zašto je 250GB = 232GB?
 

Znam da je tako, ali me zanima zašto je to? jer kad podjeliš sa 1024 bi trebalo bit 244, a ne 232. Zanima me ako netko zna zakaj je to tako? Inače pričamo o WD SATA2 250 diskaču. I da... istraživao sam forum prije nego sam postavio ovo pitanje i nisam uspio naći odgovor na to, pa ako već postoji negdje, recite mi i to, da ne ponavljamo.

Proizvodjaci diskova racunaju da je 1GB 1000MB, 1MB 1000KB, 1KB 1000B i po toj logici disk doista ima 250GB, tj. 250 000 000 000 bajta. No zapravo je 1GB=1024MB, 1MB=1024KB, 1KB=1024B i tako dobijemo 232GB, tj. proizvodjaci diskova nas malo varaju... Tak je to kod svih i posve je uopbicajeno.

Kužim matematiku - 250000000 tri puta podjeliš sa 1024. jer kreće od bajta. hvala!

Što veći HDD to više gubiš. :)

Yes, how no.
Prefiksi kilo, mega, giga, tera, peta.. su iz dekadskog sustava i prema tome služe za potenciranje dekadske, a ne binarne baze.

Proizvođači diskova računaju kapacitet kako bi se trebao računati, dok *khm* M$ *khm* računa "krivo".

A ne kužim zakaj tako računaju kad je svudgje 1KB 1024B i sad nas tako opljačkaju :((((

Onda su to prefiksi kibi, mebi, gibi... koji znace 2^10, 2^20... A mozda ih zna 8.235% korisnika... ovo je "jednostavnije" i laiku blize, a proizvodjaci diskova to naveliko koriste da nas legalno opljackaju.

ne pljackaju nas. njihovo je pravo izraziti se u ISO propisanom standardu. to sto je u stvarnosti 8 bitova = 1 bajt to je sasvim druga prica

Kako je Mar već rekao, kilo, mega, giga su prefiksi u dekadskom sustavu, tj. označavaju faktor kao potenciju broja 10 kojim se množi odgovarajuća jedinica. Kilo označava 10^3 tj. 1000, mega je 10^6 tj. 1000000 itd. i ne mogu onačavati ništa drugo. Kako nikome ne pada na pamet reći da je 1 kilometar 1024 metara, tako ni kilobyte nije 1024 byta.

Za binarni sustav je IEC (International Electrotechnical Commission) usvojio posebne prefikse kibi (2^10), mebi (2^20), gibi (2^30), itd.

Tako je 1 kibibyte = 2^10 = 1024 byte, dok je
1 kilobyte = 10^3 = 1000 byte

Dekadski prefiksi

Binarni prefiksi

U principu proizvođači diskova su ti koji ispravno računaju, iako bi radi preciznosti bilo zgodno da napišu i kapacitet sa binarnim prefiksima.

nije li svejedno? ako na jedan CD stane 800 * 1024 * 1024 byte-a. film ce biti kodiran da stane na taj cd. a ja zelim na disk staviti 100 takvih filmova. koga je briga tko racuna ispravno, a tko krivo? cinjenica jest da proizvodaci diskova koriste to za bolji marketing. da je to njihovo pravo, jest, da su oni u pravu, nisu

Točno to. Što će biti kad budu hardovi po 2TB ili više, pa to će se gubiti po 100GB i više, a sve to zbog "marketinga". Mislim do baš i nisu male svote da bi se moglo samo tako prijeći preko toga, barem meni to smeta :kafa:

Nije u pitanju marketing nego različiti standardi označavanja kapaciteta. Evo isječak u vezi toga iz budućeg članka o diskovima koji pripremam...

Mjerenje kapaciteta

Proizvođači tvrdih diskova kapacitet obično označavaju koristeći SI sustav s prefiksima „mega“ i „giga“. To je puno za povijesne zahtjeve. Diskovi kapaciteta od nekoliko milijuna bajtova su se koristili od 1956., davno prije uvođenja binarnih prefixa (koje je standardizirao IEC u 1999.). Mnogi stručnjaci su ranije u računalnoj i poluvodičkoj industriji koristili prefiks „kilo“ kako bi označili 210 (1024) bita, bajta ili znakova jer je 1024 dovoljno blizu 1000. Slično se prihvatilo i za prefikse „mega“, „giga“, „tera“, čak i „tera“ te „peta“. Često ova upotreba koja nije u skladu sa SI sustavom dovodi do toga da je 1 kB = 1024 bajta, ali to je uglavnom izostavljeno, naročito u reklamnoj literaturi.

Operativni sustavi, kao Microsoft Windows, redovito prijavljuju kapacitet koristeći binarno objašnjenje prefiksa, što dovodi do odstupanja između kapaciteta utvrđenog od strane proizvođača i onoga što sustav prijavljuje. Razlika još više dolazi do izražaja kod raspona od nekoliko gigabajta. Na primjer, Microsoftov Windows 2000 prijavljuje kapacitet diska u decimalama do 12 ili više znamenki i koristeći binarne prefikse za tri bitne znamenke. Tako disk kapaciteta 30 GB deklariranog od proizvođača u Windowsima 2000 može biti prijavljen kao 30 065 098 568 bajtova i 28 GB. Proizvođači koriste SI značenje prefiksa „giga“, 109.

