LAYOUT
Asus P5Q-E ima odličan layout. Sve je baš tamo gdje i treba biti. 24 pinski ATX konektor se nalazi otprilike na sredini desnog ruba ploče što je po meni idealno mjesto, a 8 pinski EPS u gornjem lijevom kutu što je već standardan smještaj toga konektora na skoro svim pločama.
Floppy konektor je iznad 24 pinskog ATX konektora. To je puno bolje rješenje smještanja floppy konektora nego na dno ploče. Na ovoj poziciji je lako dostupan i ne smeta nam.
Memorijski utori su dovoljno odmaknuti od linije po kojoj ide grafička kartica kad je u prvom PCI-E slotu tako da nema problema sa vađenjem ili ubacivanjem memorijskih modula.
Na ploči se nalaze uz standardnih 6 Serial ATA II portova (preko ICH10R southbridgea - RAID 0, 1, 5, 10 podrška) i dodatna 2 kontrolera. Prvi je Marvellov 88SE6121 koji nam donosi jedan eSATA i jedan IDE konektor (buduci da ICH10R soutbridge ne pruža podršku za IDE diskove). Drugi kontroler je SteelVine Sil5723 i on nam donosi još 2 dodatna Serial ATA II konektora.
SATA konektori se nalaze ispod 24 pinskog power konektora što je opet odlična solucija. 4 SATA su u normalnom položaju te imam prigovor na jedan od njih koji se nalazi točno na putu grafičkoj kartici i ako je ista jako duga nemože se iskoristit taj SATA konektor. Na ploči se jedno vrijeme nalazila 8800GTX i to mogu potvrdit. Ostala 4 SATA konektora su okrenuta vodoravno (za 90°) te se oni mogu normalno iskoristit, i uz korištenje dugih kartica.
Konektori za dodatne USB-ove, firewire te COM port se već standardno nalaze na samom dnu ploče i smješteni su na sredinu. Kad smo već kod dna ploče spomenut ćemo i pin-out za front panel audio koji je smješten u lijevom kutu, a u desnom kutu se nalazi za front panel.
Pokraj pin-outa za front panel se nalaze Power ON i Reset tipke koje uvelike olakšavaju paljenje/resetiranje ploče kada se nalazi izvan kučišta. Više nema potrebe za kratkim spajanjem PWR/RST pinova sa GND-om na front panel pin-outu da bi upalili/resetirali ploču.
Naravno, te tipke nisu ništa novo na ploči ovakve klase te bi bio veliki nedostatak da ih nema.
Što se tiče utora za spajanje kartica tu je priča prilično vesela. Ploča dolazi sa čak 3 PCI Express 2.0 x16 utora, 2 PCI-E x1 utora te 2 PCI utora. No priča se nastavlja ovako: prvi (plavi) PCI-E 16x utor sa jednom karticom radi na brzini 16x. Nakon što se u drugi po redu (crni) utor ubaci druga grafička kartica brzina prvog slota se spušta na x8, a toliko je i brzina drugog utora nakon uključivanja.
Treći PCI-E x16 utor radi na brzini od x4 i on nam može poslužiti za ubacivanje još jedne grafičke kartice kako bi dobili još više izlaza za monitor.
Nadalje, jedan PCI utor se nalazi iznad prvog PCI-E x16 slota, a drugi se nalazi iznad drugog PCI-E x16 slota. Ovo je vrlo pogodan smještaj jer ako imamo grafičke kartice s hlađenjem koje zauzima 2 slota još uvijek nam oba PCI utora ostaju slobodna.
Smještaj PCI-E x1 utora nije tako bajan kao što je smještaj PCI utora no moje mišljenje je da je bolje žrtvovati jedan PCI-E x1 utor nego PCI utor budući da još uvijek ima dosta ljudi sa odličnim zvučnim/TV te mnogim drugim karticama koje se spajaju na PCI utor. Dok sa druge stranje, PCI-E x1 kartice su još uvijek prilično rijetke. Zašto to govorim? Zato jer ako u prvom PCI-E x16 slotu imamo grafičku karticu sa dual slot hlađenjem ili nekim vecim aftermarket hladnjako drugi PCI-E x1 utor koji se nalazi ispod prvog PCI-E x16 utora nam postaje nedostupan.
Prvi PCI-E x1 utor se nalazi iznad prvog PCI utora pa sa njim nema problema.
