Obično se autom penjem na otok,bržije prodjem...idem preko njega,ne uokolo,tak da nevidim smisao naziva kružni,kad neidem kružno...

Oboje su raskrižja sa svojim zakonitostima...da

Ne ljuti se čovječe, nisi ti kriv što ne znaš. Kriv je onaj tko te pogrešno naučio. :beer:

Bahat momak, nema šta.
Da, svi znamo ko je u prednosti u tim slikama koje si linkao i bez tvojeg mudrovanja.
Da, na objema slikama su križanja. I promet u oba križanja je određen znakovima. Makni sve znakove s tih slika i šta imaš? Pravilo desne strane.
Ti ga želiš zvat kružno raskrižje s 3, 4, 5 krakova? Zovi ga kak hoćeš, who give's a shit.
Ja ću ga zvat kak ja hoću.
Wolw će ga zvat Martina, Zdenko ili Gojko.
Kružni tok se u zakonu o cestovnom prometu spominje samo kao iznimka jerbo je to jedino križanje u kojem je dozvoljeno preticanje. Nema nikakvih drugih posebnih pravila za njega.
Jel svi znamo kak se vozi kroz njega? Znamo. Poštujući prometne znakove ili pravilo desne strane.
I? Koja je poanta tvojih postova? Ja (a mislim i masa drugih) fakat ne kužim što ti nama želiš dokazat?

Ti si rekao da ne vidiš nikakvu razliku.
Da te podsjetim:
Tako je. To sam na početku rekao. Na obe slike su raskrižja, a ne raskrižje i jedna cesta koja ide u krug.
Postoje ogromne razlike između pojmova: cesta, prometnica, kolnik, raskrižje, raskrižje s kružnim tokom prometa, semafor, policajac, etc.
Nema smisla tvrditi da je raskrižje s kružnim tokom prometa cesta koja ide ukrug. To bi bilo jednako glupo kao da ja tvrdim da je lubenica malo veći krumpir. To su različiti pojmovi, i pravno i jezično, a bome i geometrijski.


Ponavljaš moje riječi. Već sam rekao da je "kružni tok" raskrižje s kružnim tokom prometa, ali da ga vi možete zvati kako god hoćete.

Ne vidim kako se možeš ne slagati samnom ako se slažeš samnom. Ali ok, već sam gore naveo primjer u kojem proturječiš sam sebi. Očito si vrlo zbunjena osoba. To nije moj problem. :fiju:

Nope. "Kružni tok" se u zakonu ne spominje.


Nope. Neki ne znaju ni što je to.


Želim reći da "kružni tok" ne postoji u zakonu, ali kad se (u narodu) kaže "kružni tok" onda se misli na raskrižje s kružnim tokom prometa. I želim reći da kružno raskrižje nije jednako nizu T raskrižja.
Jedna banalna razlika je ta da kad ulaziš kružni tok ne daješ lijevi žmigavac ako želiš ići lijevo, nego ideš oko otoka i onda daješ desni žmigavac. Na T raskrižju ako hoćeš ići lijevo daš lijevi žmigavac i ideš lijevo. Ako prometnim znakom nije drugačije regulirano.

Da, ne vidim razliku između kružnog toka i T križanja. Isti qurac. Onaj koji mi dolazi s desna ili ima trokut ili nema. Il ga moram pustit il ne moram. A ti cjepidlači i dalje koliko hoćeš.

Slobodno se prijaviš Toru da bi htio bit lektor ovog foruma. Svako normalan zna na što se misli. Samo tebi smeta. I kakve realne razlike ima ako nazovem kružni tok cestom koja ide u krug i na koju se spajaju druge ceste umjesto da je nazovem križanjem s kružnim tokom prometa? Hoće li vrijedit druga pravila za vožnju njome? Mislim da neće, a ti provjeri.

Meni govoriš da sam zbunjen? Daj se odluči. Te možemo ga zvat kak hoćemo, te nemreš to zvat kak hoćeš... Jedina zbunjola ovdje si ti.
Pa očito je da ti smeta da ga zovemo kak hoćemo kad toliko cjepidlačiš.

Članak 73. Pa ti čitaj. I gle čuda, piše baš ono što si me quotao. Spominje se raskrižje s kružnim tokom prometa. Al ako nekom normalnom kažeš i kružni tok, shvatit će na što misliš.

