Svrha kondenzatora na matičnim pločama
 

Ovo je možda glupo pitanje, ali znam da sam prije par mjeseci guglao i nisam bio zadovoljan rezultatima.

Naime, zanima me čemu točno služe kondenzatori na pločama?

Razumijem da se kondenzatori koriste kod AC za peglanje napona i sl., ali što se pegla na pločama ako imamo DC?

Pitao sam 3 dipl. ing. elektrotehnike i nisu mi nešto ulili povjerenje. Jedan mi je rekao da kroz MBO teče izmjenična struja i da su zato tamo kondenzatori (na to sam ja malo blenuo jer živim u uvjerenju da teče samo DC), drugi mi je rekao oni "popravljaju" kvadratičaste oblike napone koji se javljaju kod takvih sklopova, a treći mi je rekao je ulaz u ploču DC, ali se tamo negdje putem nešto pretvara u AC koja u biti nije prava AC, nego neka čudna... U glavnom, zbuniše me totalno svi skupa :D

Ne znam, možda ja živim u nekoj zabludi, ali gdje kod piknem multimetar na ploču dobijam DC očitanje, ne znam od kuda priče o AC.

Zdravo seljački, ako može, jer baratam samo osnovama. Hvala :D

Isuse, čime se ti zamaraš. Nabavi bilo koju knjigu iz elektronike pa će ti biti jasno čemu služe.

btw, taj dipl. ing. koji je rekao da na ploči ima izmj. napona, je li to jedan od onih koji su diplomirali u Banja Luci ili Mostaru (šifra: 100 EUR diploma)?

Zdravo seljački, smanjuju fluktuacije napona jer nekim sklopovima samo stabilan napon odgovara. Samo baterijski izvor daje potpuno ispeglanu istosmjernu struju, sve što se preko Graetza ili nekakvog invertera ispravlja nema "ravne" karakteristike kad prikažeš na grafu.

Tom inžinjerčini koji je našao izmjeničnu struju na MBO treba oduzeti diplomu i poslati ga u kamenolom sa alatom "na žgance" jer očito ima problema sa strukom u kojoj se predstavlja kao znalac.

Ja ti nađem izmjeničnu struju na matičnoj za 20 kuna ;) :D

Ako uzmemo da je procesor veliki potrošač, a radi na naponu lupam 1-1,5 volti. Kako dobiti taj napon kad napajanje ima 3,3-5-12V. Jedan način je da se ubaci otpornik u seriju, što se ne radi (velike dimenzije nestabilnost itd.) Tad bi se radilo samo od DC komponenti. Taj napon se na ploči dobije sa impulsnim kolima koji spomenute napone pretvaraju na odgovarajuće manje. Ti sklopovi pošto rade na višim frekvencijama su malih dimenzija, a zbog toga i kondenzatori u filtriranju su različiti, u odnosu na one u mrežnom dijelu TV-a ( rade na cca 22khz), dok ovi rade npr. na 100 KHZ. Zbog toga idu oni sa malim otpoom tj. low esr, radi brzog punjenja-pražnjenja. Dakle kakva god ta struja bila (impulsna) nije istosmjerna. Eto to ti je jedno objašnjenje od hobi elektroničara.

Postoji vise razloga za kondenzatore, jedan je kod DC-DC konvertera (kolega begi spomenuo), drugi je problem kod digitalnih sklopova (danasnja racunala), da zbog nacina rada, mogu naglo povecati potrosnju, tj. struja naglo poraste. Napajanje i vodovi do procesora imaju neki induktivitet koji "usporava" reakciju. Kondenzatori u tom slucaju sluze kao rezervni izvor energije jer su sposobni brzo reagirati na promjenu.

Vidim, vas dvojica ste doktori nauka iz Prnjavora, a diplomu ste makar mogli platiti 100 jevreja, mozda bi stogod i naucili...

