|
Python - kako početi?
Pregledavao sam forum i vidio da se tu i tamo javljaju upiti vezani uz Python. Često ga se preporuča kao prvi izbor, kako za one koji još nikada nisu programirali, a htjeli bi početi, tako i za one koji već znaju programirati u nekom drugom programskom jeziku, a htjeli bi dodati još jedan na listu u svom CV-u. Kolegiji vezani uz Python u programu su mnogih svjetski renomiranih sveučilišta, a vidim da na mala vrata ulazi i u nastavne programe srednjih škola i fakulteta diljem Lijepe Naše. Osobno mi se jezik jako sviđa zbog svoje jednostavnosti i funkcionalnosti, pa sam odlučio otvoriti temu i podijeliti svoja iskustva. Nadam se da će bar nekome biti od koristi i da će se i drugi korisnici nadovezati sa svojim znanjem i iskustvom...
Što je Python? Python je interpretirani općenamjenski programski jezik visoke razine. Tvorac jezika je Guido van Rossum, a ime je dobio prema serijalu Monty Python. Besplatan je i otvorenoga je koda te podržan na velikom broju različitih operativnih sustava, uključujući Windows, Linux i Mac. Korisniku daje mogućnost korištenja većine programski paradigmi, a najviše se ističu proceduralno i objektno orijentirano programiranje. Upravo zahvaljujući Pythonu, YouTube, Dropbox, mnoge Googleove usluge i mnoge distibucije Linuxa (npr. Ubuntu i Mint) izgledaju onako kako ih danas poznajemo. Više na službenim stranicama i Wikipediji... Preduvjeti za programiranje u Pythonu:
** Uz interpreter dolazi i IDE, no za početak preporučam korištenje text editora. Postoje i razni drugi IDE-ovi koje je moguće besplatno preuzeti s interneta ili ih kupiti. *** Mac i većina distribucija Linuxa dolaze s predinstaliranim Python interpreterom. Za provjeru otvorite Terminal i upišite help python ili python --version. **** Za one kojima engleski jezik predstavlja problem bit će navedena i literatura na hrvatskom te ostalim jezicima na kraju. Koju verziju trebam odabrati: Python 2 ili Python 3? Ukratko: odaberite prema vlastitim potrebama. Pojašnjenje:
Online kolegiji za početnike:
Ma ja bih radije da me neka zgodna cura uvede u sve to! :)
Ne sviđa se meni to sve online, daj mi neku knjigu!
Već poznajem osnove Pythona. Htio bih krenuti s nečim konkretnim!
Coding styleKao što i u PEP-u 8 piše, prilagodite svojim potrebama i radnoj okolini. Kompletna dokumentacija o svemu i svačemu: Dodatna literatura:
Literatura na hrvatskom i ostalim jezicima:
|
Lijep sažetak. Hvala na tome, možda napokon pokrenem lijenu guzicu :)
|
Apeliram na "upravu" da stave ovo kao sticky. Mislim da se ovakav post svakako mora istaknuti iznad gomile "do my homework" tema, pa čak i iznad onih par suvislih.
|
Jako dobar post i jako informativno!
Ako zelis imam prezentacije u pdf-u sa kolegija na faksu gdje smo poceli koristiti python za obradu teksta. |
@cccp - Ja sam krenuo iz razloga jer sam se htio upoznati s OOP-om i vidjeti što nudi u odnosu na paradigme koje su mi dosada bile poznate (moj background su MATLAB i Fortran 90 u kojima OOP postoji, ali se njegove mogućnosti baš i ne koriste prečesto). Ako te nešto treba malo "pogurati", kao početnu točku preporučam Codecademy jer imaju sustav bodovanja, tj. možeš pratiti svoj napredak u postotcima koji predstavljaju omjer onog gdje si trenutno i onog što sve treba riješiti da bi ti na profilu pod Completed Skills stajalo Python, a postoji i n day(s) streak. Druga opcija je korištenje nečega od ostalog što sam naveo i da svaki dan uploadaš svoj kod negdje (npr. na GitHub koji također ima Current streak).
