravi program, već je taj program bio samo nusprodukt. Vjerujem da je kod nekoga tko studira nešto vezano uz IT slučaj malo drugačiji od ovog mojeg.
Citiraj:
|
Pomalo politički odgovori, ali ako te detaljnije zanima intelektualno vlasništvo, dziv.hr je početna stanica.
|
Od tuda sam i krenuo, ali kako nisam našao nešto što bi se moglo primjeniti na konkretan slučaj (može biti i da je to samo zato što mi je pravna terminologija
špansko selo ), pa sam se nadao da će me netko moći bolje uputiti.