Apsolutno, Herr Fett. Creative niti ne pokušava glumiti proizvođača profesionalne opreme. To što je SB Audigy 4 s oznakom Pro, to je otprilike kao i kad si likovi kupuju "racing certified" auspuhe za aute. No opet ulazim u digresiju... Creative ima svoj renome solidnog proizvođača kućne opreme i nikad nije pokazivao namjeru ići prema višem.
To što netko kod kuće ima nominalno 24-bitni konverter, ne znači niti teoretski da će imati profesionalnu ni studijsku kvalitetu, iako je studijski standard trenutno baš 24-bitni. Profesionalni konverteri zadovoljavaju posebne regulative u vezi uniformnosti kvantizacije, sample-and-holda, i druge s kojima vas sad neću zamarati. No, sukus je da sam broj bitova ne znači nužno da je nešto dobro ili loše. Primjerice, ja bih mnogo radije jedan solidan 20-bitni konverter s niskošumnim pojačalima i XLR konektorima, nego nekakav 24-bitnjak kod kojeg se moram trgati s 3,5-milimetarskim bananama čiji prijelazni otpor šumi kao Niagara. Jango je u pravu da je rezolucija još nebitnija ako sav taj zvuk ionako ide prema nekakvim otužnim zvučnicima.
Razlog zašto se u studijima prešlo na 24 bita je eventualna kompatibilnost s budućim standardima, veći headroom na snimanju, preciznija naknadna obrada, ali lako se moglo i bez toga. Ta sjetimo se prvo da je dinamika mikrofona ionako daleko niža od toga, a i desetljećima su se u studijima koristili magnetofoni s dinamikom od 60-ak dB i ništa im ne fali.