@gaggo - Može! Python najčešće i koristim upravo za raznorazna čarobiranja s datotekama punim brojki i pokojim slovom, pa mislim da će dobro doći. Ako je moguće, molio bih te da ovdje staviš link da malo obogatimo i nadopunimo temu. |
@KhongLo
ovime si uspio zainteresirati nekoga tko nikad nije programirao. svaka čast! |
još jedan glas za Stiki!
|
Odlična tj. vrlo korisna tema. :care::care:
ps. sad si i mene sjetio fortrana i programiranja početkom 90tih. :) A kako sam trenutno nezaposlen (skoro 3mj), a ispucao sam sve veze za pronalazak drugog vjerojatno ću bit nezaposlen još neko vrijeme pa gledam kako najbolje iskoristit taj period. Razmišljao sam upisat i položit ccna jer su i mreže moje interesno područje, ali phyton odnosno programiranje u tom dijelu mi ipak bolje leži. ps. imam jedno polu-off topic pitanje za one koji rade u toj branši, što im je najgori/najteži dio posla? |
Najteži dio je navesti klijenta / poslodavca da ti točno objasni što želi u samom startu jer u suprotnome može nastati cirkus. Ili možda objasniti poslodavcu na čemu se trenutno radi :D
|
Zašto baš phyton, a ne neki drugi programski jezik. Ne pitam ovo kao nekakvo filozofiranje ili podbadanje, nego čisto informativno... Zašto phyton, a ne c++ ili java?
|
FYI, trenutno na Courseri traju predavanja o Pythonu, namijenjena potpunim početnicima (čak i ljudima koji se općenito ne razume baš u kompjutere, dakle baš ono teška nula :D ).
Kurs završava 29.4., trenutno je u tijeku 3. tjedan predavanja (od njih 10), međutim bilo tko se može spojiti bilo kada i odgledati predavanja, te riješiti assignmente za bodove koji će vam trebati kasnije ako želite certifikat. Inače, sve je besplatno: https://www.coursera.org/course/pythonlearn |
Citiraj:
Ako pitaš zašto baš taj jezik, neki od razloga bi bili - dobra dokumentacija - čistljivost koda - koristi se za web aplikacije, desktop aplikacije, te dosta i u znanstvene svrhe - stvari su uglavnom jednostavnije za isprogramirati nego recimo u c++ - nema kompajliranja, koristi se interpreter - nema brige oko memory managmenta, znaci nemoras alocirati memoriju za varijable, niti moras oslobadati memoriju jednom kad zavrsis sa njihovom upotrebom Eto par stvari iz glave.. Sve ovisi što te zanima i u kojem polju želiš raditi. |
Citiraj:
|
Citiraj:
http://www.reed.co.uk/jobs/contract-...eywords=python http://www.reed.co.uk/jobs/python-de...eywords=python |
Citiraj:
Citiraj:
Citiraj:
|
Svaka čast.
Da li ima tko iskustva sa pythonom i android programiranjem? Koji alat je najbolji a to? |
Kivy (nisam koristio)
Citiraj:
|
Python - kako početi?
@KrunoM
Ja imam i s pythonom i s android programiranjem, ali s pythonom nebuš radio android aplikacije, za to imaš javu. da i ja osobno nadodam na listu odgovora na gornje pitanje "zašto python?"... Python se smatra jezikom za rapid development, označavajući svojstvo rasprostranjenosti i jednostavnosti. Tako si možeš uzeti bilo koji adekvatan framework za ono što želiš raditi i imaš sve osnovne probleme rješene, dok bi, na primjer, razvoj web aplikacije u c++ potrajao n-tero puta dulje. |
Pa hvala svima na odgovorima. Razmišljao sam da se malo bacim na php, a sad ste mi ubacili bubu u uho s ovim... Prokletnici! :D
|
Citiraj:
Kad gledam kao početnik (zamislim da imam 18 godina i biram svoj put), izgleda mi teže položiti ccna, ccnp,.. te dizajnirati i administrirati mrežu za 25k godišnje, nego python (django, mysql, javascript,..) i raditi u ubs banci za 60k godišnje. Ili još boje junior developer za 30-40k. |
Citiraj:
|
Možeš li malo detaljnije, vjerujem da ta tema nije nezanimljiva, bar ne početnicima.