Da, ok, mala djeca, psi i mačke ne znaju što je kružni tok.

Da, ne daješ lijevi žmigavac zato što nemreš ić lijevo u kružnom toku. Isti qurac kao da voziš jednosmjernom cestom na kojoj je hrpa sporednih cesti s desne strane na koje može skrenut a i iz njih se može skrenut na tu jednosmjernu. Jel ima razlike u vožnji tom cestom ili u vožnji kružnim tokom? Joj pardon, u vožnji raskrižjem s kružnim tokom prometa.

Ne vidiš nikakvu razliku između običnog raskrižja i raskrižja s kružnim tokom prometa? Daj molim te... Što pokušavaš dokazat s tim izjavama? Da ne znaš razlikovat geometrijske oblike, da imaš problema s razumijevanjem prometa, imaš neke druge smetnje?

Kao što rekoh ranije, i ovo je zadnji put da ponavljam, javi se nekoj stručnoj osobi, ja ti ne mogu pomoći.



To je full time job. Nemam toliko slobodnog vremena.

Ako kružni tok nije raskrižje nego cesta, reci mi onda je li kružni tok državna cesta, županijska cesta, autocesta, cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila ili možda brza cesta? Koja je to vrsta ceste ako se nalazi između državne i županijske ceste? I kojim točno zakonom je uređena cesta kružni tok?

"Kružni tok" u tvojoj glavi može biti svašta, jer po zakonu ne postoji, ali raskrižje s kružnim tokom prometa ne može biti "kružni tok" tj. može ako se svi sudionici rasprave unaprijed dogovore da će raskrižje s kružnim tokom prometa zvati "kružni tok".


Neki ljudi ovdje tvrde da je "kružni tok" citiram "cesta koja ide u krug", a ne raskrižje s kružnim tokom prometa.
Hoćeš reći da ti ljudi nisu normalni, tj. da su oni zapravao "mala djeca, psi i mačke", a ne normalni ljudi?


Pa naravno. To je jedna od banalnih razlika između raskrižja s kružnim tokom prometa i "T" raskrižja.
Znači ti tvrdiš da postoje razlike, ali da ih ne vidiš. Pa kako onda znaš da postoje? Nema smisla.

Naravno da ima razlike. Da ne postoji razlika između jednosmjerne ceste i raskrižja s kružnim tokom prometa ne bi imali jedno od to dvoje. Oboje bi se zvalo jednosmjerna cesta, tj. sve troje bi se možda zvalo "T" raskrižje.

T raskrižje = raskrižje s kružnim tokom prometa = jednosmjerna cesta? LOL :D
Na čemu si ti?

Da i ja malo prokometiram ovu raspravu oko kružnog toka.
Za one koji vele da je to cesta koja ide u krug i ima n T raskrižja, nisu u pravu. Jer ta cesta koja ide u krug (kak to neki ovdje kažu) je jednosmjerna ako gledamo samo nju. Dakle križanja nje i n cesta koje se spajaju na nju ne mogu biti klasična T raskrižja nego to možemo onda gledati samo kao boćno uključenje na jedosmjernu cestu (ako taj kružni tok nazivamo cestom koja ide u krug).
Tu se slazem s Nybelungom koji kaže da ona dva raskrižja sa slika koje je postavil nisu ista. Jer kod ovog koje ima okrugli otok u sredini ti smiješ odvoziti cijeli krug ili čak 10 krugova oko sredine i izaći na ulicu s koje si i došao, a kod ovog križnog se ne smiješ usred raskrižja okrenuti i vratitit na istu ulicu.

Bogami jesu u pravu, jer jedina stvar koja tebi u ovom slučaju brani da se vratiš na isto križanje ulica je što toj ulici nisu spojeni glava i rep kao u kružnom toku. Nitko ti ne brani da obiđeš blok i dođeš opet. Ista stvar, drugovačija geometrija ulice.

Btw, i ja kažem "kružni tok", kao i 95% mojih sugrađana. Bilo ispravno ili ne, većina nas je ovdje shvatila o kome je vragu riječ, pa se više maknite sa razlike u pojmovima tipa "nije govno nego se posr'o pas". :D

@Nybelung; Idi liječi se čovječe.

