Sumnjam da ne kontrolira. Prije mjesec danas su me zvali s porezne da pravdam uplate na privatnom tekućem računu jer sam prebacivao sredstva s računa obrta. Računi unutar iste banke. Poslao sam izvode oba računa i sve je bilo ok jer je sve transparentno. Ali njima je red flag jer se vodi kao vanjski promet. Nitko mi nije dao konkretnu info, ni Porezna, ni banka, ni računovodstvo na koji način da prebacim sredstva, a da se ne vidi kao vanjski promet.

Moj savjet je da odeš do porezne i lokalne ispostave HZZO/HZMO-a. Tamo ćeš dobiti najtočnije informacije.
EDIT:
Možda bi bilo dobro da je na birou radi eventualnih poticaja i sl.

Čudno, ali ništa ne čudi. Ja sam od Zabe dobio neku random reviziju da im pošaljem hrpu stvari. I to već kad je obrt bio zatvoren. Sav promet je bio isključivo preko računa. Nisam bio prešao ni onaj drugi prag za paušalce. Ne znam jel na isti način kontroliraju i firme HDZ rodijaka koji okreću milijune s firmom od 2 čovjeka.

Je, ista metoda, samo što u tom slučaju imaju povez preko očiju, ušiju i usta te šaku kikirija u žepu na košulji.

Što se tiče navedene točke 7 i troškova, treba računati i na "obaveznu" gospodarsku komoru a lako moguće i HRT. Spomenička renta vas vjerojatno ipak ne bude kačila :D

Mene zanima jedna stvar vezano za nadrkane troškova struje za poslovne subjekte: ukoliko prijaviš svoju adresu kao središte firme, onda bi struja trebala ići po redovnoj tarifi?

Da, sve ovisi jel nekretnina uknjižena kao poslovni prostor ili stan


Poslano sa mog REA-NX9 koristeći Tapatalk

Svake godine kad predajem posd obrazac već šablonski šaljem dopis gdje mi je privatni tekući i privatni žiro isključivo za privatne potrebe i nemaju nikakve veze sa obrtom i navedem koji mi je žiro račun isključivo za obrt i ne diraju me godinama. To sam počeo raditi kad sam otvorio obrt i dobio dopis da sam potencijalno ušao u sustav pdva gdje su oni samo na svoju ruku uračunali privatni tekući i poslovni žiro i kao bilo je preko tadašnjih 300 000 kn a u biti zbrojili su mi sve uplate sa poslovnog na privatni za privatnu potrošnju. Od tada bubnem dopis i nikad više ništa nisu pitali. Uglavnom kad prebacujem lovu sa posl na privatni napišem "Prijenos sredstava na privatni račun".

Čudno mi je to, bio sam obrt u sustavu PDV-a, žiro i tekući u istoj banci, imao sam razno raznih transakcija (pozajmica sa privatnog na poslovni, pa povrat pozajmica, pa isplate,itd) i nikad mi se to nije desilo.

Mitska Estonija ima 20 posto poreza, dok mi imamo 10 posto poreza na dobit. Kod nas se onda dodatno placa 12 posto poreza na kapitalnu dobit kako bi raspolagao tom lovom. Znaci na 100 eura, ostaje ti cistih 79.2.


Da ne pricam koliko je kompliciranije vodit papirologiju odavde, jer nasu poreznu izbjec legalno neces ako mislis tu zivit.

Zato što si u sustavu pdv-a pa te nemaju šta dirati. Oni ganjaju one koji nisu pa ih zivkaju da se opravdaju zašto i kako.