Međutim, raznorazni programi pod Windowsima gigabajt određuju kao 230 ili 1073741824 bajta tako da će prijavljeni kapacitet diska tada biti bliži 28 GB. Zbog toga mnogi alati koji prijavljuju kapacitet su počeli koristiti prije spomenuti IEC standard binarnih prefiksa (npr. KiB, MiB, GiB) jer su njihova značenja jednoznačna.

Neki ljudi opisuju odstupanje u prijavljenom i naznačenom kapacitetu kao da je to iskorišteno za podatke o datotečnom sustavu ili particijama, ali to je zapravo pogrešno. Međutim, kod većih datotečnih sustava (od više gigabajta), ti podaci rijetko zauzimaju više od nekoliko megabajta i prema tome se ne mogu ubrojati u izgubljene desetke gigabajta.

Kapacitet tvrdog diska se može dobiti umnoškom broja cilindara, broja glava, broja sektora i broja bajtova po sektoru (najčešće 512).

ISO standardom nisu definirane jedinice kapaciteta pa tako ne postoji kilobajt, megabajt itd. Definirani su samo dekadski prefiksi kilo, mega itd. Tako da stvari nisu ciste. ISO standard bi se mogao i prosiriti pa definirati prekise kilo, mega itd. koji ce znaciti 1000/milijun neceg, osim u slucaju kapaciteta memorije gdje ce oznacavati 1024 neceg. Iako do toga nece doci.

To bi trebalo biti zakonom definirano jer operacijsku sustavi i dalje za kilo koriste 1024.

Tehnicki gledano, to i jest zakonom definirano (cim se nalazi i u IEC i SI sustavima), a proizvodjace OS-eva bi trebalo natjerati da paze na to. No, neki paze, neces vidjeti takav nacin prikaza vec nesto slicno "x segmenata po 512 bytea" i slicno.

opterecujete se previse. osobno mi je draze 1024, nego da je 1000.

Ne znam tocno kako je definirano u IEC standardima, ali cini se da ili nije dobro definirano ili se nitko toga ne drzi pa je svejedno. A glede SI sustava - u njemu ne postoji bajt, tako da kad upotrebljavamo prefikse kilo, mega itd. u vezi s bajtom, nije nuzno da to znaci 1.000 kao u SI sustavu jer bajt nije jedinica SI sustava.

Proizvodjaci OS-eva nemaju sto paziti. Dok se to zakonom ne definira, odnosno dok se bajt i binarne jedinice ne uvedu u SI sustav, tako nesto vjerojatno se nece dogoditi. Stvari ce se poceti mijenjati tek ako Microsoft uvede binarne znamenke u svoje OS-ove. Imao je priliku s Vistom - ako se Vista zadrzi na trzistu dugo kao XP, onda...

Ovo sto si napisao zbilja nema veze s nicim. Ono, napisat ce da sektor ima pola kilobajta ("po" SI sustavu) plus 12 bajtova?

Svakih mjesec dana jedna ovakva tema i ista rasprava.

Prvo, oznaka kilo je jasno definirana i nepromjenjiva - bez obzira da li se radi o kilobajtu ili kiloeuru.

Drugo, bit je relativno definiran kao osnovna jedinica informacije, dok je bajt potpuno nedefiniran i kao takav neupotrebljiv za bilo sto ozbiljnije. Da ne govorim da ni za koristenje svih 2^n nazivnika nema nikakve potrebe.

Trece, ozbiljni OS-ovi tako i definiraju slobodaj prostor. I da, moze se i tako protumaciti (kao pola kilobajta + 12 bajtova) ako cemo postivati standarde.

Jasno je definirana u SI sustavu i kad se unutar njega koristi - nema nikakvih problema. Van njega se jako rijetko koristi, osim u slucaju oznacavanje kolicine memorije.

Vec dugi niz godina bajt je 8 bitova. Tako da je definiran, samo nije zapisan ni u jedan standard (AFAIK). A o ovoj tvrdnji 'za bilo sto ozbiljnije' mogu se samo LOL-ati. Pretpostavljam da ti iz principa koristis samo bitove, kilobite, megabite itd., te da si si OS i sve programe podesio tako da ti svi kolicinu bilokakve memorije prikazuju u bitovima, a ne u bajtovima. :D

A za 2^n ima potrebe. Racunala rade s dvije, a ne s deset znamenke, i to na svim razinama, pocevsi od toga koliko memorije mogu registrirati, od velicine sektora na medijima za pohranu itd.

Kako? Po 512 bajtova? Koji?

Netocno. Oznaka k za kilo ze koristi svuda, zvanicno i nezvanicno, a samo se nekad u informatici nepravilno koristi za 1024, umjesto kako je definirano kibi (i to cak po standardu).

Bajt je opceprihvacen kao 8 bitan, ali povijesno. Jos prije niti 20 godina je bilo normalno da bude i 7 bitan, 12 bitan i slicno. U racunicama u pravilu koristim omjere i nedirektna mjerenja, tj. ako trebam memoriju reci cu 512 megabajta, ne zato sto je tocno toliko potrebno, vec zato sto je modul toliki. Bilo bi mi svejedno i da je 500 megabajtni.

2^n je danas totalno obsolete. Dok si imao par k memorije bilo je OK, ali danas... Smijesno je uopce s tim i pokusati racunati, a upravo na primjeru diskova je i vidljivo zasto.

Tko koristi takav prikaz? AIX, recimo.

# df /tmp
Filesystem 512-blocks Free %Used Iused %Iused Mounted on
/dev/hd3 24576 23320 6% 33 1% /tmp