Ne znam kako bi objasnio, npr. da mi dođe netko i kaže "ja sam bloger i zarađujem milijun kuna godišnje", shvatio bi zašto je to tako. Čovjek piše blog kojeg prate milijuni te od reklama zarađuje taj novac. Samo od desetaka tisuća, pa i stotina tisuća blogera koji ne mogu zaraditi ni jednu kunu, on je taj koji je imao mix talenta i sreće da dođe u tu poziciju. S druge strane mi se čini da python developer može biti svak tko ima dovoljno upornosti i želje, sreća i talent nisu presudni u toj priči. Ispada da svak tko ima volje uložiti par godina života može doći do plaće od 400-600 tisuća kuna godišnje (pretvoreno iz funti u kune). |
Citiraj:
Zato kažu da je dobro znati što želiš napraviti("sagraditi") sa tim jezikom prije nego što ga kreneš učiti, tako da ga kroz učenje možeš mic po mic raditi i praksati se. Ne bi baš rekao da je to tako lako i jednostavno, jer zahtjeva dosta učenja, vježbanja i neprospavanih noći, pogotovo za apsolutnog početnika, ali sve se može :) Danas je to bar lako uz sve te materijale što su nam dostupni. Ja sam evo za primjer završio studij turizma i ekonomije, a radim full time u it-u ko developer jer mi je studij ostavljao dovoljno vremena sa strane da se posvetim onome što me uvijek zanimalo. |
Citiraj:
Čak i ako se netko ne bavi takvim poslom, danas barem više nije problem pronaći projekte. Open source projekti veoma često nove contributore čekaju širom raširenih ruku. Samo na GitHubu takvih projekata ima "beskonačno" mnogo, a ima ih i na drugim stranicama. Citiraj:
|
Hvala na odgovoru. :chears: Vjerojatno će mi biti jasnije kad se uhvatim učenja. Čitam na drugom forumu prijedloge čovjeku koji želi krenuti smjerom web developmenta. Prvo python jer je lak za naučiti (par tjedana), zatim preć na CSS, html, php, html5, css3,.. i paralelno učit javascript jQuery. Ako se uhvatiš toga ozbiljno za manje od godinu dana si front end developer s plaćom od bar 5000kn (u ZG, nakon par mjeseci potrage za poslom). Ili 20-30t funti u UK. To je otprilike plaća koju dobiju sistem administratori s ccna/ccnp, ovisi o iskustvu, veličini kompanije itd. A onda vidim one oglase za python za 500 funti dnevno pa se pitam što ti ljudi rade kad se poslodavcu isplati dati taj novac tj. što ti ljudi mogu napraviti da to nitko drugi ne može uraditi za manje. Jer za tu plaću bi average Indijac dao oba bubrega i 20 godina po 16h dnevno štrebao python. I Hrvat bi. :)
|
Prilično zgodan uvod u sve što si nabrojao možeš naći na Codecademy, a sve izuzev Pythona, također imaš to i na W3Schools. Mike Locke je na svom YouTube kanalu dosta dobro opisao svoj put preko trnja do zvijezda. Iako je on web designer, a ne web developer, mnogo toga o čemu priča vrijedi za oba posla. Preporučam da baciš pogled kada nađeš vremena.
|
Python - kako početi?
Citiraj:
Moj savjet je da ignoriraš taj web svijet za sada jer tamo ima previše tehnologija, i kreni sa pythonom. A putem ćeš pohvatati html/css(štrikanje, kodiranje) ako ti već bude trebao. Frend mi je full stack web dev u dublinu i ima 500 eura dnevnicu, ali je zato to nakrojio sa 6 godina radnog iskustva. Ništa neide preko noći. Možda kada shvatiš koliko je programiranje teško i koliko je vremena potrebno da postaneš senior shvatiš zašto je dobro plaćeno :) A shvatit ćeš. Programera vani fali i dobro su plaćeni, neka te ne brine nedostatak posla, ali fali onih dobrih programera sa iskustvom. |
Nešto malo sam se igrao u css-u, php-u itd.. ali ne s ciljem da to radim za lovu već bi me pukla ideja da napravim blog (wp, css, vlastita domena/hosting) koji bi htio urediti po svom guštu pa bih provodio noći ispitujući opcije i mogućnosti. Onda bi me puklo da se malo igram i s joomlom ili s forumima (vbulletin, smf, dedicated, prebacivanje mysql baze s jednog na drugi), samo sam posljenjih 5-6 godina kompletno izvan toga.
