Osigurac struje...
 

Ima li ovdje koji elektronicar?...naime zanima me sto konkretno znaci oznaka na strujnom osiguracu tipa etimat b10... Ono sto mislim da znam jest da je etimat naravno marka osiguraca, oznaka b znaci da je osigurac "kucnog tipa", nesto osjetljiviji od recimo c....a 10 bi znacilo da tolerira potrosnju do 10 ampera? E sad zbog ovog i pitam? Sto to konkretno znaci? Ako imam tri utikaca spojena preko tog osiguraca jel to znaci da oni istovremeno ne smiju preci 10 ampera? I to u kojem vremenskom roku? Dakle, u toeriji ako imam samo jedan uredaj koji trosi 12a hoce li odma izbaciti?
Ovo me zanima jer od jedne sobe mislim napravit radnu, tamo ce mi biti komp, i jos dosta elektronickih uredaja...cijela soba je na jednom osiguracu pa me zanima moram li ga mijenjat...i naravno opet ponavljam sto to sve znaci u praksi, ovo gore napisano? Molim malo detljnije objasnjenje.
Hvala!

To B znači karakteristiku osigurača, evo objašnjeno > http://korisnojeznati2.blogspot.com/...osiguraci.html

Prvo pokušaj otkriti koji je presjek / debljina žica doveden u tu prostoriju tj. na te utičnice, isto tako jeli scuho (sa uzemljenjem) ili vulgaris.

Ako je 2.5 mm2 onda možeš / smiješ zamjeniti taj osigurač sa B16 verzijom.
Ako je 1 ili 1.5 mm2 onda NE SMIJEŠ mijenjati osigurač.

Isto tako, pretpostavka da su svi spojevi odrađeni kvalitetno.
Primjera radi, treba izbjegavati utičnice kod kojih se žice spajaju "na šuštu", puno je bolje kad je pod vijak (možeš pristojno stegnuti).
To će biti sasvim ok osim ako ne misliš koristiti aparat za zavarivanje.

Jasno da kad je sve na jednom osiguraču da se potrošnja zbraja ... > vidi gornji link.
Za tvoje pitanjje 12A je taman na granici, možda hoće / možda neće izbaciti nakon nekog vremena.

Ok,hvala...vidim da je za eventualni prelazak 10 ampera izbacuje/tolerira do sat vremena...
Jos jedno podpitanje...jel osigurac gleda bas ampere ili watt-e? Naime osigurac je na 220 v i 10 ampera a uredaj radi na recimo 19 v i 3 ampera?
Dakle, molim potvrdu samo da su watt-i nebitni, odnosno da gleda/okida samo na ampere?

Ako imaš uređaj koji radi na drukčijem naponu od 220V, tj. uređaj koji ima npr. transformator te smanjuje napon, onda je drukčija računica.

Za ovaj tvoj primjer, struja koju vuče uređaj sa osigurača iznosi:

I= (19x3)/220 = 0,259A





Evo još jedan primjer. Imamo 3 uređaja:

A: 10V i 15A
B: 15V i 20A
C: 20V i 30A

Struja koju će oni vući sa osigurača je:

I = ((10x15)+(15x20)+(20x30))/220
I = (150+300+600)/220
I = 4,77A

Što praktički bilo koji prosječan sobni osigurač može izdržati.


Btw watti (el. snaga) su umnožak napona i struje.

Kada "preračunavaš" istosmjerno u izmjenično, računaj da postoji i nekakav gubitak konverzije koji povećava ukupno potrošnju. Ako izračunaš nekakvu DC snagu koju uređaj razvija na "izlazu" onda na ulazu, za manje uređaje, možeš komotno dodati 10-15% na iznos potrebne ulazne snage. Recimo, kvalitetnija napajanja za računala teže tome da pređu 90% efikasnosti u nekom rasponu radnih temperatura i opterećenja.


Generalno gledano, ako na raspolaganju imaš približno 2kW, to je poprilično puno za elektroničke uređaje. Nekakvo razumno gaming računalo s jednom mid range grafičkom troši do 500W. Monitori i televizije troše do 50W. Za 50W LED rasvjete soba ti svjetli ko Betlehem. Stane u takav budžet i jedan solidan audio sustav od kojeg će treštat pola susjedstva :D

ako se smijem nadovezat s pitanjem - koja je razlika između limitatora i osigurača?

kad smo renovirali, električari su nam vratili prastari limitator od 40A koji je bio od ranije tamo (jer imamo monofaznu struju, pa kao da ne bude overload).

koliko dugo limitator trpi potrošnju iznad svoje propisane prije nego iskopča?

S obzirom da objašnjavamo osnovne pojmove, stvarno nisam htio kolegi dodatno komplicirati stvari, jer bi završili na gubicima u instalacijama i prijelaznim otporima kontakata ovisnim o promjenama radne temperature, te razlikama u vodljivosti između bakrenih i aluminijskih vodiča :D




Osigurač služi tome da ti kuća ne izgori od pregorenih instalacija uzrokovanih prevelikom strujom, a limitator se brine da u toj situaciji, ostatak ulice ne ostane bez struje tj. da ne "srušiš" i trafo stanicu usput :D


Elektra ne može kontrolirati kakvu zaštitu instalacija imaju njeni korisnici, ali barem može limitatorom osigurati da "čavli-umjesto-osigurača" majstori ne uskrate ostale korisnike pristupu el. energiji.


