View Single Post
Staro 09.12.2008., 21:19   #1178
Nani
hdtelevizija.com editor
Moj komp
 
Nani's Avatar
 
Datum registracije: Jun 2008
Lokacija: Sarajevo
Postovi: 742
Posto me je dosta ljudi zamolilo da podjelim sa njima neke stvari oko hdtv-a koje se ne mogu naci na netu, palim najduzi post od mene;

Prva rezolucija koja je podrazumjevala i podrzavala veci broj detalja od u to vrijeme digitaliziranog 480p sadrzaja sa DVD-a je 1280x720p.
Po NIC standardima ova rezolucija je uvod u HD svijet i TV uredjaji koji su mogli prikazati 720 i preko 720 horizontalnih fizickih linija dobili su oznaku HD ready.
HD Ready TV uredjaji medjutim nisu imali 1280x720 rezoluciju, broj fizickih prisutnih pixela su isli od 1024x720 za 37“ plasme preko 1024x768 za 42“ do 1366x768 za 50“ modele plasmi, respektivno LCD paneli su vecinom imali 1366x768 fizickih pixela, bez obzira na dijagonalu.
Jasno je da ni jedan HD ready uredjaj nije imao rezoluciju koja je odgovarala 1280x720p rezoluciji pa je uvjek prilikom prikaza 720p sadrzaja dolazilo do skaliranja (uklapanja) 720p sadrzaja koji se prikazuje na 768 vertikalnih linija. Ovim nacinom prikaza mora doci do gubljenja kvaliteta slike.
Razlog zasto su plasme imale manji broj horizontalnih linija od LCD-ova lezi u cinjenici da su pixeli kod plasme imali oblik pravougaonika dok se kod LCD-a radilo o kvadratima.
Ovo je razlog zasto plasme ljepse i fluidnije prikazuju SD (standard definition) sadrzaj, odnosno sadrzaj koji gledate sa kablovske televizije, sa VHS kasete ili bilo kojeg oblika sadrzaja i medija koji je u nemogucnosti prikazati 720p (720 horizontalnih linija).


Mit 1; 1080p vs. Dijagonala
Svi paneli bez obzira da li se radi o LCD ili plasma tehnologiji ne profitiraju od 1080p rezolucije za dijagonale manje od 50“.
Posto je optimalna udaljenost za gledanje kada govorimo o 37“ do 42“ panelima, 3 metra, ljudsko oko ne vidi razliku izmedju 720p i 1080p sa te udaljenosti. Pogledajte sliku iznad i zamislite da je pravougaonik sa kojim je prikazana 1280x720p rezolucija okvir 42“ televizora, a da je pravougaonik sa kojim je prikazana 1920x1080p rezolucija okvir 50“ televizora. Jasno vam je da je za vecu dijagonalu potreba veca rezolucija.
Dakle beneficija 1080p panela je tek uocljiva na 50“ i vecim ekranima i ako ne planirate kupovati 50“ dijagonalu, novac utrosite na bolje rangiran 42“ 720p model nego na novo izasli full HD od koje nikakve koristi necete imati.


Mit 2; 1080p vs. Kontrast, zasicenost boja, osvijetljenje
Mnogi kupci rezoluciju panela stavljaju na prvo mjesto, po mnogima je 1080p panel „the next best thing“, medjutim kvalitetu slike ne cini samo najveca moguca rezolucija.
HD standardi stavljaju rezoluciju cak na 4 mjesto po vaznosti za kvalitet slike.
Ovako to izgleda;
1.Kontrast (Stvarni ne dinamicki)
2.Zasicenje bojama ili reprodukcija boja(mogicnost TV-a da bude sto blize D65 skali)
3.Osvijetljenje
4.Rezolucija