Svakako da ne idem off-topic jer to nema veze s pythonom, zaintrigralo me i to što (barem koliko vidim) Indijci nisu srušili cijenu rada i na ovom području, kao u području mreža. |
|
Može mi netko objasniti ovo:
http://www.pohrani.com/f/1f/rb/2BtCg...001-custom.jpg Ovo je inače dio predavanja o funkcijama. Tu mi nešto nije jasno. Pri definiranju funkcije "computepay", čemu služe "h" i "r", ako dolje pri "try" segmentu te parametre pamti kao "hours" i "rate", a ne "h" i "r" ? I čemu služi ono "return p" ako je već formulom definiran "p" ? |
Ne bih ti znao pomoci, tek sam na pocetku prvog predavanja one gospodjice iz prvog posta.
|
Simple:
computepay je funkcija koja prima dva argumenta (h i r) odnosno ante i mate ili kako god hoćeš ih možeš nazvati. Kada se program izvršava, najprije se izvršava try pa se zatim poziva computepay funkcija čiji se rezultat sprema u varijablu pay te sa print pay ispisiva taj rezultat. Ukratko, kada poziva funkciju predaje argumente hours i rate koji su neka realna brojčana vrijednost. Ti argumenti se pri pozivu funkcije kopiraju u varijable h i r (moglo ih se isto nazvati hours i rate ali vjerojatno namjerno nije kako ne bi mislio da radiš direktno sa donjim varijablama već njihovim kopijama). Ovisno o tome je li h <= 40 rade se zadane operacije a rezultat se sprema u varijablu p. Tu varijablu, odnosno njenu vrijednost moramo zapamtiti prilikom izvršenja funkcije. Za taj dio je zaslužan return p koji kod poziva pay = computepay(hours, rate) ima ulogu da u varijablu pay spremi vrijednost varijable p iz funkcije. Nadam se da nisam zakompliciro s odgovorom :D to bi izgledalo ovako na primjeru: ukoliko za Enter hours unesemo 5.5 a za Enter rate unesemo 3.5 onda pozivamo funkciju computepay koja bi izgledala computepay(5.5, 3.5). Ulaskom u funkciju varijabla h iznosi 5.5 a varijabla r 3.5. Iizvršava se if uvjet jer h nije veći od 40 pa je rezultat 19.25 i taj rezultat se sprema u varijablu p. Else dio se preskače i funkcija vraća vrijednost 19.25 te se ta vrijednost sprema u varijablu pay jer smo tako rekli pri pozivu funkcije (pay = computepay(...)). Kada isprintamo varijablu p (print p) vidit ćemo da je rezultat 19.25. |
Citiraj:
|
Predzadnji red, kad poziva funkciju compute, prenosi parametre hours i rate a u prvom redu ih ta funkcija kopira u h i r. U predzadnjem redu ti ito tako pise pay=... A vracas p, ona vrijedbost koju vracas ce se spremiti u pay.
|
Citiraj:
Dakle ako ti imaš varijablu imena Neo-ST koju šalješ funkciji, nije uopće bitno kako će se ona u funkciji zvati. Može se zvati isto Neo-ST a može Bullet, Pero a, z, žnj itd. funkcija ima oblik: funkcija (a, b) { ...tijelo funkcije... } a u main programu ti tu funkciju pozivaš funkcija(Neo-ST, Bullet) gdje argumenti koje predaješ odgovaraju tipu varijable koja funkcija prima. Neznam kako bi ti pobliže objasnio od ovako: Dakle, computepay gledaj kao funkciju i nema apsolutno nikakve veze što je ona napisana prije try. Try se nalazi u main dijelu programa i služi kako bi ti dao vrijednost nekoj varijabli. Imaš jabuku i trebaš joj dati vrijednost da znaš koliko ona košta. Ako si definirao da jabuka košta 2kn možeš ju zapisati kao jabuka = 2. S druge strane imaš krušku koja košta 3kn i definiraš varijablu kruška = 3. Sada imaš dvije opcije za izračun koliko jedna jabuka i jedna kruška skupa koštaju. Prva opcija je da u main programu samo nastaviš pisati nešto poput: suma = jabuka + kruška ; što znači da je suma = 2 + 3 odnosno suma = 5; ili napraviš funkciju koja se zove suma te prima parametre artikl1 i artikl2. Takav zapis funkcije izgleda suma(artikl1, artikl2). Ti od te funkcije tražiš da ti napravi sumu dvaju artikala