Iz pitanja vidim da neznaš ništa o pivu, ali pokušat ću ti ukratko objasnit.
Pivo se uglavnom dijeli na Lager (skoro sva osim pšeničnog PANa) i Ale tj temperaturu vrenja. Lager fermentira na cca 14 stupnjeva, Aleovi od 16 do 24i recimo treća skupina, ali vrlo rijetka "Sasion" koji fermentira na preko 30 stupnjeva. Lager pivo je suho i okusom čisto dok Aleovi imaju punoću okusa pa čak i voćne note poput ušećerenih bananica ili nekog drugog voća koje se osjeti 5 do 10 sec nakon popijenog piva.
Boja piva i okus prvenstveno ovisi o sladu od kojeg se proizvodi pivo i hmelja koji daje aromu i štiti pivo da se ne pokvari.
Slad je žitarica koja je započela klijanje i nakon nekoliko dana kad se je sav škrob pretvorio u šećer ubačena u sušaru. Tu otpadnu klice i ostaje čisto zrno puno šećera koje je potrebno da bi ga kvasci pretvorili u alkohol.
Tamnija boja se dobiva prženjem slada tj. od lagano žućkastog karamela do tamno smeđeg ili čak crnog. Taj slad se dodaje samo radi boje i arome jer je šećer promjenio strukturu u kompleksne šećere i kvasci ga nemogu fermentirati. Kombinacijom raznih sladova, hmelja i kvasaca (kojih ima preko 5000 sorti i svaki je za proizvodnju određenih vrsta piva) te različitom temperaturom fermentacije, a kasnije i odležavanja dobivaju se razna piva.
Ako je pivo dobro uskladišteno može stajati desetljećima. Kao i kod vina, što starije to bolje.
Nadam se da sam ti ukratko objasnio.
Zaboravio sam reć da žitarica nemora nužno biti ječam, jer postoji rižino pivo, pivo od zobi, pivo od raži, ali ne i pivo od kukuruza iako ga proizvođaći piva u hrvatskoj masovno stavljaju. Ožujsko taji taj podatak, za karlovačko neznam, a na zlatnom PANu će te vidjeti podatak KUKURUZNA KRUPICA. Šteta je da u hrvatskoj rade samo lošu lager pivu, ale rade nijemci i kod nas se samo puni.