Posto mnogima ovakav poredak nije jasan da ga razjasnimo malo.
1. Naime, kontrast predstavlja razliku izmedju najbjelije bjele i najtamnije crne boje, dakle ako je TV u mogucnosti da u isto vrijeme prikaze „svijetlo bijelu boju“ i „tamno crnu“ slika ce biti realna i ziva, kontrast utice i na reprodukciju i prikaz ostalih boja, jer citava paleta boja zavisi od mogucnosti TV-a kako ce uklopiti bijelu odnosno crnu u ostale spektre. Sto je kontrast manji bjela je tamnija a crna je blijedja i nema te ostrine koja moze ispraviti takav nedostatak slike.
Ako pogledate specifikacije pojedinih plasmi i LCD-a jasno je da plasme imaju veci kontrast, razlog je u tehnologiji na kojoj plasme rade i samim tim imaju vece vrijednosti kad je u pitanju najvaznija stavka kvaliteta slike.
2. Zasicenost boja je po vaznosti na 2 mjestu, i predstavlja mogucnost TV-a da prikaze boje onako kako izgledaju u prirodi po danjem svijetlu koje se mjeri sa D65 skalom koja predstavlja 6500K topline spektra.

3. Svijetlina ili mogucnost TV-a da pravilno osvijetljava pojedine dijelove panela je na 3 mjestu, ova stavka je jako vezana za samo tehnologiju izrade LCD-a i Plasmi. Naime kod Plasmi svaki pixel je jedinica za sebe koji se pali i gasi po potrebi, proizvodi svijetlost i spectar boja. Kod LCD tehnologija iza matrice na kojoj se nalaze svi tranzistori ciji broj odgovara fizickoj rezoluciji se nalazi ploca sa pozadisnkim osvijetljenjem, koja gori svo vrijeme. Dakle svi pixeli su osvijetljenji u svakom momentu i crna boja se stvara tako sto tranzistori blokiraju prolaz pozadinskog osvijetljenja. Naravno da je skoro nemoguce blokirati svijetlost i to je razlog zbog cega LCD nema dobru reprodukciju crne boje.


Jasno je da LCD-ovi kojima je najveca mana pozadisnko ovijetljenje nemaju dobru ni uniformnost, laicki receno sposobnost da podjednako na svakom djelu panela se prikazuej slika sa istim kvalitetom.
Dobru uniformnost LCD-ova ponajvise kvari pozadinsko osvijetljenje, medjutim uniformnost kod novijih panela sa Back Lightom takodjer nije na nekom zavidnom nivou.
Ovde je takodjer potrebno naglasiti da se pozadisnko osvijetljenje moze smanjiti u korisnickom meniu, medjutim smanjivanjem vrijednosti pozadinskog osvijetljenja gubi se na deklariranom kontrastu.
Mac sa dvije ostrice, za skupo placeni uredjaj. Citajuci komentare mnogih vlasnika LCD-ova, sa foruma jasno je da se ne radi o anomalijama kod pojedinih modela vec o pravilu da crne boje, uniformnost kao i na kraju krajeva los vidljivi ugao koji je opet posljedica tehnologje koristenja ploce sa pozadinskim osvijetljenjem koja je ogranicena sa disipacijom svijetlosti u svim smjerovima.
Dakle osvijetljenje je jako vazno iz mnogih aspekata a ne samo ako dekleracija koja stoji na papiru, sa kontrastom i vjerodostojnosti boja cini da sto sliaka bude vjerodostojnija. Tako npr bas zbog pretjerane osvijetljenosti panela kod LCD-a gubi se mogucnost vjerodostojnog prikaza sjena u filmovima.
Jasno vam je sad zasto je rezolucija na zadnjem mjestu po vaznosti, kriteriji koji se primjenjuju kod ocjenjivanja slike po HD standardima su jos rigorozniji, tek posljednja generacija Panasonicovih plasmi je dobila THX certifikat za svoje displaya poslije godina i godina usavrsavanja plasma tehnologije.
Jasno vam je gdje u svoj ovoj prici onda stoji LCD tehnologija i zasto se napusta pozadisnko osvijetljenje i prelazi na LED osvijetljenje ili na potpuno nove OLED ili Laserske tehnologije.


Ova slika predstavlja najnoviju LCD matricu jednog od LCD proizvodjaca u mraku , gdje jasno vidite probijanje svijetlosti i losu uniformnost.
Najcesce su pogodjeni uglovi, zavisno do modela do modela, gdje dolazi do najvece disipacije svjetlosti iz pozadisnkog osvijetljenja.
Jasno je da kupci nisu upoznati sa ovakvim stvarima i da u neznanju rezoluciju stavljaju ispred ovakvih losih karakteristika kako same tehnologije tako i konkrentog modela.