i da ti vrati rezultat. Nebitno je jesu li u pitanju kruške i jabuke ili šljive i smokve, ista je matematika. Dakle, definirao si u glavnom programu da je: jabuka = 2; kruška = 3; i sada želiš primjeniti funkciju koja će zbrojiti vrijednosti krušaka i jabuka. To ćeš napraviti jednostavnim pozivom funkcije suma(jabuka, kruška) i spremit ćeš povratnu vrijednost u neku varijablu kako bi tu sumu mogao koristiti dalje u programu ili ju samo ispisati. Da ne filozofiram dalje, napisat ću ti jednostavniji primjer od toga što imaš zadano pa možda shvatiš. Code:
//ovo je funkcija koju pozivaš iz main programaJabuka se preslikala u artikl1 Kruška se preslikala u artikl2 Šljiva se preslikala u artikl1 Smokva se preslikala u artikl2 Trošak1 se preslikao u artikl1 Trošak2 se preslikao u artikl2 Već su neke ure i neznam kako da ti bolje objasnim, sorry... |
Ako sam dobro shvatio, funkcija je zadana sa svojim varijablama. Kad definiramo sumu, unutar sume su elementi funkcije i nije bitno sto napisemo jer kad napisemo tu funkciju program zna o kojoj je funkciji rijec i automatski za artikl1 stavlja jabuku, za artikl2 stavlja krusku...odnosno u primjeru sa slike za hours stavlja h a za rate r
Jesam dobro shvatio? |
Tako je. Ono što funkcija radi je definirano u tijelu funkcije, a s kojim vrijednostima će to nešto raditi zadaje se pomoću argumenata. Tijelo funkcije je sve ono što ide ispod def ime_funkcije(arg1, arg2, arg3), pri čemu su arg1, arg2 i arg3 argumenti.
Osim toga što se "razbijanjem" koda na funkcije dobiva na čitljivosti te lakšem pronalaženju i popravljanju grešaka, jedna od glavnih svrha njihovog korištenja je tzv. reusability, tj. ista funkcija može se koristiti u različitim programima i za potpuno različite stvari. Bullet1 je naveo kao primjer funkciju suma i s njom je zbrajao cijene voća. Ista ta funkcija može se kasnije u nekom drugom programu koristiti npr. za zbrajanje kilometara od Zagreba do Rijeke i od Rijeke do Splita. Naravno, ako će je se koristiti za zbrajanje kilometara, bilo bi primjerenije da se artikl1 i artikl2 preimenuju u nešto poput kilometri1 i kilometri2 jer bi bilo lakše za razumijeti u okviru tog programa, pa bi to izgledalo ovako: Code:
def suma(kilometri1, kilometri2):Code:
def suma(artikl1, artikl2): |
Kad se dobro objasni, izgleda vrlo jednostavno :)
|
Kad sam se već dotaknuo lakšeg modificiranja programa i debugginga dat ću još jedan primjer zašto treba koristiti funkcije. Kad sam se prvi put u susreo s programiranjem, korištenje funkcija (i klasa) mi se činilo sasvim bezveze i razmišljao sam u stilu: Ma to je za pi***, ja cijeli kod napišem u komadu i ako je krajnji rezultat točan, onda sam miran, no vrlo brzo sam shvatio da je taj način razmišljanja kriv.
Primjer: Web shop koji prodaje računalne komponente daje 10% popusta za gotovinsko plaćanje. Kod koji određuje cijenu koju će kupac platiti izgleda ovako: Code:
def konacna_cijena(cijena_komponente, nacin_placanja):Kada bi kod bio napisan tako da se za svaku komponentu konačna cijena računa zasebno kao što je to dano u primjeru ispod, tada bi promjena iz 10 u 9% zahtijevala malo više vremena, a mogućnost da se nešto propusti promijeniti ili napravi krivo je daleko veća. Code:
def cijena_procesora(cijena_cpu, nacin_placanja):Doduše, programe koji imaju veze s poslovanjem trgovine bilo bi bolje pisati objektno orijentirano, ali sada smo na funkcijama, pa sam onda korištenje klasa izostavio. |
ups. nevidjeh čitavu drugu stranu teme..
|
| Sva vremena su GMT +2. Sada je 19:59. |
Powered by vBulletin®
Copyright ©2000 - 2026, Jelsoft Enterprises Ltd.
© 1999-2024 PC Ekspert - Sva prava pridržana ISSN 1334-2940
Ad Management by RedTyger