najprije pohvale destru na trudu.
pokušat ću preko teorije ventilatora ukratko objasnit što se u ovom problemu događa i zašto su rezultati zapravo očekivani.
dakle, u teoriji i praksi se ventilator ponaša isto kao i centrifugalna pumpa za vodu. ima svoju karakteristiku koja izgleda slično onoj od pumpe za vodu.
što se tiče krivulje ventilatora mislim da je sa slike sve jasno.
nadalje, na slici poviše su i dvije krivulje koje predstavljaju karakteristike sistema u kojem ventilator puše i one su neovisne o samom ventu. crvena predstavlja sistem višeg otpora dok je plava sistem manjeg otpora.
u presjeku krivulje sistema i krivulje ventilatora je radna točka ventilatora iz koje se očita protok zraka kojeg daje vent u zadanom sistemu.
otpor sistema, naravno, ovisi o kofiguraciji samog sustava i položaju raznih elemenata u njemu. u ovom slučaju sistem je samo radijator.
također je bitno napomenuti da sila otpora strujanju zraka (time i pad tlaka) ovisi o kvadratu brzine. dakle što vent "brže" puše to više raste otpor.
dalje...
slika prikazuje područja rada ventilatora. ukoliko radna točka padne u crveno područje (područje višeg otpora, višeg pada tlaka i manjeg protoka) ventilator zbog svoje prirode (neću sad u detalje o tome) ulazi u područje zatajenja što može dovesti do oštećenja samog venta. žuto je granično područje, tamno zeleno je područje rada najveće efikasnosti (gdje mi i želimo da vent radi). slično je i sa pumpama, al o tom potom.
Ventilatori u seriji (o paralelnom spoju ovdje nije riječ pa neću o tome)
krivulja ventilatora u seriji dobije se tako da se za isti protok zbrajaju tlakovi (za paralelu se crta tako da se za isti tlak zbrajaju protoci). slika ispod prikazuje kako to izgleda za 2 jednaka ventilatora. bitno je napomenuti da slika prikazuje idealizirani slučaj koji u stvarnosti ne postoji. radi se o tome da na usisu ventilatora koji radi u slobodnom zraku imamo laminarno strujanje a na izlazu je izrazito turbulentno. spajanjem u seriju drugi ventilator na ulazu sada ima turbulentno strujanje a turbulencije znače otpor. stoga je stvarna krivulja ventilatora u seriji nešto ispod ove idealizirane prikazane na slici.
važno:
svrha spajanja ventilatora u seriju je isključivo da se
nadvlada otpor, što je vidljivo iz dijagrama poviše. i kao takva, serijska kofiguracija je pogodna isključivo za sisteme visokog otpora. istina, i sami protok će porasti, ali za vrlo malo, a protok (maseni)
direktno ulazi u jednadžbu za izmjenu toplinskog toka.
za sisteme niskog otpora gotovo da i nema promjene, što se također vidi u dijagramu (radna točka je vrlo blizu za slučaj jednog venta il 2 ili više u seriji).
zaključak:
push-pull sistem može dati povećanje u performansama hlađenja u slučaju da je hladnjak/radijator visokog otpora, kada jedan ventilator jednostavno nema dovoljno "snage" da progura zrak kroz hladnjak/radijator (upada u "crveno" područje pa zbog prevelikog otpora gotovo i da ne puše).
odluka o jednom il 2 u seriji nema apsolutno nikakve veze sa toplinskim opterećenjem procesora već jedino sa izborom hladnjaka/radijatora.
ukoliko je jedan vent dovoljan da radi u svom optimalnom području na danom hladnjaku/radijatoru nema nikakvog razloga da se stavlja "pull" vent osim ta jebena 1-2-3 stupnja celzija.
malo ograđivanje. ovo sve je napisano iz onoga što znam (il bar mislim da znam) o problemu, al ovo mi nije područje kojim se bavim inače, tako da je moguće da ima tu grešaka u zaključcima. pa ako neko ZNA i vidi greške nek ukaže. diskutirat ćemo
.