4. I na kraju dolazi rezolucija sto je ako razmislite i vise nego logicno jer ako ste pazljivo citali do sad rekao sam da tek 50“ televizori imaju beneficiju od 1080p rezolucije, sto znaci da Full HD rezolucija uopste nije faktor jer svi HDTV imaju vec HD ready panele 720p ili 768p koji daju odlicnu ostrinu do 42“.

Mit 3; 720p vs. 1080i vs. 1080p
Postoje 2 nacina na koji se slika izbacuje na tv ekran.
Progresive ili progresivni mod se obiljezava sa „p“. U 1 taktu se iscrtavaju sve linije (horizontalne) pa ako govorimo o 720p znaci da se isrtava u jednom taktu 720 linija na ekran TV-a. 1080p iscrtava se 1080 linija u jednom taktu.
Interlaced ili isprepleteni nacin koji se iznacava sa „i“ predstavlja drugi mod skeniranja. Ovaj nacin rada pociva na postulatima da se svaka druga linija iscrtava na ekranu u jednom taktu.
Dakle prvo se iscrtava linije sa neparnim znakom(brojem); 1, 3, 5, 7 , 9, 11.....1079.
U drugom taktu se iscrtavaju plinije sa parnim znakom(brojem); 2, 4, 6, 8, 10, 12...1080.
Ovakav nacin se obiljezava sa 1080i i on nije jednak 720p a pogotovo ne 1080p. Odgovor je vrlo jednostavan, za potpuni dozivljaj slike progresive mod je daleko bolji jer daje najbolju mogucu sliku, sa prikazom i parnih i neparnih linija u jednom ciklusu.
1080i rezolucija u jednom taktu izbaci 540 linija i predstavlja ustvari 540p rezoluciju koja nije ni HD ready (720p).
1080i je marketinski trik koji je trebao zadovoljiti apetite kupaca cinjenicom da TV posjeduje full HD mogucnosti, medjutim jasno je da interlaced mod rada ne daje optimalnu sliku kad je u pitanju ostrina i kvalitet slike jer po taktu ne prikazuje cijelih 540 linija.
Dakle 720p je daje bolju sliku od 1080i, mada mnogi kazu da je 1080i prihvatljiviji za gledanje brzih scena kod sporta ali to vazi uglavnom za LCD tehnologiju.
I opet evo nas kod 1080p koja objedinjuje 1080 linija i progresivni mod skeniranja, izbacujuci u svakom taktu punih 1080 linija na ekran sto daje najbolju mogucu ostrinu i kvalitet slike.
Sav satelitski HD sadrzaj se emituje ili u 720p ili u 1080i formatu, jer za slanje 1080p formata via air potrebni su linkovi i oprema veceg kapaciteta koja ce moci baratati sa visokom propusnoscu (bandwith) 1080p signala.
Jedini razlog zasto uzeti Full HD televizor prilikom gledanja 1080i sadrzaja lezi u tome sto 1080i signal nalegne na 1080p fizicku rezoluciju bez konverzija i downgradiranja signala, sto nije slucaj sa 720p panelima.
Dakle 1080p paneli sluze za gledanje 2 vrste sadrzaja;
1. Blu ray filmova i njihovih derivata u obliku mkv ripova
2. Za fluidniji prikaz 1080i satelitskog HD signala bez konverzije slike
Dakle ako ne planirate koristiti vas tv za gore navedene stavke nema potrebe uopste i razmisljati o 1080p panelu jer PS3 igre su 99% u 720p rezoluciji (izutetak je Gran Tourismo i jos par naslova) sto svakako nije razlog za kupovinu 1080p panela.
Surfanje na 1080p panelu takodjer ne dolazi u iobzir jer na toj rezoluciji ikone i sam teskt su isuvise maleni, povecavanje (zoomiranje) teksta na toj rezoluciji ne predstavlaj nikakvo rjesenje jer je ostali sadrzaj koji ne podlijeze funkcijama zoomiranja i dalje necitljiv na toj rezoluciji sa preporucene udaljenosti gledanja.