A zavisi valjda o šefu ispostave... moje pilaju za svaku uplatu na sve račune koje imaju da pravdaju što je to... Zato svima govorim da ako im neko nešto mora uplatit ne vezano za obrt nek pišu u opis pozajmica ili povrat pozajmice jer im inače to ubroje po izlikom da ne znaju oni što je i koje i da što se tiće njih to će bit tretirano ko dohodak... Zadarska ispostava

Otvaranje firme ili obrta
 

S obzirom na to da obrtnik nema plaću nego se računa godišnji dohodak, isplata sa žiro računa se može opravdati kao “osobne potrebe” ako je baš potrebno iako nisam čuo baš često da poreznu zanima kako koristiš svoja sredstva s obzirom da obrt i vlasnik imaju isti oib. Poreznu zanima godisnja prijava prometa po obrtu i razlika izmeđju ulaza i izlaza iz obrta (promet) i opravdanog (R1 računi) i neopravdanog trošenja sredstava (trošak novaca bez računa na obrt) i na to izracuna porez.
Sto se pozajmice tice, takodjer je pozeljno da se upise u opis placanja i registrira kod racunovodje

Odgovoreno ti je na većinu, ja bih samo dodao da nema nikakvog smisla povećavati kapital iznad 2654. Adresa firme može biti bilo što, ali je moguće da će porezna uprava prilikom prijave firme tražiti i ugovor o najmu između privatne osobe i firme. Problem sa dobrim računovođama je što se drže pravila ko pijan plota pa je onda skoro pa nemoguće raditi, moraš nać ne dobrog računovodđu nego sposobnog računovođu, koji zna gdje živi :D.
Ne znam tko te može spriječit da koristiš bilo što privatno u poslovne svrhe, obrnuto je druga priča lol. Za programe nemam pojma, jel to netko danas kontrolira? Znam firme koje zadnjih 15 godina koriste piratski office 2007 lol.
Pošto ste trojica računaj da je prag za ulazak u sustav pdv-a 40.000 EUR što je niska razina prihoda za troje udarnika :D. Morat ćete u PDV, no nije ni to kraj svijeta.

Ja od 2019. prebacujem uz napomenu "Uplata vlasniku" i nikad me nisu ništa pitali. Ove godine sam svejedno morao pravdati uplate na privatnom računu. Poslao sve izvode i rekli da je ok. Pitao sam za iduću godinu, rekli su mi da će biti ista procedura.


Usput zanima me koristi li netko DNT Erste banke? Imao sam jučer ujutro prvu uplatu, ali još nije ništa vidljivo na računu. U banci mi je rečeno da bi do kraja dana (jučer) trebalo biti vidljivo na računu. Jesam li nešto zeznuo ili je to standardna procedura?

Na da je moguće nego je ziher:)

Ne mijenja nešto značajno, al od iduće godine će ulaz u pdv biti 50 000 eura.
Na temu knjigovođa i ostalog, iz osobnog iskustva kada se pojavi neka veća količina love na računu, investiraj u poreznog savjetnika da vidiš kako legalno smanjiti poreznu osnovicu za oporezivanje.
Porezni savjetnici su puno fleksibilniji u razmišljanju od knjigovođa


Poslano sa mog REA-NX9 koristeći Tapatalk

Veći početni kapital će nam vjerojatno biti potreban ako ne budemo imali dovoljno posla u prvom mjesecu za isplate plaća i troškova?

To možete posudbu napraviti nakon što osnujete tvrtku s početnim kapitalom.

A koja mi je razlika onda, osim što imam više posla ako kasnije radim posudbu?

Novce koje uplaćuješ kao temeljni kapital ti mozes slobodno koristiti, dakle, ne moraš ti u svakom trenutku imati 2640 eura ili koliko je već temeljni kapital na svom žiru.


ŠTo se tiče pozajmica, pozajmice se ne daju povećanje temeljnog kapitala, nego jednostavnom pozajmicom vlasnika.
Znači napišeš ugovor kao fizička osoba sa svojim trgovačkim društvom, i posudiš svom društvu xxxxx eura, ali to ne mijenja temeljni kapital, nego ide na konto pozajmica.


Kad društvo bude dobro poslovalo, te pozajmice vratis sebi.

Temeljni kapital ne možeš vratiti sebi. Pozajmicu možeš kada budeš stabilizirao poslovanje tvrtke, i kao dodani plus imaš kamatu. Kamatu možeš shvatiti kao isplatu dobiti s manjim porezom. :)

Znači ako nam je početni plan bio staviti kao početni kapital svatko 10.000e, bolje je staviti minimum, ostalo na pozajmicu, a kad se stabilizira poslovanje firme, vratimo si keš kao povrat pozajmice + neka kamata.

