Citiraj:
Koliko se energije potroši na smrzavanje vode?
Pa škrinja ti ionako vjerojatno stalno radi...
|
Dakle, nije svejedno. Svaki hladnjak ne "radi stalno" a kad radi troši energiju na slijedeće:
-gubici zbog neidealne izolacije - temperatura poraste pa kompresor mora nadoknaditi izgubljenu energiju (točnije bi bilo primljenu energiju a mi je radom kompresora, isparivača... ponovo predajemo okolišu)
-gubici motora kompresora, pomoćnih strujnih krugova, pad napona na vodičima, otpor proticanju fluida i plina, kontrolnih lampica... općenito gubici rada
-svako otvaranje vrata unosi novu energiju unutra jer je razlika temp. ljeti i do 40*C
-i na kraju svako dodavanje nerashlađenih predmeta je također unos energije pa se struja opet mora potrošiti da tu energiju predamo oklišu.
Najlakše je to shvatiti tako da ostavite praznu i otvorenu škrinju, pa kad ista dosegne temp. okoliša (ljeti oko 30C) zatvorite ju i upalite. Kompresor će se prvi put isključiti već za 1-2h.
Ponovite istu stvar sa škrinjom punom vode u bocama. Kompresor se neće ugasiti možda ni za 3 dana ako prije ne crkne.
Dakle više predmeta znači više topline (nije isto kojih predmeta, zbog različitog spec. koeficijenta ili jednostavnije različitog "kapaciteta") koju treba predati okolišu.
Iz uputa o ladičarima možete pročitati da se ne pali pun nerashlađen sa stvarima unutra već ga treba rashladiti praznog a onda dodavati predmete pomalo.
Dva su razloga, prvo da kompresor ne skvikne nakon dugog rada, a drugi, je radna točka hladnjaka. Točnije napravljen je da radi na način vani 30 unutra -10, a ne vani 30 a unutra 2 dana (dok ne rashladi) npr 20C. Radna točka mijenja učinkovitost sustava (korisnost) a i utječe na dugovječnost. Dodavanjem predmeta postepeno postižu se manja odstupanja od radne točke.
PS: koliko priče o ničem. Ljudi kupite klimu i kraj.
