[JosipMiller]

Autor Visage

E moj Bu...


Umjesto 68x Moto erotiziranja medju smetjarima, bolje ti je da okrenes po MTČ carapama i nadjes Jureke ako hoces AIX-irati sa mojom masinom
Jonathan ce jednako ukakiti posao i bez tvog ulizivanja :

Govorio sam o samom OS-u, odnosno tvom pristupu prema njemu kao nekom usputnom prelasku. Sve se moze dignuti, nije u tome problem. Malo mi je mucno o njemu jer sam se zadnju godinu nagledao par instalacija po egozticnijim mu kucnim SUN kockama. U tvom slucaju je ponavljam > sam sebi svrha. Primjeti kolegu Ristu Aoristu u svim navodima o Solarisu u ovoj temi. Svi pricaju u proslom vremenu Veliki je gust na samoj Sun masini zezati se i imati stalni Solaris, ali u tvom slucaju, to je kao da izadjes gol... kao od majke rodjen iz stana na ulicu i tako provedes dan trazeci novi Nepotrebno. Kad si vec istu pricu postao i na dodatnom mjestu, onda prati Solaris meštra Annatara i Zondovog idola, pa ti mozda bude barem zanimljivo.

Pola stvari koje si nabrojao mozes slagati na nekoj omanjoj masini koja ti cuchi u sobi i koju si morti otpisao kao starom kramom. Nije li veci gust i zadovoljstvo na takvoj masini uz svoju glavnu, uciti i podizati koji god imas OS na tapeti projekta osvajanja/ucenja tokom godine? Cemu dramatizirati nekim velikim prelascima tipa : Jesen prođe, ja se ne oženih

Inace, ako bas hoces vidjeti najljepsi desktop MM OS, onda upoznaj prvo (nazalost) Apple nesudjeni BEOS

Dozvat cu veceras velikoh Sus meštra koji je srecom registriran na PCE-u pa nek ti istrese svoje trenutne dojmove. Neki dan sam gledao zadnji Suse = prekrasno!

Nazalost momci iz velikog plavog nisu prilagodljivi Ni 5 FRU-a mi nije danas pomoglo da to desifriraju. Nemoguca misija cini se

Pozdrav svima.

Odmah mi je upala u oči riječ "Solaris" u ovom threadu. Unix je inače poseban način razmišljanja, a ne samo OS, a Solaris je poseban način razmišljanja čak i u odnosu na druge unixoide. Ljudi koji su posvećeni Solarisu su uglavnom potpuno nezainteresirani za bilo što drugo i drže se uglavnom vrlo strogo Solarisa. Mnogi čak gledaju s visoka na sve što nije isključivo na Sun hardwareu. A svi uglavnom gledaju s visoka na sve što nije Solaris. U to sam se uvjerio u vrijeme dok sam se htio striktno uhvatiti Solarisa. Pristupio sam forumima i supportu kao registrirani user Solarisa no mentalitet tipičnih Solaris freakova jest da Solaris shvaćaju doslovno kao križarski rat protiv svega drugoga. Nadalje način kako Solaris funkcionira iznutra zahtjeva dug period prilagodbe za sve koji su prije toga bili na Linuxu, BSD-u ili ne daj Bože Window$u. Solaris bih s respektom ostavio ljudima koji ga imaju gdje uposliti i namjeravaju posvetiti budućnost ovom inače vrlo kvalitetnom i sigurnom ali definitivno ezoteričnom sustavu. Svima bih preporučio ako žele nešto saznati o Solarisu ako su baš radoznali da odu na slijedeći link:

http://www.forum.hr/showthread.php?t=122578

gdje se odvijao vrlo dinamičan thread o Solarisu.

Drugo, instalacije su bitno evoluirale, čak su i instalacije BSD baziranih sustava ) od kojih su poneke prije bile apsolutno neshvatljive recimo nekom tko se nije naviknuo na Unixe uopce) - bitno napredovale po pitanju intuitivnosti; ovdje bih pohvalio DesktopBSD čija instalacija predstavlja kvantni skok u odnosu na svoje prethodnike (FreeBSD). Još jedna izvanredna instalacija se bilježi kod OpenSuSE 11 koja sukladno svojim rodjacima iz SuSE familije ima instalaciju koja dozvoljava detaljne stručne postavke, automatsku instalaciju, repair, step by step instalaciju a cijelo to vrijeme možete pristupati svim detaljnim postavkama instalacije sve dok ne započne sam proces. Dakle dozvoljavava instalaciju nekome tko bi htio "sve odmah by default" ali i freakovima daje mogućnost da kopaju po detaljima. Instalacija RedHata i njegovih "kolega" - Anaconda je isto jedna od meni omiljenih text mode instalacija (inače kasnije odlično prenesena u grafichki mod).

