Driveri za 32bitni operativni sustav označavaju samo nomenklaturu bitnosti koju su nametnuli sami windowsi i nema (direktne) veze s alociranjem memorije na grafičkim karticama.
Kao što je napisano, memorijska sabirnica kod intela odavno je 36bitna i kao takva može adresirati 2^36bit=64GB memorije, što je vrlo često dovodilo do slučajeva sa po >4GB memorije u serverskim okruženjima s intelovim 32bitnim procom i 32bitnim OS-om... -> problem je u komercijalnim windowsima koji imaju 32bita i nemaju PAE.
Ako posjeduješ dublje znanje o problematici molit ću te da podijeliš s nama. Ovo što si gore napisao ne daje nikakvu korisnu informaciju.
Dakle, razmišljam ovako: pošto je memorijski kontroler na grafičkoj više nego 32bitan, memorije se teoretski može adresirati za današnje pojmove gotovo neograničeno. Način na koji grafička komunicira s ostatkom sustava je ono što je dubiozno i što treba pojašnjenje.
Pošto nitko osim samih proizvođača grafičkih kartica ne zna točno kako su realizirane jedinice memorijskog kontrolera, mislim da se neki univerzalni odgovor neće pojaviti.
Ako netko ima vremena da napravi mini istraživanje o logici grafičkih kartica, recimo ranga 8800 (G90-G92 čipovi), nek javi što je našao o memorijskom kontroleru. Mislim da je ta serija dovoljno stara da se mogu naći neke detaljnije informacije.
Citiraj:
Autor kasko
|
summonat Bubbu ne možeš na taj način. Moraš napisat neku pametnu glupost tako da te on ispravi. (khm
)
____
EDIT:
SORS
Citiraj:
|
256-bit memory bus, four independent 64-bit controllers
|
Hijao, čak 17179869184GB memorije može alocirati. Tko bi to rekao.
Detalja nema o načinu dojavljivanja količine memorije OS-u. Pitanje je kako OS barata s tim.
--
Razlog zašto na 32bita nemamo punih 4GB rama (iako bi trebalo to tako biti), te zašto oscilira razlika od iskoristivih 2.75GB pa sve do 3.5GB, ovisi o - hardwareu. Svaki uređaj adresira dio memorijskog prostora počevši od zadnje memorijske lokacije. Tako će korištenje dodatne kartice u računalu zauzeti dodatni adresni prostor.
Na 64bitnom OS-u se teoretski ovo isto može dogoditi. Staviš u računalo 17179869184GB rama i od toga ćeš, prema današnjim tendencijama nestajanja memorije na 32bitnim OS-ovima, dobiti 17179869182.75GB do max 17179869183.5GB (primjetiti da je razlika samo u zadnjim brojevima).
Tako se primjerice ovaj pojedeni memorijski prostor može donekle osloboditi ako se u BIOS(UEFI) ugase paralelni, serijski portovi, USB portovi ili bilo koji uređaj. Njemu se potom neće dodijeliti adresni prostor, tj. imat ćemo ga više.
Pošto CPU ne adresira grafički memorijski prostor, nema smisla da postoji ograničenje. Ponavljam, ovo je sve teoretski