Ajme meni, kružni tok je zavadio narod cccccccccc.............

Inače Mađimurci ga zovu kružni tokio-ja sam crkel kad sam to prvi put čuo hehehe.

Inače kružni tok je RASRKIŽJE, kružni tok kao takav po definiciji ne postoji.

Definicija raskrižja s kružnim tokom kao elementa za reguliranje prometa.
Zvao ti njega raskrižje s kružnim tokom, kružno raskrižje ili kružni tok, zna se o čemu govorimo.

Ova je rasprava toliko glupa da to nije normalno. Kao da se sad zakrvimo oko naziva napajanje kao sastavnog djela računala. Da li je to zapravo napajanje ili ispravljač struje? Da li on zapravo napaja računalo ili samo pretvara struju iz jednog oblika u drugi?
Ako je to napajanje znači li to da je to u biti neki oblik baterije.

No svi znamo što je to napajanje i čemu služi. Ne treba nam dr.sc. sad objašnjavat zašto je to možda pogrešno zvati napajanjem.


Druga stvar, da ne bi bilo da smo pojam kružnog traka izvadili iz rukava, evo sastavnih elemenata raskrižja s kružnim tokom aka ''kružnog toka''.

Lik bi bio dobar protagonist skeča nešto ala Monti Pajton u kružnom gibanju jaše posteljicu :D alooooo,to je nemoguće,tarni sloj je u pitanju :D

Da bi odagnali sve dvojbe oko prednosti, Mađari su u Gyoru semaforizirali kružni tok i promet se odvija bez greške. Kao suprotnost, beogradu postoji veliki kružni tok na trgu Slavija. Vozi kako ti paše...i Bata Stojković je u "Balkanskom špijunu" tjerao Moskviča preko Slavije...

Ne vidim poantu toga.
Pa time su opet napravili restrikciju u protoku prometa. :D


BTW sad tek vidim da su ovi pretakali iz šupljeg u prazno do pol četiri ujutro :roller:


Evo za sve vas :D

Doooooobro je... Nismo najgori. :D

Kružni tok po definiciji ne postoji-naravno ja cijelo vrijeme mislim na definiciju po ZSPC-u, o čemu je i tema, ne mislim na građevinske stvari

Trg bana Jelačića u Zagrebu je-neki nebi vjerovali-RASKRIŽJE:

26) »raskrižje« je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta,

Ako se dobro sjećam, imaju na semaforima senzore koji registriraju navalu vozila, nešto slično kao što je ove godine postavljeno kod nas na nekim križanjima. No, taj je kružni tok u Gyoru jako velik promjerom i sa više traka tako da je ludnica a la naš rotor kod Bille zagarantirana.
Pa radije ću pričekati minutu nego da me netko napuca i da murja gotovo svaki dan ureduje zbog prometne, a kolnik je sav posut špenom od plastike, stakla i odbojnika.
lako je u Begešu na Slaviji kad je tamošnjim limarima glavni alat kit i boja.

Naveo sam čovjeku u startu kako se deklarira kao cjelina (pravno) a kako kao prometna građevina. On je posve zanemario što sam prvo napisao i ulovio se ko gladan kobasa druge izjave gdje se spominje kružni trak. To je samo njegov problem.


No poanta je da ljudi u principu trebaju shvatit obje definicije, jer uzmimo primjera radi petlju. Ako je gledaš striktno kao cjelinu, usrat ćeš se. Ako je sagledaš prema sastavnim djelovima i zanemaruješ ostatak odmah ti postaje jasnije kuda koja traka vodi. Isto je i s kružnim raskrižjem.


Dakle prema zakonu o prometu ona slika četverokrakog križanja prestavlja istu stvar. No posve je različita sa tehničlke strane.

Obično četverokrako križanje ima:
četiri trake koje ulaze/izlaze pravocrtno (ako gledamo dvosmjeran promet)
četiri presjecajuće trake (lijevo skretanje)
(skretanje desno ćemo sad zanemariti jer u principu predstavlja samo 4 točke uplitanja)

Dakle tehnički ima 8 prometnih traka.
U tih 8 prometnih traka ima 16 točaka presjecanja tj 16 potencijalnih točaka sudara.


