[Starsailor]

http://www.nuklearno-drustvo.hr/hr/h...opic.html?id=7

U trećem odgovoru po redu je sve objašnjeno. Kopirati ću ga i ovdje.

Nezahvalno je davati bilo kakvu procjenu s obzirom na količinu dostupnih informacija. Puno se govori o taljenju jezgre kao o katastrofičnom scenariju. No, to nije ni izbliza tako. Ako se i jezgra rastali, fisijski će produkti ostati zatvoreni unutar reaktorske posude. Plinovi, ksenon i kripton, te dio lako hlapljivih produkata, jod, cezij, telurij, djelomično su već ispušteni u nekoliko navrata prilikom smanjenja tlaka pomoću rasteretnih ventila. Kontinuirana mjerenja pokazala su dosta velike brzine doza na samoj lokaciji zbog tih ispuštanja, no na većim udaljenostima od elektrane za sada nema informacija o dozama opasnima po zdravlje stanovništva. Ostatak lako hlapljivih produkata bit će zadržan unutar rastaljenog materijala. Tu će još biti prisutni srednje hlapljivi (stroncij, molibden, rutenij) te slabo hlapljivi i transuranski elementi. Dio rastaljene jezgre se hladi ubrizgavanjem vode u reaktorsku posudu. Dodatno, posuda se hladi i s vanjske strane, ubrizgavanjem vode u kontejnment. Dizajn ovako malog kontejnmenta povoljan je za hlađenje posude izvana, i dok god se posuda hladi i s vanjske i s unutrašnje strane, rastaljeni će materijal biti zadržan unutar posude, tj. ona neće popustiti. Vrijeme također radi za nas, jer se udio ostatne topline u taljevini kontinuirano smanjuje. Nadalje, ako posuda i popusti, taljevina će upasti u kontejnment koji predstavlja drugu barijeru. Tek bi popuštanjem, odnosno taljenjem dna kontejnmenta, rastaljeni materijal probio van. Do danas je provedeno dosta istraživanja na području ponašanja vruće taljevine u i izvan reaktorske posude i pokazalo se da je vjerojatnost ispuštanja u okolinu mala, pogotovo kada se taljevina gomila u posudi ispunjenoj vodom, što je naš slučaj. Ali to je tek prva barijera, ostaje još i kontejnment za rastaliti se. Do sada jedina reaktorska nesreća sa značajnim taljenjem jezgre, bila je nesreća u elektrani Otok tri milje. Trećina se jezgre rastalila (20 tona), slika:



dio je taljevine pao na dno posude, no posuda je ostala netaknuta. Ispuštanja iz elektrane je bilo, no nitko nije stradao. Inače, reaktor elektrane Otok tri milje je bio PWR tipa čija jezgra ima dvostruko veću gustoću snage od jezgre reaktora BWR tipa, kakav je u Fukushimi. Sve dosadašnje iskustvo govori nam da se ne trebamo bojati taljenja jezgre niti njezinih posljedica, no, kako ne znamo trenutnu situaciju u rektoru, ne možemo znati koji je scenarij tamo u igri. Ovakvo općenito razmatranje taljenja jezgre, oštećenja posude i kontejnmenta, i ispuštanja radioaktivnih produkata je danas opće prihvaćeno i temelji se na eksperimentima i iskustvu nesreće u Otoku tri milje. Černobil se neće ponoviti jer je u ovom trenutku teško zamisliti eksploziju pare u reaktoru BWR tipa na niskoj snazi u reaktoru koji je već u normalnom pogonu navikao na isparivanje vode. Ipak su tu dvije čvrste čelične posude. U Černobilu nije bilo niti jedne.

meštrović napisao/la je:

Iako ste u priopćenju naveli da: "Najnovija događanja imaju trend da ovo preraste u nesreću goru od one u SAD, ali ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo slično nesreći u Černobilju." da li možete takvu tvrdnju opet jednako snažno potvrditi ili su u pitanju sada novi elementi koji se ne mogu, iz bilo kojih razloga, komentirati, posebice zbog nedostatka informacija relavantnih za suptilnu stručnu procjenu?