Mit 4; 24p
Svi filmovi su snimani sa 24 slicice u sekundi (24 frames per second), danas se ta oznaka oznacava kao 24p gdje „p“ predstavlja progresive mod skeniranja ili 24Hz. Kasnije ti filmovi postprodukcijom tj. postupkom koji se zove telecine, bivaju prilagodjeni za PAL odnosno za NTSC sisteme koji prikazuju vise od 24 slicice u sekundi.
24p predstavlja mogucnost HDTV da prikaze film u izvornom obliku kako je snimljen. Svi noviji filmovi visoke definicije su snimljeni sa 24fps-a i pohranjeni na Blu-ray medije.
Dakle ako niste filmofil i ne zelite gledati blu-ray filmove 24p i nece vam biti od neke koristi.
Posto su HDTV uredjaji pravljeni ili za PAL ili za NTSC sisteme, koji respektativno rade na 25fps-a (PAL) odnosno 29.98fps-a za NTSC sisteme, HDTV uredjaji sa 24p podrskom su u stanju prikazati te 24 slicice bez trzanja koji se javlja uslijed elektronike koja „forcira“ TV uredjaje da izbacuju sliku po PAL ili NTSC standardu.


Mit 5; 8-bitni vs 10-bitni paneli
Dokle marketing ide jasno ce demonstrirati iduci zanimljiv primjer. 720p sadrzaj nas je odusevio svojom kvalitetom slike i ostrinom koju do tad nismo bili u mogucnosti pogledati na TV uredjajima.
Korak iznad je Full HD specifikacija koja je ta dozivljaj prenijela i na vece dijagonale sa jos kristalnijom slikom. Jedini 1080p sadrzaj koji mozete danas pogledati dolazi upravo sa Blu-ray medija. U ovom trenutku dakle ne postoji bolji vizualni kvalitet od filmova snimljenih HD rezolucijim i prenesenih na Blu-ray medij.
Svi HD filmovi su 8-bitni filmovi! Pa zasto onda vidimo 10-bitne panele u prodaji? Odgovor je marketing koji funkcionira na sljedeci nacin.
Ljudsko oko vidi oko 10 miliona boja color spektra, danasnji 8-bitni LCD-ovi prikazuju oko 16 miliona boja, a 10-bitni paneli prikazuju preko 2 milijarde boja.
Plasma sa svojom tehnologijom je u svakom aspektu ispred LCD-a, da bi proizvodjaci LCD tehnologije uspjeli da sustignu svoje rivale, stavljaju 18-bitne procesore na ploce HDTV uredjaja koji samo dobro rade u kominaciji sa 10-bitnim panelima kad je u pitanju LCD tehnologija.
18-bitni procesori su predstavljeni sa drugom generacijom 1080p modela i integrisani su u marketinske oznake engine-a. Viera 3 Pro kod Pansonica, Bravia 2 pro kod Sony-a itd.
Medjutim 18-bitni procesori su postavljeni da bi mogli da lakse barataju sa propusnoscu 1080p signala sa blu-ray diskova.
Kod plasme ti procesori rade odlican posao dok kod LCD-a je potrebno ugraditi 10-bitni panel koji ce davati za nijansu bolju sliku prilikom i samo prilikom reprodukcije blu-ray sadrzaja.
Posto se 10-bitni paneli ugradjuju sa najjacim verzijama engina poput Pro verzije kod Sony-a jasno je da je 10-bitna tehnologija trik, i da Bravia 2 Pro engine daje za nijansu bolju sliku od Bravia 2 engine-a koji se nalazi na 8-bitnim panelima jer nema 10-bitnog sadrzaja koji bi demonstrirao 10-bitne panele.