Tipovi (podvrste) limitatora/osigurača su opisani u linku iz #2 posta, a brzina isklopa također ovisi i o tome koliko si prekoračio granicu limitatora. Na 44A vjerojatno neće odmah izbaciti, ali u slučaju kratkog spoja bi trebao relativno brzo (sekunde).

hah. to sa iskakanjem trafostanice je bilo aktualno do 90ih, barem ovdje. od onda su više puta mijenjali infrastrukturu. ali da, kužim šta hoćeš reć. neće više zbog kratkog spoja na termopeći cijeli kvart ostat bez struje.

naša kuća je iz 60ih, i svaki stan je imao pancere (do adaptacije), plus na fasadi imamo ormarić sa pancerima za cijelu kuću. kad su nam majstori bušilicom potrefili kabel koji ide u garažu eksplodirao je glavni pancer u ormaru, zvuk kao da je bomba ošinula. i morali smo zvat elektru da ga zamijeni.

pitam jer limitator je na 40A (novi debeli kabeli su od dovodnog HEP ormara u prizemlju, do razvodnog ormara na katu, i opet novi kabeli do ormarića u stanovima) pa me zanima koliko mu treba da iskoči uslijed preopterećenja. indukcijski špaher troši do 7kW, plus dodaj bojler i klime, i tu smo na 10kW trenutne potrošnje, u zavisnosti kako se ploče na špaheru pale i gase.

Kada se barata sa vršnim vrijednostima instalacija, najveći problem postaju prijelazni spojevi, razvodne kutije i utičnice jer se počnu grijati tj. ako se koriste dovoljno dugo zna doći do topljenja izolacije i utikača.


Nedavno sam imao u familiji sličan slučaj gdje se šuko utikač doslovno dezintegrirao od topline, jer je trošilo radilo relativno dugo pri velikom opterečenju baš na prekidnoj granici osigurača.



Topla preporuka, ako je ikako moguće, ne koristiti velike potrošače (na max postavkama) istovremeno, kroz duži period.


Btw baš čitam na stranicama Gorenja da njihovi štednjaci imaju vremensko/temperaturnu zaštitu na svakoj ploči (1,4-2kW), pa ih na max postavkama možeš koristiti samo 1,5h, dok ih recimo na nižim postavkama možeš kuriti višestruko duže.

pretpostavljam da max postavka znači kontinuirano (nema gašenje). recimo naše indukcije imaju regulaciju 1-9, a tek ako sa 9 ideš pojačat, ode na max kada se indukcija ne gasi. i tada ti neda da sve ploče rade, već samo 2 od 4. ako smanjiš, onda možeš paliti i ostale.

sat i pol je jako dug period , ako uzmeš u obzir da padela sa prosječno 3 litre vode zakuha za 5 minuta. za sat i pol će se vjerojatno sve skupa rastopit, iako naša ode u overheat kroz par minuta ako griješ padelu bez vode.

odosmo offtopic.

Evo imaš tu za recimo eti-jev limitator tehničke specifikacije:

https://www.eti.hr/product-search-2?...4&id=704003998

Pa i nije neka komplikacija dodat 10-15% na sumu.

Da li vrijedi ta računica ako ja koristim Corsair AX1600i na 1000W@230V gdje on ima 96+% efikasnosti ?

Ne znam na koju računicu misliš, ali zar nebi formule / pravila / računice trebale jednako vrijediti ?
Poanta je da smo ispravno postaviš zadatak :D

Tako je, ako znaš kakva trošila imaš. Ako ne znaš, onda samo nagađaš.

Evo jedan primjer - Imam kvalitetan LED driver koji ima efikasnost 95%, a on se poprilično razlikuje od nekakvog kineskog smeća koje ima 75-80% na max opterećenju.

Zato se ne barata sa brojkama za koje nisi siguran. Iako vjerujem da je (u slučaju našeg pokretača teme) riječ o poprilično nezahtjevnim trošilima (s obzirom na primjer koji je naveo), pa cijela stvar oko efikasnosti gubi na smislu, jer ako ima npr. osigurač od 10A, onda mu je praktički svejedno da li je ukupna struja 4,5A ili 4,8A.

Tek sad odgovaram bio sam zauzet...Mislim da se nismo točno razumili ali si opet ok odgovorio... :) Moje pitanje je bilo da li zapravo jedan osigurač od 10A zapravo možemo opteretiti sa ukupno 2,2 kw ( 10A*220V)? Ili samo sa 10A bez obzira na voltažu...? dakle, kao što si odgovorio zapravo možemo ga opteretiti do ukupno 2,2 kw...sa nizom uređaja. Preko toga iskapča.