Što se tiče samih reaktora, najnovije vijesti govore da su kontejnmenti reaktora unatoč eksplozijama bez velikih šteta, što znači da i dalje je sav „problem“ zadržan unutar granica same betonske zgrade i nema velikog utjecaja na okoliš. Doze zračenja što izlaze iz samih reaktora su usljed ispuštanja pare iz posude da bi se održao tlak i ubacila nova voda. To su kontrolirana ispuštanja sa malim utjecajem na okoliš. Ako se situacija što se samih reaktora tiče nastavi ovako nebi trebalo biti daljnjih problema (dakle ako se hlađenje nastavi).
Trenutno najveći problem, i crne misli navlači bazen istrošenog goriva u zgradi reaktora br 4. On se nalazi van kontejnmenta reaktora i njega štiti samo vanjska zgrada, koja je kao što smo svjedoci eksplozijom uništena nad reaktorima 1 i 3. Vijesti govore da je možda došlo do proboja bazena i istjecanja vode. U njemu se nalazi istrošeno gorivo koje je dosad koristio reaktor 4. To gorivo proizvodi manje zračenja nego ono gorivo koje je trenutno u reaktorima 1,2 i 3, no za razliku od njih ono nije izolirano od okoline tako dobro, i ovi požari što su se dogodili i informacije da se to gorivo pregrijava predstavljaju mogućnost ispuštanja većih doza zračenja u okoliš.

meštrović napisao/la je:

Upotrijebili ste (misli se na autora priopćenja) riječi: "ovo ne bi trebalo sličiti nesreći u černobilju"... da li to znači da mogućnost ipak postoji te da se slična katastrofa ponovi tj. da posljedice nepotpune kontrole procesa u reaktorima mogu biti veće od one iz 1985. g. u ukrajinskoj nuklearki?

Evakuacije građana nastanjenih u zonama 10/20km oko elektrane su napravljene odmah, te su vrijednosti zračenja na granicama same tzv. Exclusion zone (2.5km) već dovoljno male da ne predstavljaju bojazan za zdravlje stanovništva. U černobilu je došlo do nekontroliranog ispuštanja radijacije zbog nepostojećeg kontejnmenta, i jezgra reaktora je bila otvorena. Iznad reaktora se nalazila debela betonska ploča koja, iako masivna, nije izdržala eksploziju pare unutar jezgre i jezgra, ne samo da se otkrila, već su se i neki njezini dijelovi raspršili po okolnim zgradama. Tu je situaciju još pogoršao grafit (njega u ovoj elektrani nema) koji je gorio i zapravo rasprostirao čestice van reaktora. U ovom slučaju je to naprosto nemoguće što i dosadašnje informacije pokazuju da je sav inventar goriva zadržan unutar primarne metalne reaktorske posude. Eksplozija pare je malo vjerojatna jer se ostatna toplina jezgre smanjila na razinu da do naglog isparivanja vode, poput onog černobilskog, ne može doći. I inače, vjerojatnost eksplozije pare unutar posude je jako mala. Također, kao što je već spomenuto, jezgra se nalazi unutar čvrste i debele reaktorske posude, a koja je opet smještena unutar čeličnog kontejnmenta (zaštitne zgrade). Zaštitne zgrade, bez koje je danas nemoguće dobiti dozvolu za pogon nuklearne elektrane, u Černobilu nije bilo. Također, tamo nije bilo niti prave reaktorske posude, već su gorivni elementi bili smješteni u uske tlačne cijevi koje zbog male unutrašnje površine nisu podnosile velik i brz porast tlaka do kojeg je došlo prije eksplozije. Ideja elektrane RBMK tipa, kakav je bio u Černobilu, bila je jednostavan pristup gorivnim elementima u bilo kojem trenutku zbog mogućnosti manipulacije gorivom, drugim riječima mogućnosti ekstrakcije urana i plutonija koji bi se onda mogao koristiti u vojne svrhe. RBMK zato nije imao niti pravu reaktorsku posudu, niti kontejnment. Černobil se neće ponoviti niti sa istrošenim gorivnim elementima jer zbog njihove male količine i male akumulirane energije koja bi mogla dovesti do oštećenja obloga gorivnih šipki i ograničenog taljenja gorivnih elemenata, istjecanje radioaktivnih produkata će biti puno manje. Sličnost je samo u tome da su ti elementi, nakon posljednje eksplozije, praktički na otvorenom zraku pa se svako ispuštanje odvodi direktno u atmosferu. No, dok se oni koliko-toliko hlade jer srećom za njihovo hlađenje treba manje vode nego za jezgru unutar reaktora koja je do prije nekoliko dana radila na snazi, rizik za okolno stanovništvo nije velik. Tako da je stanovništvo za sada sigurno, dok su operateri elektrane sigurno primili neku dozu zračenja, samo je pitanje koliko opasnu.
Kao što sam napomenuo gore, trenutni veći problem predstavlja istrošeno gorivo. No ono se lakše ohladi nego tek ugašena jezgra reaktora, tako da vjerujemo da će se situacija stabilizirati kada uspostave dotok vode u taj bazen.

Prema tome nikakve opasnosti osim goriva nebi trebalo biti.

A gorivo se nalazi u ovim bazenima ispod žute dizalice

http://nuklearno-drustvo.hr/attachme..._BWR-slika.JPG