Mit 6; Plasma burn-in
Najveci mit kad je u pitanju HD tehnologija. Naime plasme su kao i LCD-ovi odavno sa nama, medjutim LCD-ovi nisu usli u komercijalnu upotrebu do prije nekih 10 godina zbog skupljeg nacina izrade i nedorecene tehnologije koja se iz dana u dan popravlja.
Jedini izbor za vece panele su predstavljale plasme. Koje su imale problema sa burn-inom ili „zapecenom“ staticnom slikom. Radi se o tome da ako ostane staticna slika dovoljno dugo da usljed radne temperature plasme dio gasa koji prikazuje staticnu sliku ce se zaljepiti za panel.
Danas je to stvar proslosti jer tehnologija samih plasmi je dostigla svoj vrhunac da je i burn-in rjesen na vise nacina.
Pixel shift predstavlja prvi nacin i predstavlja mogucnost pomjeranja pixela po x i y osi kad se ne detektuje strujanje elektrona na odredjenom djelu panela.
Dakle imate logo koji stoji 3 sata, elektronika ne detektuje strujanje elektrona na tom mjestu, dolazi do pomicanja slike za 2 do vise pixela(obicno korsnik u meni-u ima kontrolu nad brojem pomaknutih pixela) po x i y osi da ne bi doslo do burn-ina.

Drugi nacin je smanjivanjem Kontrasta i Osvijetljenja za 50% cijelog ili odredjenog dijela ekrana (sto novije plasme mogu uraditi)
Cak i da dodje do burn-ina TV je u stanju odraditi „ispiranje“ bijelom bojom gdje zapecena slika nestane vrlo brzo.


Mit 7; 100Hz refresh rate i odziv
Danasnje sve plasme imaju 100Hz mod koji predstavlja brzinu osvjezavanja od gornjeg lijevog coska do donjeg desnog. Dakle kod 100Hz uredjaja slika koja predstavlja rezoluciju uredjaja je prikazana odnosno iscrtana 100 puta u jednom taktu.
Plasme po uzoru na analogne CRT rivale bez problema odradjuju refresh rate. Odziv matrice kod plasmi je , trenutacan ili 0,0001 s. Bez ikakvog ghostinga.
LCD-ovi su prvenstveno zamisljeni kao digitalni paneli koji su radili na 50 odnosno 60Hz sa 8ms matricama. To znaci da maksimalan broj slikica koji LCD moze prikazati (1000ms/8ms) je 125. Kod NTSC-a koji radi na 60Hz-a refresh rate LCD-a je 120Hz sto odgovara 125 slikica u sekundi. Poredeci Plasme i 50Hz(PAL) odnosno 60Hz(NTSC) LCD-ove jasno je bilo da LCD tehnologija pati od ghostinga odnosno nemogucnosti pixela da iz on stanja predju u off i vice versa, sa druge strane da promjene spektar boja dovoljno brzo gdje se opet javljao ghosting(zamucenje nastalo tromoscu matrice).
Proizvodjaci LCD matrica su implementirali 100Hz engine u svoje modele, medjutim zbog samo digitalne strukture LCD-a 100Hz je stvarao artefakte(pojavljivanje neprepoznatljivih objekata i pucanje slike)
Sa drugom generacijom 100Hz, stvar se popravila sto se tice artifakta ali je ostao prisutan jedan nezeljeni efekat koji 99% korisnika smatra negativnim a to je da 100Hz slika na LCD-u izgleda kao da je snimljena amaterskom kamerom.
Kod pojedinih proizvodjaca koji implementaciju 100Hz nazivaju Motion Flow ili DNIE postoje 3 nivoa kontrole; Low, Normal i High. Iako Low predstavlja najbolji odnos odaziva matrice u cilju reduciranja ghostinga i filmskog prikaza kao i pojave artefakta, jos uvjek pruza izgled amaterske slike.

Mit 8; Motion resolution i input lag
Motion resolution predstavlja broj koji odgovara broju horizontalnih linija koje su u stanju biti prikazane od strane matrice u jedinici vremena pri brzim scenama.
Dakle ako kazem da je maximalna vrijednost 1080 (zbog 1080 rezolucije), vrijednost 250 se smatra kao minimum, Plasme prikazuju oko 900 (maximalnih 1080 Panasonic i Pioneer modeli), dok LCD-ovi sa 50Hz refresh rateom prikazuju 300. Sa ukljucenim 100Hz algoritmima taj broj se penje na 600 kod najjacih modela Sonya i Samsunga. Jasno je da je prikaz brzih scena puno bolji na plasmi.