U gornjem desnom kutu ploče se nalaze dva jumpera koji nam služe za podizanje maksimalne voltaže procesora i northbridgea. Označeni su sa OV_CPU i OV_NB.
Kad su ti jumperi u 2-3 položaju onda imamo ponuđene maksimalne voltaže procesora do 1.7V te 1.9V za northbridge. Prebacivanjem ovih jumpera u 1-2 položaj otvaraju nam se voltaže od maksimalnih 2.1V za procesor te 2.2V za northbridge što je dosta za većinu situacija.
Eventualno bi nam moglo biti potrebno više voltaže za procesor, ali to bi bio slučaj samo u najekstremnijim situacijama kao što je overclockanje procesora sa LN2 (tekućim dušikom).
Kao nedostatak ploče naveo bih nepostojanje dvosegmentnog dijagnostičkog LED displaya te tipke za resetiranje postavki BIOS-a. Ove dvije stvari bi nam uvelike olakšale rad sa pločom i mislim da bi ploča tog ranga to trebala posjedovati.
Na I/O panelu se nalaze sljedeći konektori:
1x PS/2 Keyboard/Mouse kombo port
1x optički i 1x koaksijalni S/PDIF izlaz
1x eSATA port
1 x IEEE1394a port
2x Gigabitna LAN porta
6 x USB 2.0/1.1 porta
8-kanalni audio I/O portovi
Sve što nam je potrebno se nalazi na back panelu.
Ploča ima ukupno 12 USB portova (6 na back panelu te 3 pin-outa sa po 2 USB porta), 2 gigabitne mrežne kartice zasnovane na Marvelovom čipu i 8 kanalnu integriranu zvučnu karticu zasnovanu na ADI AD2000B čipu.
HLAĐENJE I REGULACIJA NAPAJANJA
Hlađenje matične ploče se sastoji od 4 dijela tj. 4 pasivna bakrena bloka i krije se pod nazivom „Stack Cool 2“. Prva dva bloka su hladnjaci za MOSFET-e sa lijeve strane socketa i za northbridge. Ova 2 bloka su povezana sa 2 heatpipea.
Treći pasivni dio se nalazi na MOSFET-ima iznad socketa i zadužen je za hlađenje istih.
Četvrti blok ima zadaću hlađenja southbridgea i na njemu je Asus istaknuo svoju novu EPU tehnologiju.
Hlađenje se pokazalo odličnim u radu. Na stock postavkama hladnjaci su praktički na sobnoj temperaturi. Kad se krene sa overclockanjem procesora počinju se zagrijavati northbridge i MOSFET-i no ništa pretjerano, svi pasivni blokovi su mlaki na dodir.
Podižući napon northbridgea i procesora kod ekstremnijeg overclockanja poželjno je stavit neki ventilator da puše po blokovima jer se počinju dosta zagrijavat.
S obzirom da su svi blokovi dosta niski tj. „low-profile“ mogu stati svi današnji aftermarket hladnjaci za procesore.
Ja sam na ploči imao TT Sonic Tower i Coolermaster Gemini II i oba su išla na ploču bez ikakvih problema i po tom pitanju ide još jedna pohvala Asusovim inženjerima.
Asus je u zadnje vrijeme veliku pažnju posvetio regulaciji napajanja komponenata na ploči te tako za procesore stavljaju 8, 12 ili čak 16-faznu regulaciju.
Na P5Q-E se nalazi 8-fazna analogna regulacija napajanja za procesor te svoj posao odrađuje više-manje dobro.
Ako se u BIOS-u uključi opcija Load Line Calibration pod opterećenjem procesora dobijemo napon jako blizu onome koji je postavljen u BIOS-u.
Kad procesor nije opterećen ploča ima pad napona od otprilike 0.02-0.025V što i nije pretjerano veliki pad napona.
Ovo gore vrijedi kako za dual core procesore tako i za quad core procesore. Imao sam prilike isprobat više različitih procesora na ploči (E6300, E5200, E8400, Q6600) i mogu u globalu reći da se ponašala isto.
Nadalje, chipset i memorija imaju 2-faznu regulaciju napajanja te padovi napona nisu toliko izraženi kao kod procesora.
Sve u svemu, moglo bi se reći da je Asus na ovoj ploči napravio jako dobar posao što se tiče layouta, hlađenja i regulacije.
Nakraju ćemo spomenuti i to da je Asus odlučio na ploču ugraditi 100% solid state kondenzatore sa dugim vijekom trajanja.