Nekako po skalabilnosti, prilagodljivosti, mogućnosti nadogradnji, dostupnosti softvera pa i sigurnosti i konačnoj primjenjivosti u praksi za desktop i workstation primjene konačni izbor mi je Linux i to s naglaskom na OpenSuSE i CentOS. Ovaj potonji nosi sva svojstva enterprise Linuxa (osim cijene koju nema ) pa mu primjena ide i dalje od desktopa. Od klasičnih Unix descendanta sam sklon BSD-u i njegovim derivatima.

A glede izgleda SuSE i ostalih desktopa to je uglavnom stvar implementacije i strukture KDE - znam što misliš - crappy (Fedora) i non-crappy to jest mnogo lijepi (SuSE) fontovi. Tu je problem recimo kod LCD monitora jako izražen. Jednom si znam gledao na CRT i bili su ti nekako bolji fontovi - zato je ta razlika bila tako izražena ! Kod Fedore na LCD-u zna biti katastrofa. Ovo sam rješavao instalacijom novih fontova i još nekih biblioteka zaduženih za rendering fiontova (ne znam ih sada napamet, u OpenSuse sam trenutno). Uglavnom vrlo nezgodno za razliku od SuSE koji po defaultu ima gotovo sve sasvim OK u GUI-u. DesktopBSD ovo odmah napravi gotovo savršeno u KDE 3.5.

Još jedna stvar kod SuSE je bitno uznapredovali software management (package-manager) s ugradjenim software repozitorijima i bitno proširenim metodama traženja i sistematizacije softvera.

Evo po želji Visagea jedan snapshot iz OpenSuSE 11, KDE 3.5:

http://www.zshare.net/image/20173560265b07e4/

i još nešto krajnje važno. Na kraju presudjuje namjena sustava. Koliko sam saznao Konzum se vrti na CentOS, koji se bazira na sourceu RedHat Enterprise. Mnogi serveri se vrte na BSD ili Solarisu. Fedora Linux recimo uopće nije za takvo što već je za desktop primjenu (i to sasvim solidnu, ovo je osobno iskustvo). Neki su je čak pokušavali ugurati kao server no to je smiješno i samo govori o nedostatku znanja kod nekih ljudi. Priča s Fedorom je priča o drskosti nekih koji su je ugurali u totalno nepripadajuću namjenu i onda ocijenili kao "nedovoljno sigurnu" ( sniff. sniff - njuši li netko Micro$oft ? ) jednostavno jer je jednostavnošću uporabe, količinom uporabljivog softvera, multimedije, estetike radnog sučelja i potpunoj spremnosti za desktop počela vrijedjati Window$. Tko želi isntalaciju na USB sticku apsolutni šampion po odnosu mogućnosti, zauuzeća prostora, brzine i jednostavnosti instalacije na USB je Slax, još jedan izvrstan descendant Slackwarea. Svakako i Slackware bazirane distre su odlične posebno Vector SOHO koji u verziji 5 i nesto se vrti na pentium II strojevima sa potpunom funkcionačlnošću grafičkog sučelja. Vector SOHO je bio moj izbor za desktop primjenu dugo vremena. Moje distre (OpenSUSE, DesktopBSD, CentOS i Window$) se vrte na Q6600 quad coreu ali s druge strane je eksperimentalni stroj koji vrti Slackware 10 sa Windowmaker GUI na Pentiumu na 200 MHz. Htio sam vidjeti koliko je Linux u stanju revitalizirati kramu i stvarno može.

FreeBSD je sve šire primjene i može ga se vrlo lako podesiti za odredjenu namjenu (server, developer ... ). Koriste ga i kao server a sve više i kao desktop sustav. OpenBSD je egzotika koja radi kao "secured by default" i Ameri su je mrzili upravo radi te sigurnosti - a prave ju Kanadjani njima pod nosom. No i on je u posljednje vrijeme donekle sigurnosno "probijen".

A glede napomene uvaženog kolege Bubbe po pitanju konzole - u potpunosti se slažem - nikad, apsolutno nikada se ne može nadoknaditi protočnost i efikasnost rada u konzoli. To je istina koja će postojati dok ne nestane Unixa. Zato bih preporučio svima, posebno novima u Unixu i Linuxu da istražuju rad u konzoli, priručnika o konzoli i scriptingu u Linuxu ima na tisuće. Mnogi vrlo kvalitetni installeri i system manageri u text modu su ništa drugo nego - skripte !

Dakle neki konačni odgovor za skromnog desktop korisnika su Fedora ili OpenSUSE no iako razmjerno jednostavne instalacije ovo nikako nisu distre skromnih mogućnosti !
Usput, Visage drago mi je da si sjetio Schwartza. Jako dobro.

Pozdrav,

Josip