[Alvin]

I konačno, oprema je spremna za testiranje napajanja (osim za inrush current što će biti sutra). Tri dc loada max snage 1900w (za sada), na raspolaganju su dva osciloskopa,Hameg HM303-6 aninalogni i Uni-t ut4202c digitalni, dmm Rigol DM3068, Uni-t ut71e koji će nam mjeriti snagu s mreže i Power factor.
S tom opremom ćemo za sada moći izvršiti sljedeća mjerenja;
Ripple, regulaciju izlaznog napona, Inrush current,Odziv regulacije dinamičnom promjenom opterećenja (Transient recovery time), overshoot, undershoot, Cross load test, Efikasnot napajanja, Power factor, prekostrujnu zaštitu, start up time.

Ukratko ću objasniti redom;

Ripple je izmjenična komponenta u istosmjernom naponu odnosno oscilacija izlaznog napona za vrijeme punjenja/pražnjenja izlaznog kondenzatora. Uvijek je iste frekvencije kao i PWM oscilator .

Odziv regulacije dinamičnom promjenom opterećenja (transient recovery time) je vrijeme potrebno da regulacija napajanja stabilizira izlazni napon uslijed dinamičke promjene opterećenja izlaza. Odstupanja mogu prouzrokovati nestabilan rad računala.

Stabilnost izlaznog napona se mjeri multimetrom ali u različitim uvjetima rada odnosno različitim opterećenjem. Odstupanja će biti najviša pri najvećem opterećenju i u CL testu. Odstupanja van definirane tolerancije može prouzrokovati nestabilan rad računala.

Inrush current je struja prilikom priključivanja napajanja koja će biti znatno viša od nominalne. Prisutna je kratko odnosno za vrijeme punjenja kondenzatora u primarnom dijelu napajanja. Često bude uzrok izbacivanja osigurača.

Overshoot i undershoot su odstupanja napona van tolerancije prilikom nagle promjene opterećenja izlaza.

Preko strujna zaštita je zaštita izlaza napajanja od kratkog spoja na izlazu ili nedozvoljenog opterećenja napajanja. Preko strujna zaštita ne štiti samo napajanje nego i uređaj koji se napaja. Ukoliko je računalo u potpunosti ispravno i napajano s adekvatnim napajanjem preko strujna zaštita neće biti aktivna. Ali u slučaju kvara na računalu napajanje bez te zaštite može prouzrokovati znatnu dodatnu štetu na računalu te samom napajanju.

CL (Crossload test). Atx napajanja se testiraju blansiranim opterećenjem na svim izvodima, SL test je suprotno, radi se potpuni debalans opterećenja na izvodima. Test je bitan pri odabiru napajanja za vašu konfiguraciju jer ako imate velik potrošač na jednov izvodu(što je u biti poprilično čest slučaj za konfiguracije iz više klase), prilikom nagle promjene opterećenja jednog izvoda utjecaj će se vidjeti na drugim izvodima. Napajanja koja imaju loše rezultate na ovim testovima nisu najsretnije riješenje za high-end konfiguracije.

Efikasnost napajanja je pojednostavljeno omjer ukupne snage izlaza s ukupnom snagom ulaza. Jedini negativan utjecaj loših rezultata je uvećani račun za struju i prekomjerno zagrijavanje napajanja.

Start up time-Vrijeme starta napajnja je vrijeme potrebno da napajanje na izlazu potigne referentni napon, mjeri se bez opterećenja i s punim opterećenjem.
Više u članku o testu napajanja

Metodologija testiranja

Forimiranje metodologije mi je u biti odvojilo najviše vremena. Htio sam biti siguran u točnost onog što radim jer pogreška u metodologiji daje krive rezultate mjerenja bez obzir što su mjerenja točna u tim uvjetima.
Prvo testiranje koje sam napravio je test FSP Hexa+ napajanja.
Nakon čega sam išao usporediti metodologiju s Jonnyguru-om. Ispostavilo se da nisu iste. Pretpostavio sam da je ona moja pogrešna(ipak po prvi put radim takvo što) ali ispostavilo se suprotno, barem sam ja tako uvjeren.
Tako da tu imamo malo mjesta za raspravu i nadam se da će te se uključiti.

Jonnyguru u svojoj metodologiji u biti ne opterećuje napajanje balansiranim opterećenjem na izvodima i iskreno nisam uspio dokučiti prema kojim kriterijima dijeli opterećenje na 3v&5V VS 12V izvodu.
Ja sam s druge strane opterećenja definirao strogo balansirano, dakle ukupnu snagu napajanja sam posijelio s zbrojem snage 3v&5V+12V izvoda, te dobio nekavu konstantu kojom sam množio 12v izlazom odnosno 3v&5V.
Na taj način sam u postotku dobio identično opterećenje svih izvoda.

Nekako sam bio siguran da sam ja taj koji griješi dok nisam naišao na ovaj dokument;
http://www.plugloadsolutions.com/psu...00W_Report.pdf
Iz dokumenta se vidi da su koristili istu metodologiju kao i ja jer su ima 3v i 5v izvodi balansirano opterećeni kao i 12v izlaz.
Primjera 5v izvod su teretili s 10.4A dok Jonny u stvari napajanja daleko veće deklarirane sage tereti isti rail s daleko manjim opterećenjem.
Nije neki problem ali rezultati neće jasno biti isti, jer nije ista metodologija.
CL test Jonny radi random, malo s 0A malo s 1A opterećenja. Barem meni to izgleda loše jer razlika izmjerenih napona je velika poebno kod lošijih napajanja.
Ja sam odabrao pristup prema ovom dokumentu.
Ripple je oscilacija izlaznog napona za vrijeme punjenja/pražnjenja izlaznog kondenzatora. Uvijek je iste frekvencije kao i PWM oscilator.
S obzirom da je frekvencija PWM oscilatora u switch napajanjima veća od 50Khz obično oko 100Mhz (u nekim slučajevima znatno viša) vremenska baza TIME/DIV bi trebala biti postavljena na cca 10us/div kod njih je to 10 ili 20ms što bi značilo da oni ne mjere ripple nego Pard. Nosi i ripple skupa, stvar je izuzetno škakljiva jer ako ne mjere isto direktno na izlaznom kondenzatoru rezultati im neće biti točni. (pogledati video).
Ja bih tu ipak mjerio samo ripple ili u najgorem slučaju jedno i drugo.
To su nekako najbitnije razlike između jonnyđeve metodologije i one koje bi koristio prilikom testiranja. Naravno sve je podložno raspravi i sugestijama.

Ono što je iznimno bitno da od prvog napajanja metodologija bude točno postavljena i bez značajnih izmjena jer ako se rade usporedbe dvaju napajanja ona moraju biti testirana istom metodologijom, dodavanje testova nije problem.
Upravo zato i pišem ovo te se nadam sudjelovanju članova s konstruktivnim idejama, sugestijama i kritikama kako bi ova testiranja bila što detalnjija i točnija.
Ako nekom nešto nije jasno slobodno pitajte sve objasnim.