@OP, kao sto ti je netko lijepo rekao, hopa fino do antikvarijata, kupi neku knjigu Osnova elektrotehnike i Digitalne, nadji kako funkcioniraju osnovni sklopovi, a onda mozes lijepo pregledati chipove po ploci, uzeti datasheetove, i u elektricnom dijelu istog pronaci detaljnije cemu sluzi koji. BTW, koliko vidim iz prirode tvojeg pitanja, tebe zanimaju elektroliti - nemoj zaboraviti da postoje hrpa drugih vrsta kondenzatora (koji samim time sluze za druge svrhe) po vecini elektronickih uredjaja.

Ma kondići na pločama su uglavnom za ukras. :D

btw, bubba gdje bi ti na ploču našao izmjenični napon? Koliko znam, ATX konektor daje isključivo istosmjerni. Jest da mi elektronika nikad nije bila jača strana, lai nekkao sumnjam da na ploči postoji DC->AC konverter.
http://en.wikipedia.org/wiki/ATX

Malo pažljivije čitaj :).

Ovakvi... ispadi, da se izrazim vrlo blago i njezno, upravo su razlog zasto i dan danas proklinjem IBM i njihov PC koncept. No nebitno sad...

Ne znam zasto je ovo potrebno pisati, ali... Cjelokupna digitalna logika pociva na izmjenicnim signalima, pa samim time njihovim naponima odnosno strujama (da sad ne ulazimo u detalje, jer svi kupuju "struju" a ne "elektricnu energiju", no dobro).

Halo, sve i da nemas tri ciste s kompijuktorika, valjda znas da makar procesor barata s nekakvim kilo/mega/giga hertzima, a svi znamo da je cica Hertz blago preminuvsi nadjenuo ime mjernoj jedinici za frekvenciju, a frekvencija nuzno podrazumijeva, ni manje ni vise, nego izmjenicni signal. Na kraju krajeva, uzmi definiciju kvadratne funkcije koja je matematicka interpretacija pravokutnog signala kojeg trosi digitalna elektronika, koju onda razbucas Furieovom transformacijom, pa si opet dosao na to da se radi o - izmjenicnom signalu.

Pa ako ti to vec nije dovoljno za izmjenicne "struje" na maticnoj ploci, onda se samo sjeti sve sile PLL-ova i drugih sintetizatora izmjenicnih signala koji omogucuju da nase ploce rade tako kako rade.

Na kraju krajeva, jebo ga otac, jel imas ti zvucnu karticu na maticnoj ploci? Evo ti generator prekrasnog izmjenicnog signala.

možda bi bilo bolje koristiti pojam pulsiranje :p

Damn, toliko o mojih 20 kuna za jedan čisti primjer :D :lol2:

Da se napuhnu i da moraš preć na novu platformu jer prekupci deru na toj ploči koja tebi treba, a novih nema za kupit :D

eto zašto :D

pa mislim AC stoji za alternating current, obično je sinusoidnog oblika.
DC je direktna struja, jednosmjernna, unipolarna. Nju obično koriste sustavi koji su također unipolarni, a komp to nije.

Pa da definiramo ovdje problematiku glavnom gospodinu gore:

Cijelo računalo radi na principu digitalnog signala. To je ISTOSMJERAN PROMJENJIVI signal pravokutnog, trokutastog ili paraboličnog oblika( jako rijetko, izbjegava se). To se sve radi sa razlogom da u računalu imamo ono najbitnije na čemu računalo postoji sa čime radi, bitovima, 0 ili 1.

Zvučna kartica, koja je tu slavno spomenuta prima analogni signal (sinusoide,p*čke materine) i pretvara ih, pogodili ste, u digitalni signal pravokutnog oblika.
E sad, teško je dobiti točno pravokutni signal (čitaj nemoguće), stoga se koriste razni ispravljači da se dobije što kockastiji signal.
Eto, tako kompjuter radi.

U PCju, tj. na matičnoj ploči nema okretanja polova (+,-), stoga nema ni izmjenične struje.

Struja koja varira u rasponu od "ne teče" do "teče u jednom smjeru" je istosmjerna (impulsna), bez obzira na to na kojoj frekvenciji varira između tih stanja.