Kružno križanje ima:
osam prometnih traka (4 ulazne i 4 izlazne)
jedan kružni prometni trak

Dakle ima 9 prometnih traka.
U tih 9 prometnih nema točaka presjecanja nego samo 4 točke uplitanja.


To je jedna velika razlika s područja sigurnosti, druga velika razlika jest na polju protoka prometa.



Stoga kad netko kaže da je kružni trak dio kružnog toka odnosno dio kružnog raskrižja nije rekao baš ništa krivo.
A upravo je taj način najjednostavniji ljudima da shvate sistem ulaska, kretanja i izlaska iz istog tog križanja, kao i prometna pravila koja vrijede u istom.

Jer ne postoji zakon koji kaže, ja sam u kružnom toku ja imam prednost, to je kao da kažeš ja sam na prometnom traku ja imam prednost. Prednost se regulira prometnim pravilima koja se odnose na kretanja prometnim trakom.

A sad hoće li Nybelung tjerat pravni izraz koji kružno križanje sagledava kao cjelinu (križanje) i svima braniti da ga pojasne tako što ga rastavljaju na tehnički sastavne djelove je opet samo njegov problem.


Nadam se da će onda isto tako revan biti i kad netko kaže autoput a ne autocesta.

dapace, bez postavljenih znakova na ulazu u kruznom toku ni ne postoji prednost, prvenstvo desnoga je na snazi.

Tako je u puli kruzni tok sa 7 prikljucnih cesta i prednosti ovih sto ulaze u kruzni tok. Takvim genijalnim prometnim rjesenjem se teoretski bez puno muke moze potpuno zastopati promet. I stoga je logicno (ne i ispravno) razmisljanje raznih ljudi da je prednost ceste u samom kruznom toku.

A ljudi koji ne znaju vozit po kruznim tokovima i boje ih se ima na pretek, mojim sugradanima ni dan danas nisu jasni kruzni tokovi, te sluze vise kao usporivaci nego ubrzivaci prometa, barem iz svih smjerova jednako sporo ide, hehe

nisu svi iz zagreba i jos nekih vecih gradova da znaju kak koristit kruzni tok s vise traka, iako bi to trebala biti obavezna destinacija svih autoskola po meni jer u suprotnom predstavljaju opasnost.

Iz vlastitog iskustva vožnje Europom shvatio sam da je kružni tok savršeno rješenje do određenog intenziteta prometa. Austrija i Njemačka imaju na tisuće malih kružnih tokova na križanjima lokalnih cesta, promet se odvija savršeno a ujedno djeluje i kao uspornik brzine kretanja kroz mjesto.
Prometno opterećena križanja kao npr. ovo kod Bille i Jadranskog mosta izvedeno je u varijanti kružnog toka iz meni nepoznatih razloga. Izuzetno veliki broj vozila kao i neravnomjerno prometno opterećenje četiriju pravaca dovelo je situaciju do apsurda.
Za semaforizaciju nema tehničkih uvjeta jer nema dovoljno prostora za racionalno punjenje rotora vozilima.
Srušit' i napravit' novo kad bude novaca...

Zato što ga ne razumiju kao sredstvo/objekt za regulaciju prmeta. Nisam se jednom našao u razgovoru s osobom koja nije razumjela kako se kreće kružnim raskrižjem te tko kada ima prednost. No kad mu/joj se isti objasni tako da se raščlani odma im postaje jasnije.

OK i ja isto bezveze kenjam, priznajem :p , no to je zato što sam inženjer pa mi je profesionalna deformacija da osim što u obzir uzimam funkcionalno objašnjenje nečega, sagledavam i konstruktivno tj pitam se kako i zašto to tako funkcionira i kako se to izvodi.

Kao kad se, karikiram da se ne bi netko uvrijedio, arhitekt, dizajner, strojar i građevinar pokefaju oko dizala.
Arhitekt i dizajner ga sagledavaju kao cjelinu, konstruktivni elemet za prevladavanje visinke razlike, i to još po mogućnosti s estetske strane, dok ga građevinar i strojar sagledavaju kao mehanizam i osim funkcije pitaju se kako ga izvest.

Tako i ovo, jedni ga striktno gledaju kao cjelinu / tip križanja / a drugi da bi ga pobliže opisali gledaju ga kao prometni objekt.

