64 bita
 

Gdje mogu pročitati ili ako mi netko može objasniti slijedeće:

1. Što to znači 64 bitna -aplikacija, -OS, ili pak 64 bitni procesor?

2. Koje su prednosti i nedostaci navedinog hardvera ili softvera?

3. Zašto bi sad netko želio ili ne bi želio kupiti 64 bitni procesor?

4. Koju matičnu ploču (čipset) upariti sa 64bitnim procesorom?

5. Koju platformu izabrati u 64 bita- Intel ili AMD i zašto?

hvaća na svakoj pomoći?

Kak misliš što? Znači to da je recimo OS 64-bitni tj. da zna iskoristiti prednosti 64-bitnog proca. Za sada jedino Linux u potpunosti podržava 64 bita, na XP-u se radi ali je još uvijek u beta fazi. Igrica i ostalih aplikacija nema za sada (berm ne bitnih) ali je pitanje vremena kad budu došli. Govrim sa strane kučnog korisnika.
Što se izbora hardwera tiče sad su trenutno aktualkne AMD platforme bazirane oko nforce 3 chipseta i VIA KT8xxx za socket 754 procesore. Dolaze socket 939 (tj. več ih ima ali puno para) s nforce 4 chipsetom itd.
Ako se uzima novi komp i spreman si zanjega dati nešto love onda je s754 platforma skoro pa obavezna.

Ma najinteresantnije mi je ovo prvo pitanje.

Da preformuliram: Koja je razlika između 32 bitnog i 64 bitnog OSa, aplikacije, procesora? U čemu je baza sa tim bitovima?

32 bitni OS može vrtiti samo 32-bitne aplikacije dok 64-bitni OS, uvjetno rečeno, može vrtiti i 32 i 64-bitne aplikacije.

64-bitni procesor poput Intelovog Itaniuma može vrtiti samo 64-bitne aplikacije. Izvođenje 32-bitnih aplikacija na ovom se procesoru vrši pomoću emulacije koja je prilično spora i neadekvatna za ozbiljan rad.

32-bitni procesor radi samo sa 32-bitnim aplikacijama i OS-om.

32/64 bitni procesor, tzv. x86-64 procesor poput Athlona 64, može bez emulacije (dakle softvera) vrtiti obje vrste aplikacija.

Prednost 64-bitnih aplikacija (u kombinaciji sa procesorom i OS-om) je veća preciznost izračuna te veća mogućnost alokacije radne memorije - dok 32 bitni sustav po procesorui(zapravo jezgri procesora) može alocirati 4 GB memorije, 64-bitni može alocirati mnogo više.

Tehnički ne postoji definicija 64-bitnog "računalstva". Prema IBM-u, 64-bita nudi slijedeće beneficije u odnosu na 32 bita:

* Large file support (dakle datoteke veće od 2 GB)
* Very large memory support (alokacija veće količine radne memorije)
* Large application virtual address spaces (mnogo veća virtualna memorija)
* 64-bit integer computation, using hardware with 64-bit general purpose registers. (mogućnost korištenja nativnog procesiranja sa 64-bitnim podatcima - dakle oni sa vekim brojevima ili velikom preciznošću)



Nadam se da ti je ovo malo klarficiralo temu.


PS

Ako sam nekaj usput zahebo pri objašnjavanju slobodno me ispravite.

Beren, lijepo si to odgovrio.

Možeš li mi još probat objasnit zašto se 64bitno računalstvo zove baš 64 bitno a ne na primjer 68bitno ili 79bitno? O kojim točno bitovima oni pričaju?

Koliko sma ja shvatio iz tvog posta, 64 bitno računalstvo je trentačno (a i u bližoj budućnosti) kod najnaprednijeg kućnog korisnika nepotrebno jer gdje to kućnom korisniku treba više od 4GB memorije ili veća količina virtualne memorije? Zašto bi onda kućni korisnici htjeli kupiti 64bitni procesor? Zbog neke budućnosti? A hoće li onda ti procesori imati dovoljno sirove snage kada aplikacije počnu postavljat takve zahtjeve?

Meni se ova situacija čini kao npr. kupnja grafičke kartice sa 256MB memorije. Kad bude trebalo toliko memorije ta kartica će ionako biti prespora za te igre.

Tu si u pravu donekle. Zato što dolaze igre koje budu mogle iskoristiti tih 256 MB memorije. Tak je isto i s 64 procevima. Dolaze:D