Edit: Bravo, zvučna kartica outputa izmjenični signal! :-) . Koliko sam shvatio autor dretve se zanima za "energetiku" na matičnoj ploči, što je Renesis fino pojasnio.

Freq. može označavati i broj impulsa u jedinici vremena na istosmjernoj struji, barem koliko ja znam iz svojih nekoliko godina škole. Impulsna istosmjerna struja koliko god bila slična izmjeničnoj i dalje ostaje istosmjerna. Po svim mojim dosadašnjim saznanjima digitalni signal je istosmjeran, odnosno po grafu dok je "1" mu je poluperioda takvih karakteristika, a "0" je baš to. Ako graf griješi, onda griješim i ja. Daklem, negdje su to i mene tako učili.
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Impulse_DC.svg

Ovo sa zvučnom me jesi, šta jest-jest. :D

...ili se kondiči napuhnu tjedan dana nakon isteka jamstva. Ili si odlučio očistiti komp od prašine pa ti nakon toga nešto zvecka u usisavaču. To su ti isti kondiči. Ili ti se komp blesira a da ne možeš skužiti zbog čega, 5 puta si reinstalirao Windowse i opet isto. Opet su ti kondiči u pitanju.

Grijesis jer s kogresnim pretpostavkama pokusavas definirati izmjenicnost nekog signala, a samim time i napona tj. struje koja ga na maticnoj ploci opisuje.

Problem je u tome sto "analognost" ili "digitalnost" signala nema nikakve veze s njegovom *izmjenicnosti*, sto implicitno tvrde doktori nauka iz Han Pijeska, Donjeg Vakufa i Olova.

Digitalni signal je izmjenican, sto mozes cak dokazati i matematicki na obicnoj kvadraticnoj funkciji, a kamo li ne na digitalnom sklopu koji ima realna svojstva.

Ako te bas veseli takva definicija, ima, dobrodosao u RS232 svijet, za pocetak.

Cak niti u matematici to nije istina; no, poanta upravo jest u frekvenciji, duljini signala i njegovoj interpretaciji.

Istosmjernim signalom (strujom, naponom, da ne ponavljam) mozes samo saznati je li tvoj konjpjuter upalje ili ugasen. I to je manje vise sve.

Ne dovodim u pitanje polaritet. Koji nicime eksplicitno ne iskljucuje izmjenicnost signala u unipolarnom okruzenju.

Ako je promjenjiv, valjda je onda izmjenican, jer nije konstantan, ter se mjeri u vremenu odnosno predstavlja realnu funkciju.

Koji je opet izmjenican, a to sto je "digitalan" samo znaci da je promijenio oblik. Pogledaj kako izgleda capture digitalnog signala RS232 specifikacije - vrlo pravokutno, vrlo negativno, vrlo izmjenicno, a na kraju - binarno i vrlo digitalno.

Pravokutniji, odnosno strmiji, ali nevazno sad.

Da bar.

Bubba, tok struje koji je uvijek u jednom (ili nijednom) smjeru nije izmjeničan. "Teslina" tj. fizikalna izmjeničnost struje se odnosi na smjer kretanja elektrona, a ne na matematičke definicije i transformacije funkcija.

Bilo kakva izmjeničnost u računalima je strogo signalne prirode, tj. prijenosa informacija, a ne prijenosa električne energije i pridruženog korištenja kondenzatora, što je autor zapravo i pitao.

"Dobro", i opet na kraju. Od zvučnika, mikrofona, odnosno integrirane zvučne kartice vodovi na kojima je skroz analogni, izmjenični signal "teku" po PCB-u :P

Digitalni sam spomenuo jedino zato jer si se ti na njega pozvao. Jedina razlika je da je stepenast. Dok ne mijenja polaritet u suprotni ne može se zvati izmjeničnom strujom.

Što se tiče električkog pojma, dok nema promjene iz "+" u "-" na žici, AC ne postoji. Iz tog razloga je "0" na izmjeničnoj struji uvijek nulta, odnosno srednja točka, a faza mijenja polaritet, što bi reklo i smjer toka elektrona.