Input lag se najcesce veze sa Console gaming i predstavlja vremenski period koji se mjeri u ms da tv obradi ulazni signal i da ga izbaci kao sliku.
Naravno po nekoj tradiciji plasme zbog brzog odziva panela ne pate od input laga, dok LCD paneli variraju od modela do modela i od proizvodjaca.
Proizvodjaci ugradjuju tzv game modove koji smanjuju input lag. Televizori sa 60ms input lagom se ne mogu preporuciti igracima, modeli sa 10ms su sjajni a neka sredina je 30ms.

Mit 9; Gaming na HDTV-u
Autoru ovog clanka najdraza stavka. Nedavno sam odigrao Kings Bounty na plasmi i moram priznati da je taj naslov pun menia i barova koji su satima staticni. Igra je zaista duga, preko 200 sati aktivnog igranja, dovoljno za svaki moguci burn-in.
Da li je doslo i do najmanjeg burn-ina, ne!
Ako ste u fazi kupovine TV-a mnogi ce vam reci kako je LCD bolja kupovina sto se tice gaminga, a sad se zapitajte uzimajuci u obzir gore navedene mitove da li je to tacno.
Da vidimo; odziv, motion resolution i input lag stavke koje su najbitnije za igranje su na strani Plasme.
Pa kako je to LCD bolji za igranje? Mnogi se boje burn-ina zbog staticnih barova, medjutim pravilno setovana plasma od prvog dana koja gori prvih 200 do 300 sati na 50% kontrasta i 50% osvijetljenja u 99.9% slucajeva nece imati burn-in.


Mit 10; Potrosnja elektricne energije
Na nasem podneblju 90% ljudi ce reci kako je LCD bolji, kad sumirate sve gore napisano ne postoji jedna jedina stavka u kojoj LCD daje superiorniju sliku nad Plasmom.
Da spomenem jos par stvari kojih se po zapadnim forumima mnogi doticu a radi se o potrosnji.
Kada pogledate specifikacije plasme i lcd-a, jasno je na prvi pogled da plasme trose vise elektricne energije od lcd-a.
Medjutim da li je to tako;
HDTV tehnologija je vrlo mlada, pa cu svama podjeliti misljenje a vi odlucite da li je to tako.
Ako se vratite na mit 2 gdje sam govorio o osvijetljenosti LCD-a i plasme, mozete izvuci zakljucak oko potrosnje.
Naime napomenuo sam da pozadinsko osvijetljenje kod LCD-ova (ako se ne radi o LED tehnologiji) non-stop gori, bez obzira da li se prikazuje crna boja ili ne.
Kod plasmi to nije slucaj, plasme nemaju pozadisnko osvijetljenje, prema tome u momentu kada se treba prikazati crna boja svi pixeli u tom djelu se gase.
Primjer je jednostavan, gledate film koji je snimljen u 2:35 : 1 modu. Dakle imate black barove iznad i ispod slike.
Za svo trajanje filma kod LCD-a pozadinsko osvijetljenje se ne gasi, dakle LCD doslovno baca ele.energiju obasjavajuci te 2 crne trake(barove) na kojima se nista ne prikazuje (naravno pixeli blokiraju tu svijetlost).
Za to vrijeme kod plasme potrosnja elektricne energije je prepolovljena jer svi pixeli koji prikazuju crnu boju su ugaseni.
Nadalje ako date par hiljada maraka, kuna, eura na HDTV i pratecu HD opremu zar gledate koliko cete struje potrositi???


Plasma vs. LCD
Poslije 10 mitova jasno vam je koliko je Plasma superiorniji sve ukupni perfomer i pobjednik u odnosu na LCD. Sa izlaskom 1080p plasmi jedina stavka sa kojem je LCD tehnologija imala prednost je izbrisana.
Sumiranjem dobije se cinjenica u kojoj je plasma sa svojim kontrastom, prikazom, boja, prikazom crne, prikazom sjena, odzivom matrice, vidljivim uglom i ostrinom ispred LCD-a.
Dao sam moje misljenje oko gaminga i potrosnje, ko se ne slaze neka ostane uz LCD tabor, za sve ostale plasma je logican i sto je najbitnije i do 25% jeftiniji izbor posmatrajuci dijagonale i krajnju kvalitetu slike.
Nani je offline   Reply With Quote