Danc00 želi reći (i u pravu je) da prednost 6870 nad 5850 proizlazi iz njenog takta.
Citiraj:
A New Front End?
With tessellation one of the stand-out features of DirectX 11, we were expecting ATI to add more grunt in this department, and our expectations were duly met. However, we expected a little more than the incremental updates of Barts’ tessellation engine, which only offers better thread management and buffering over and beyond the tessellation unit of the HD 5000-series. This means that while Nvidia’s Fermi GPUs have tessellation units galore (one per SM, with three or four SMs per GPC and one to four GPCs per chip), a HD 6800 GPU still only has one. ATI still claims that the HD 6870 has up to twice the tessellation performance of a HD 5870, however.
ATI also claims that the geometry throughput of the HD 6800 series has been improved, but this is merely because of the higher GPU frequency of a HD 6870. A HD 5850 manages to process 725 million polygons per second thanks to its 725MHz frequency while a HD 6870 can process 900 million polygons per second as it’s clocked at 900MHz. While the front end of a HD 6800 GPU has a new design, it’s a fairly small and incremental update from the Evergreen GPU design of the HD 5000-series. - bit-tech
|
Međutim, ne može se to gledati tako jednodimenzionalno (općenito mrzim kad ljudi gledaju situaciju iz samo jednog ugla). ATI je rekao da je cilj bio dobiti performanse 5850 kartice iz manjeg čipa. Promjenom dizajna i dodatkom tih optimizacija su se dobili viši taktovi. Situacija je you lose some, you win some. And then you win some more. Izgubilo se ono što Danc00 naziva sirovom snagom, a to je broj SIMD-ova (a time i SP-ova i TU-ova), no time se dobio manji čip. Pored toga taj čip u nekom svom prosječnom slučaju može raditi na većem prosječnom taktu (namjerno govorim o prosječnim vrijednostima jer iako su im možda maksimalni taktovi podjednaki, u prosjeku će 5850 sigurno raditi na manjim taktovima od 6870). Ovaj 'lose' se odnosi dakle na tu 'sirovu snagu', a dva wina na manji čip (manji proizvodni troškovi) i veću frekvenciju. Nadam se da se iz ovoga može shvatiti kako su to sve povezani, međuzavisni procesi.
edit:
Ja bih to prije usporedio sa zamjenom atmosferskog 1.6 motora sa 100 KS s 1.2 turbobenzincem iste snage
edit2:
I iz toga se opet vidi da podsvjesno ljudi više vole stvari s većim brojevima
edit3:
I vidim da se opet nije shvatio dio o prosječnim vrijednostima
