Citiraj:
Autor Hasta
Vidim da ovdje ima ljudi koji su pravi stručnjaci pa bih molio da mi objasne zašto su diskovi za profesionalnu opremu tako malih kapaciteta u odnosu na ovo što mi doma koristimo. Nedavno smo bili u posjeti u jednoj našoj velikoj kompaniji i tamo su nam pokativali nekakve ogromne ormare pune diskova od kojih ni jedan nije veći od 300GB. Zašto unutra nisu diskovi od 1 ili 2TB?
|
Evo i mene, nisam stvarno dugo lurkao ovuda.
Ajd da ti probam objasniti.
Vecina ljudi koji nisu bili u dodiru sa enterprise sustavima (banke, telekome, ogromne kompanije od preko 5000 ljudi) gledaju na brzinu diskova kao bandwidth (MB/s -megabajta u sekundi) i to im je jedini parametar koji cuju okolo i koji razumiju, nije za krivit ih.
No, postoji jos jedan parametar koji je puno bitniji u vecim sustavima, a to je throughput, odn., IOPS (Input/Output operacija u sekundi).
Dakle, primjera radi - imas neku vecu banku, koja ima stajaznam, 200 poslovnica (recimo da pricamo o nekoj banci u USA). Svaka poslovnica ima recimo 10 saltera koji mogu raditi istodobno. I pored toga imamo jos barem 5000 bankomata. Dakle, svi ti korisnici (2000 saltera + 5000 bankomata) napadaju bazu podataka svih korisnika sa njihovim podacima (racuni, dionice, krediti, popisi transakcija, itd). TO JE PROBLEM! Dakle, 7000 istovremenih upita svake sekunde, hrpa razlicitih korisnika, hrpa razlicitih tipova podataka, diskovi UMIRU dok sve to prerostaju.
E sad, da si koristio SATA diskove velikog kapaciteta, ne bi nista postigao. Em su spori (7200rpm), em su spori u dohvatu podataka jer im se glave razletavaju okolo, no presporo. Primjer - ono rostanje koje cujes kada stavis disk defragmentirat recimo, to glava leti okolo po disku i prebacuje podatke. Probaj u tom trenutku staviti nesto kopirati, pa ces vidjeti koliko je usporenje rada diska, pa i cijelog kompjutera.
Zato postoje FC, SAS i SCSI diskovi koji vrte na vecim brzinama (10k, 15k, nesto se svojedobno pricalo i o 18k, no nista od toga) i koji dohvacaju podatke puno brze. No, osim sto vrte brze, oni imaju i mnogo jace magnete za pomak glave kako bi mogli brze pokretati rucicu sa glavama za citanje. Taj brzi pomak glave zajedno sa brzim okretanjem ploca diska utjece na onaj parametar IOPS o kojem sam ti prije pricao. Inace, da imas slabiji magnet i brze okretanje, izgubio bi na IOPSima, no ostao bi ti isti bandwidth (MB/s).
Idemo dalje... Kada koristis RAID polja, onda se kreiraju tzv. LUNovi, odn., ajmoreci particije koje se protezu preko vise diskova, no ne zauzimaju puni kapacitet svih diskova, vec recimo LUN1 koristi 20% kapaciteta svakog diska u polju, LUN2 koristi 30% kapaciteta svakog diska u polju i slicno. Zbog ovakvog nacina rada dolazi do urnebesnog setanja glava i usporavanja samog diskovnog sustava i zato se ovaj dio mora jako pazljivo pripremiti kako ne bi imao LUNove istog opterecenja na istim diskovima.
Zaboravio sam napomenuti, diskovi imaju vecu brzinu na vanjskim dijelovima magnetskih ploca i zato se ti dijelovi koriste za aplikacije koje zahtjevaju ultrabrzi pristup podacima.
Jos jedna stvar - Iggy ti je objasnio da kapacitet nekad nije bitan i da se u nekim slucajevima kada se pokusava izvuci maksimalna brzina iz diskova niti ne koristi u potpunosti. Takav princip slaganja LUNova (dakle, recimo uzmes 10% kapaciteta svakog diska, a ostalih 90% kapaciteta uopce ne koristis jer ce ti usporavati rad ovog prvog LUNa) se zove SHORT-STROKING. Odn., tezis postici minimalni pomak glave kako ne bi previse setala okolo. Danas je puno elegantnije koristiti SSD disk, nego koristiti short-stroking (a da ne pricam koliko je jeftinije).
Za kraj - velika kolicina malih diskova vodi ka vecim performansama (sjecase se onog IOPS od maloprije?) uz bolje iskoristenje kapaciteta. Drugim rijecima - nije isto da li koristis 10% od 1TB (100GB) ili 80% od 146GB (100GB).
Inace, za nevjerne tome - 15k disk koji nije hladjen se zagrije na preko 70 stupnjeva, sto ostecuje i magnetski materijal na plocama i fluid u lezajevima diska. To je jos jedan od razloga zasto je short-stroking potrebno izbjegavati u vremenima kada imamo jako kvalitetne SSD diskove (STEC ZeusIOPS recimo).
Citiraj:
Autor Old Iggy
Da bi 10k IOPS-a riješio s novim diskovima, trebaš cca 56 diskova u RAID 10 polju, ako su 300 GB diskovi u pitanju (danas najmanji dobavljivi) to je 16,8 TB bruto prostora, cca 8 TB neto, na to nadodaj diskove za logove (recimo 4 x 300 GB) i hot spare (2 x 300 GB) i to je ukupno 62 diska.
Kad bi radio sa SATA diskovima morao bi ih trpati za taj posao na stotine.  |
Recimo 180 komada?