Ta kamata bude neka predviđena zakonom ili? :)

https://www.rrif.hr/kamatna_stopa_na...a-2332-vijest/
Mijenja se svake godine. Trebaš točno tu staviti.

TK možeš propičkat čim ti banka otvori poslovni račun na kaj god hoćeš :)

Pozajmnice su pak dosta raširen način presipanja iz šupljeg u prazno i puno se više kontroliraju.

Moj je savjet svima koji otvaraju doo da ipak ulože malo vremena na bar osnovni izračun početka rada i tekućeg poslovanja.

Neki dan se jedan lik preseravao kako je pročitao pol neta na temu pa popizdio kad je čuo da doo mora imat i platit direktora...
I da mu se pokaže gdje to piše
I da zakaj nemre direktor imat minimalac ko šljaker
I da jebemtidržavu takvu:D

Bar 60% je takvih.

Bolje je dogovoriti termin sa knjigovođom koji zna posao, platit mu sat-dva savjetovanja, stavit sve na papir pa razmislit.

Ako se drži kamate za koju sam poslao link, nema problema s pozajmicama, a bolje mu je jer jeftinije izvuče pare van.

Što se tiče direktora u d.o.o. ne mora biti zaposlen ako je već negdje drugdje zaposlen. Ako nije, onda mora biti zaposlen u toj firmi i ima propisana minimalna plaća. Neke branše kao građevina imaju i gore propise oko toga.

Građevina sad ima i sindikat :p
Med sestre isto.

Zašto buniš čovjeka? On kao vlasnik može svojoj tvrtki dati pozajmicu sa 0% kamata. Ovo što si linkao je najmanja propisana kamatna stopa, znači ispod toga ne ide, ukoliko kamata postoji. Čak i povezana firma firmi može dati pozajmicu sa 0% kamata ukoliko jedna od njih nije u povlaštenom poreznom položaju.
Vlasnici u 99% slučajeva i daju svojim firmama beskamatne pozajmice jer si inače samo stvaraju probleme sa porezom na dohodak od kapitala itd.
Znači dečki će svaki sa svog tekućeg poslat firmi neku cifru, napisat u opis pozajmica vlasnika po ugovoru i bok. Jednog lijepog dana kad poslovanje krene, vraća se isti iznos na račune i to je to. Jasno, kad se bude radio godišnji račun, knjigovođa će uz PD staviti ugovore o pozajmici i izvode, da porezna ne ispituje zašto je promet po žiro računu x+y a prijavljen prihod je x.
Pozajmice firmi nisu nikakav problem, pozajmice od firme su problem :lol2:


Što se tiče direktora, najbolje je da on već negdje radi tako da mu ne morate vi isplaćivati doprinose, svaki euro je bitan :D

Naravno da mogu beskamatno posuditi, ali ako je 260eur godišnje kamate (8000 x 3,25%) problem, bolje da ne otvaraju d.o.o.

Pa svatko tko kreće u otvaranje tvrtke ide u to iz jednog ili dva razloga, da sam odlučuje što će raditi, i da više neta iz bruta izvuče.

Dobio sam savjete da se prijaviš na minimalnu moguću plaću, a onda pozajmicama iz firme izvlačiš novac (to još moram ispitati kako).
Kako se još može iz firme iz istog iznosa novaca s računa firme dobiti više love kod isplate fizičkoj osobi?

Pazi od koga primas savjete.

Ovo sa poslovnim i privatnim racunom stvarno izgleda ovisi o ispostavi, ja sam sve pare koje sam trosio sa obrta prebacivao na privatni racun pa onda dalje i do sad nisu jos nikad nista pitali.

Bome si dobio katastrofalan savjet :D

Ne zanimaju njih pare koje odlaze sa računa obrta, nego pare koje dolaze na račun obrta. A i obrt je sasvim drukčija stvar od tvrtke.