Izmjenična struja ima sličnosti s impulsnom DC, ali impulsna se i dalje drži zadanog polariteta, iz tog razloga i jest DC. To što ona nije stabilna i linearna ne čini je izmjeničnom strujom jer ne mijenja polaritet. Promjenjiva jest jer mijenja karakteristike, ali zamijeniti promjenjivu struju s izmjeničnom je kao otići u restoran i pojesti jelovnik.

Baš to!

Pa tebe 100 godina nisam vidio ovdje! :)

"Smjer kretanja struje" (ako mislimo na gibanje elektrona) je identican u svim "strujama", postoje konvencije i bok. Razlika je u trenutnim vrijednostima, i upravo to fizikalno cini izmjenicnu struju "najvise" izmjenicnom, obzirom da se kolicina naboja kroz vodic mijenja s vremenom. Istosmjerna je istosmjerna jer je u vremenu konstantna.

Obzirom da se taj signal superponira na napon, pa samim time u igru dolazi i struja... Jel, da se ne ponavljam sad.

Ili mi hoces reci da jedan AM signal nije izmjenican jer... um, sto, ne moze se ustekati u suko utikac u bilo kojem smjeru u kojem zelis?

To naprosto nije istina i posljedica je uvrjezenosti i dogmatizma. Samo zato sto se *najcesce* koristi u prakticnoj primjeni napon sinusnog oblika koji mjenja polaritet nema nikakve veze s definicijom promjenjivosti, izmjenicnosti (ili kako vec ti je drago) struje, koja bas nije pretjerano teska za zakljuciti - ako u razlicitim vremenskim intervalima kolicina naboja mijenja (a kolicina naboja po vremenu je - struja), onda je struja izmjenicna. Obzirom da mi imamo jedini nacin prijenosa signala vodicima po maticnoj ploci naponom, pa posljedicno i strujom, koji je promjenjivih vrijednosti u vremenu, onda ga valjda prenosimo izmjenicnom strujom.

Nije otkrivanje teorije superstruna vidjeti kako struja "radi" i kako je konvencijama definirana izmjenicnost i istosmjernost. Intrinsicno, razlike nema, ne postoji "zelenija", "veselija" ili *izmjeničnija" struja, barem koliko je meni poznato. Zna se koje su fizikalne jedinice i tu neam previse dilema.

Ovo me podsjeca na dobru staru o bajtu i 8 bitova. Pa su onda sokovi, muke, konsternacije, Platonove pecine i ne znam kakva cudjenja i zblenjavanja kad se konstatira da bajt moze imati jedan bit. Ili njih prebrojivo beskonacno mnogo.

Kao sto rekoh, jel', samo ako ne mozes okrenuti suko za 180 i da vešmašina radi, napon nije izmjenican?

Kao sto sam pitao MackoUbicu, sto tocno cini emitiranje gornjih harmonika AM signala istog manje izmjenicnog od tvojih 220V u uticnici za koje si zapeo? Ili AM signal nije izmjenican?

Promjenjivom strujom se smatra ona struja čija se jakost mijenja tijekom vremena. Kažemo da je ta struja funkcija vremena. Na isti način se i promjenjivi naponi predstavljaju kao funkcije vremena.

Pri promjenjivim električnim strujama može se mijenjati ne samo njihova jakost izražena brojem ampera, nego se često susrećemo i s takvim stujama, kojima se u strujnom krugu mijenja i smjer strujanja. Ovdje u igru ulazi označavanje referentnog smjera.

Od svih promjenjivih veličina u elektrotehnici osobito su važne one, čije se promjene trenutnih vrijednosti tijekom vremena periodički ponavljaju. Takve promjenjive veličine zovu se periodički promjenjive.

Mnoge periodički promjenjive struje mijenjaju u vremenu jedne periode i smjer strujanja, a od tih su kako za praksu tako i za teoriju naročito interesantne one, čije su pozitivne i negativne površine u vremenskom dijagramu međusobno jednake, tako da je rezultantna količina protjecanog elektriciteta za vrijeme T jednaka nuli. Takve struje nazivamo izmjeničnim strujama. Izmjenične struje s kojima se u praksi susrećemo često su u pogledu vremenske ovisnosti veoma različite, pa se u vremenskom dijagramu prikazuju najrazličitijim periodičnim krivuljama.