Pa da, bitno je da radi, a kako e to nije važno :)
Još on sad cjepidlači sa nekih 300 mA gori / doli :D:D

Da se vratimo na temu,
... 10 A > 2.2 kW ... samo sa napomenom da se norma promijenila, više nije 220 nego 230 V AC.

Jesi li pogledao debljinu žica, šta smo te pitali odmah na početku ?

Da, tako bi ti bilo najjednostavnije ići, preko snage.


Jer da bi zbrajao struje, napon mora biti konstanta (220V). Ako je drukčiji napon, onda se treba preračunati i struja. Npr. ako uređaj radi na 22V (10x niži od 220V) i struji 10A. Onda tu struju prilagođavaš naponu osigurača (220V), te je ona 10x manja.


22V x 10A = 220V x 1A


Naravno, ne računajući nekakve gubitke u pretvaranju (5-20%), koje svaki uređaj ima.


Isto tako, kada računaš snagu računala, ne računaš nazivnu snagu napajanja (npr. napajanje od 1000W), već računala uglavnom vuku manje snage iz mreže, ovisno o tome kakav je procesor, grafička itd., jer ona vrlo rijetko rade na 100% snage napajanja.

Jesam i izgleda da bi moglo...naravno, za to ću zvati ipak elektronicara...mozda u teoriji i jest dosta 10A ali neka stavi 20A da sam miran...

.,,

Evo ga sad, daš mu mali prst a on bi odmah cijelu ruku :kafa:

Već sam napisao, Ako je 2.5 mm2 onda možeš / smiješ zamijeniti taj osigurač sa B16 verzijom.
:amen:

20 A je preko norme za 2.5 mm2, može za kratkotrajno opterećenje ali ne za konstantno.

Jel postoji neka tablica/prirucnik/norma koja daje koliku se amperazu smije provlaciti kroz vodic odredjenog presjeka? Pretpostavljam da tu ima jos faktora: jel vodic u zraku, u zidum kakva je izolaca i slicno?

Sto je s uzemljenjem?

Kako se tolerancije mijenjaju s naponom? Pretpostavljam da nije isto jer 1A na 10V je 10W, a na 220V je 220W.

Amper je amper. Volt je volt. Ohm je Ohm. Imaš tablice na netu po kvadratima ide ili po awg-u. Naravno ovisno od primjene, jedno je na hobby projektima, drugo na instalacijama kuće a treće na industrijskoj razini ovisno o propisima. Uzmi kvalitetan kabel, 2.5 i to je to.

Šugavi Google po geo gofnu uporno gura majčicu rusiju ako pitanje nije na eng ... :_pljuc_:

https://instrumennts.ru/uploads/dmpicg0dfc5.jpg

Ispricavam se, mislio sam na 16b ali mozak funkcionjra megalomanski i pise svasta nesto :lol2:

Oće to, od Fiće do Mercedesa :D

Jel ovo? :D

https://www.energy-solutions.co.uk/t...al-information

EDIT: Gaah, ovo su neke norme za brodove.

https://www.switchmanproducts.co.za/blog/tag/amperage/
https://www.reconelectrical.co.uk/im...Capacities.pdf

Ovo mi najbolje izgleda:
http://www.doncastercables.com/technical-help/

Postoji tablica o tome koliko struje je dozvoljeno kroz vodič kojeg presjeka, ali ovisno o vrsti izolaciji i presjeku proizvođač definira veličinu struje, tako da 2 vodiča istog presjeka mogu imati drugačiju max struju, naravno ovisi i o tome gdje je taj kabel ili vodič položen.

Primjer za NYY ili ti po jusu PP00 kabel
https://www.teslacables.com/proizvod/239

Kablu je svejedno dali je struja 10A pri 10V ili 230V. Zagrijavanje ili ti gubici u vodiču ovise o kvadratu struje koja teče kroz vodič.

Da, ja ovdje pričam o dodavanju 10-15% rezerve (kad ste već krenuli računati naopako) a ti se postavljaš kao da sam napravio detaljnu računicu temeljenu na ničemu.

Ako misli nakrcati prostoriju driverima efikasnosti 70% onda predlažem da gro investicije ode u halogene vatrogasne aparate jer će trebati.

Razlika između 4.5 i 4.9A je manje značajna od one između 9 i 10A.

Ok vidim da ću morati početi crtati neke stvari jer očito ne shvaćaš poantu cijele priče.

Čovjek je spomenuo uređaj koji radi na 19V i vuče 3A maksimalno.

Struja koju taj uređaj vuče iz mreže u idealnim uvjetima je 0,259A na 220V (na 230V vuče još manje).

Ako dodamo tih tvojih 15% ispada 0,297A, što znači da na gubitke otpada 0,038A.

Neka ima čak 10 (slovima: DESET) takvih uređaja, kolika je to ukupno struja koja otpada na gubitke?

0,38A

Osigurač to praktički ni ne osjeti.

Je li ti sada jasnije zašto gubici u ovom slučaju nisu toliko bitni ?