Zbog prirode ulaganja u uvjetno rečeno "bezrizične instrumente" (koje sam spomenuo u prethodnom postu), krivulja prinosa novčanih fondova ne oscilira značajno bez obzira na vremenski horizont.
Grafovi i dijagrami novčanih fondova imaju više informativnu svrhu o kratkoročnom kretanju prinosa na uloženu imovinu nego što daju informaciju korisnu za projiciranje nekih budućih trendova.
S druge strane, grafovi koji opisuju prinos dioničkih i mješovitih fondova mogu dati i neku informaciju korisnu za buduće projekcije kretanja prinosa.
Te se informacije onda koriste u metodama tehničke i fundamentalne analize.
Generalno, trenutna situacija na globalnim tržištima je takva da velik dio investitora ne da ne pati od prinosa, već će se zadovoljit sa zagarantiranim minimalnim gubitkom. Primjer toga su njemačke obveznice s negativnom kamatnom stopom. To je kao da dođeš u banku oročit 1.000 kn a nakon godine dana podigneš 950 kn. Privilegija da se osiguraš da ćeš imat visoku sigurnost koštala te 50 kn od uloženog.
Al da ne idem previše u detalje, ukoliko se ide u neko kratkoročno ili srednjeročno ulaganje, statistika je pokazala da random portfolio izabran od bakice s placa u prosjeku prinosa ne zaostaje za prinosom portfelja mješovitih i dioničkih fondova koji su ipak utemeljeni na "silnim" analizama timova specijaliziranih za makroekonomska kretanja koji se koriste metodama fundamentalne i tehničke analize i njihovim kombinacijama te višegodišnjim iskustvom fond managera.
Naravno, to ne vrijedi za dugi rok.
Što se gubitka u tvom slučaju tiče, mogao bi ga ostvariti u jednom od slijedećih slučajeva:
- kolapsa bankarskog sustava
- bankrota države
- značajne deprecijacije kune
To je u teoriji moguće ali ipak malo vjerojatno, pogotovo za bankarski sustav RH koji je izrazito kapitaliziran i stabilan ako se usporedi sa EU bankama (a značajna je imovina uložena u bankarske depozite).
Malo si se preračunao s očekivanjem da ćeš zaradit više nego si uložio.
Imat ćeš rast od par postotaka na uloženo.