Ovo će pametnome biti dosta. Na stranu obavezno označavanje referentnog smjera struje i ostala (pre)široka razmišljanja koja nisu bitna za osnovno shvaćanje razlike između promjenjive struje i izmjenične struje. Prema gore uvaženoj terminologiji elektrotehničkog svijeta možemo zaključiti tko je u ovoj dretvi u pravu, a tko u krivu.

Ova tema - zabavna za čitanje :D

Mislim da se previše zamarate oko terminologije koja jedino može imati težinu na njemačkom jeziku. Ovo naše promjenjljiva, promjenjiva, izmjenična, izmjenjiva, pizde mile materine struja je tak svejedno. (EDIT: skoro pa svejedno, očito se kačite zbog toga :D)

Icy, u jednu ruku si citiranjem knjige iz osnova elektrotehnike/električnih krugova sebe ograničio na apsurdno jednostavno razumijevanje što je to struja zapravo. Sama činjenica da si morao posegnuti za citiranjem govori dovoljno o tome kako si tome, kad se trebalo naučiti, pridao mali značaj.

BB, za tebe znam da se ne bi niti upuštao u raspravu da ne znaš što se u pozadini svega krije, ali isto tako tvoje guranje vode na svoj mlin sa svim živim primjerima je blesavo. Zar očekuješ da netko ide uopće provjeravati ima li na svojoj matičnoj ploči serijski port? U današnje doba? :D

Uostalom, pitanje u naslovu teme je odavno odgovoreno, a smatram da je potrebno proučiti literaturu o projektiranju elektroničkih uređaja, zašto postoji više vrsta kondenzatora, za koju namjenu se može koji koristiti i tako...

Međutim, najprije bi trebalo shvatiti kako rade osnovni RC i CR krugovi, te se onda prebaciti na nekakvo pokušavanje shvaćanja zašto se kondenzatori koriste.

Dubiozna rasprava o tome što je izmjenična struja nije trebala niti nastati.

Ali je zanimljivije nego ostali threadovi :D

50 Shades of Capacitor

Citirao sam namjerno da se neko zakači za to. :D

:D

E jebiga, ja se ne bih kačio s Bubbom premda imam knjigu u rukama. Stari je on lisac, odvuć će te u svoju RS232 jazbinu i onda si gotov!

Htio sam samo utvrdit našu terminologiju po "službenim" najosnovnijim mogućim objašnjenjima... Čemu filozofirat okolo ako to možeš pogledat najjednostavnije moguće. Znaš da ja nisam E-ovac, ne zanimaju me previše ovakve stvari, al kad sam pročitao da je izmjenična struja ona struja koja nije apsolutno uvijek konstantna... Već sam mislio da sam krivo popamtio Osnove. Očito Bubba bolje barata terminologijom od Pintara i Kuzmanovića.

Nemojte mi SiS spominjat molit ću lijepo - sutra je ispit :D. A kad smo kod istoga kakve veze on ima sa AC i DC strujom. Ima u njemu svačega ali ne spominje se baš AC i DC struja ... niti ikakva struja kad smo kod toga. Ima tamo signala, pobude, periodičnosti, neperiodičnosti, sustava ... da ne nabrajam dalje.

A što se same rasprave tiče i kondenzatora mislim da je problem u povezivanju struje i kondenzatora bez prethodnog definiranja istog kao elektroničkog elementa i pripadajućih mu svojstava.

Trebalo je prvo definirat RLC krug, ponašanje elemenata u njemu, pa onda pojam same pobude odziv na istu itd.

Al kao što netko reče - zanimljivo je čitat :D, barem nešto da nije overclock ili n-ta stvar koja ne radi.

p.s. ne smijemo zaboravit razne nadogradnje :D

EDIT: zašto bi trebalo lockat temu? Mislim - tematika je svrha kondenzatora na matičnoj .... rasprava je možda malo pobjegla u struju ali kad se usuglase pojmovi .... :D