Kolega Nybelung je očito pravnik i nervira ga bilo kakva definicija osim one pravne tj ne priznaje ništa osim onoga što je u zakonu. I ne želi čut za to da netko ne daj bože opiše taj tip raskrižja na neki drugi način.

No baš me zanima kada bi se, hipotetski, na sudu tražila stručna osoba koja bi trebala obrazložiti zašto je netko u pravu i zašto se tim križanjem kreće na opisan način, bi li zvala pravnika ili inženjera koji bi to isto križanje sagledao kao objekt, raščlanio ga i tako pobliže objasnio.





Ma po meni je generalni problem kod ''rotora'' situacija da se iz srednje trake izdvaja desno a iz krajnje desne produži ravno. Tj imaš točku presjecanja.

Ovo je zaheb. Ti iz srednje u rotoru kreneš skretat desno u krajnju lijevu na izlaznoj rampi, to ljudi rade i onda se razbiju. Evo tu su čak i tragovi kočenja vidljivi.


View Larger Map

To na stranu, to je valjda svima jasno da doticni rotor i nije idealno rjesenje. Pa i nedavno se vuklo po medijima to pitanje uostalom.. Samo, nema se para, moraju se gradit fontane bez gradevnih dozvola za 25Mkn.

@wolv.. potpuno si u pravu, problem je u pristupu. No, nemoguce je svima objasniti i pomoci im kod svladavanja prometnih problema. Ona prica o petlji sto si napisao mi je super, jer je to tocno nacin kako ja objasnjavam :D

A koga bi se na sudu zvalo, pa vjestaka, strucnjaka za promet, ne pravnika (oni su vec ionako tamo da tuze/brane, hehe), lako za neka slova u zakonu koja opisuju objekte, njihov izgled i znacenje.

I opet je problem isključivo nepoznavanje propisa.

pa ako se ne varam ne postoji propis za voznju po kruznom toku, vec samo nepisano pravilo kako bi to trebalo izgledat kad bi super sve islo, ali je pitanje koliko ljudi to zna i ona jos koliko ga se zeli drzati.

Naravno da postoji jer je to obična "cesta s nekoliko raskrižja". I zna se kako se vrši izlazak s iste, kao i u svakom drugom raskrižju. A to znači ne iz srednje van.

a to, naravno, jedini su zaheb crte koje su crtane na taj nacin. Al to svjesno preuzimas rizik. Iako da se vozi kako bi se trebalo, odnosno da se vanjska traka koristi samo za izlazak bi se i ovo uvijek moglo,

Vi pravnici ( bez uvrede :goood: ) zaista ponekad ne vidite dalje od nosa (zakona).
Nije na konkretnom toku problem isključivo u nepoznavanju propisa.
Rotor je tehnički riješen onako kako je iz fotelje zamislio neki projektant, ne predvidjevši unaprijed ( a to mu je dio struke ) kako će to u praksi funkcionirati.
Jednako je tako neki uvaženi arhitekt projektirao rasvjetno tijelo iznad sredine silaznih stepenica u mojem bivšem stanu u Dugavama. Stan je bio dvoetažni sa 14 stepenica kojima se silazilo u stan, kat niže.
Da bi se promijenila žarulja morali smo zajednički za cijelu zgradu nabaviti drvene ljestve kojima smo jedan krak prikratili za skoro metar.

Ako "svjesno preuzmeš rizik", znači da si svjestan kako činiš prekršaj. I ne vidim po čemu "bi trebalo" koristiti vanjsku traku samo za izlazak.

Isključivi je problem nepoznavanje propisa. Ako ih poznaješ, nemaš nikakvih problema. I taj rotor bi mogao savršeno funkcionirati kad ne bi bilo ljudi koji su zbunjeni samim tim kad vide kružni tok.

Je, čuo sam za to, odvalio sam. :D

Vani je to ovako definirano, no ovo je kružni s dva traka.
http://www.wsdot.wa.gov/safety/roundabouts/





Iggy, problem je što je kolnik u tom slučaju krivo iscrtan jer bi u principu trebala na dodiru krajnje desne u rotoru i krajnje lijeve na izlaznoj rampi stajati ili puna linija ili šrafiran trokut a ne iscrtkana linija.



EDIT, našao nekaj slično

Ne mora biti iscrtkano da znaš kako to ne smiješ napraviti.