Je, staro, ali donekle poučno (za one koji znaju o čemu se radi, prepucavanje je između tri fundamentalno različita pristupa rada midrange storage sustava, nije baš svakodnevno za 99,9% ljudi).
Da sam prije vidio, možda bi im se priključio. :D

Yep, medju kucnim korisnicima se rijetki susrecu sa FC, iSCSI i SAS konekcijama, LUN pool-ovima, snapshotovima, HotSpare-ovima, posebnim kombinacijama razlicitih RAID polja i povecim poljima diskova (nekoliko stotina) ...

Budimo realni mnoge (nazalost) ne zanima ni osnovna mjerna jedinica za brzinu diskovnog sustava (IOPs), a kamoli gore spomenuti pojmovi ... :/

Premda je to podrucje u zadnjih par godina u vrlo brzom razvoju i budno prati zadnje zahtjeve trzista.

Baš to. BTW, baš sam na školovanju, sutra me čeka "nešto" sustava s "nešto" SDD-ova, pa da vidimo kome majka crnu vunu prede. :D

Fino :)

Upravo na to se odnosi zadnja stavka o razvoju ...

Nadam se da ce biti i "nekakvih" dojmova/dostupnih informacija :D

Ne znam, moram provjeriti što je public, a što ne... Nešto je javno vidljivo, ali čekam u biti "negativu", tj. ono što ne piše u reklamama. :D

Bas me zanima jesu li presli sve one prvotne nedostatke flash tehnologije ... :)

BTW o kojoj je firmi rijec?

Hehe, idemo na PM. :D

Ako nisi realizirao svoj projekt do sada možda ovdje dobiješ koju ideju. U svakom slučaju vrlo interesantno za pogledati.Ovako opremljenu radionicu volio bih imati kad jednog dana odem u mirovinu:)
http://www.youtube.com/watch?v=BatakM9iAik
http://www.youtube.com/watch?v=XPjcXkKxkIA

45 dana poslije, 2TB diskovi su sada jeftiniji od 1.5TB ;)
Mislim, da se naći, Samsung EcoGreen, WD Green.

HDD za profesionalce
 

Vidim da ovdje ima ljudi koji su pravi stručnjaci pa bih molio da mi objasne zašto su diskovi za profesionalnu opremu tako malih kapaciteta u odnosu na ovo što mi doma koristimo. Nedavno smo bili u posjeti u jednoj našoj velikoj kompaniji i tamo su nam pokativali nekakve ogromne ormare pune diskova od kojih ni jedan nije veći od 300GB. Zašto unutra nisu diskovi od 1 ili 2TB?

Zato jer su 1/2 TB diskovi urnebesno spori, a za profesionalne namjene su bitno drugačije potrebe gdje su 300 GB / 15k diskovi standard.
Treba se naći balans kapaciteta i (najčešće) potreba za IOPS-ima, 1 TB i veći diskovi mogu služiti samo za backup, FS i slične manje opterećujuće stvari.

Hvala. Ali zar je danas problem napraviti HD od 1TB koji se vrti na 15000? Ili je opet u pitanju želja proizvođača da što više zaradi pa ih jednostavno ne žele napraviti?

10 diskova od 300GB u RAIDu daje lijepih 1.5 TB.

Također, SSD riješenja:
http://geizhals.at/?cat=hdssd&xf=222...21_1000&sort=p

Također postoje i diskovi kao što su:
Hitachi Ultrastar 15K600 600GB, Fibre Channel 4Gb/s (HUS156060VLF400)
http://geizhals.at/a486148.html

Kao i SAS diskovi od 600GB na 15k:
http://geizhals.at/a526005.html

Ima ih od 600 GB, da ih je problem napraviti jest (ima nekih tehničkih detalja i ograničenja), a da ih se malo traži to je istina. Puno je češća opcija brdo malih diskova nego par velikih, prva opcija je neusporedivo brža.
Isti proizvođači rade i prve i druge diskove (dobro, u biti najčešće samo dva, Seagate i Hitachi).

Moram priznati da mi nije jasno. Recimo da imam bazu koja zahtjeva 3 TB i to želim staviti u raid 5. Znači moram složiti 11x300GB ili 6x600GB. Znači li to da raid polje sa više diskova radi brže od onog sa manje iako su recimo ovi od 600GB brži? Sorry što gnjavim ali zaista me zanima.

Naravno, i to duplo brže.

Konkretnije, situacija je ovakva: recimo da je to neka 2 TB baza za ozbiljnijeg korisnika i, recimo, da se od nje traži da ima cca 10000 IOPS-a, random čitanja / pisanja malih količina podataka. Danas realan slučaj u srednjoj ili malo većoj firmi, ili ako virtualiziraš veću količinu poslužitelja.

U takvim kalkulacijama se IOPS jednog diska kalkulira od cca 100 (stariji brzi diskovi, 10 - 15kRPM), do 180 (novi brzi 15k diskovi). U dokumentaciji ćeš naići i na cifre od 300, no to je prerizično za ozbiljnu kalkulaciju. Kao primjer, SATA diskovi mogu dosegnuti do 100 IOPS-a po komadu, ali u kalkulacijama se radi sa samo 30 IOPS-a po komadu jer su obično trpani u polja s više LUN-ova.

Da bi 10k IOPS-a riješio s novim diskovima, trebaš cca 56 diskova u RAID 10 polju, ako su 300 GB diskovi u pitanju (danas najmanji dobavljivi) to je 16,8 TB bruto prostora, cca 8 TB neto, na to nadodaj diskove za logove (recimo 4 x 300 GB) i hot spare (2 x 300 GB) i to je ukupno 62 diska.

Kad bi radio sa SATA diskovima morao bi ih trpati za taj posao na stotine. :fiju:

Na kraju koristiš za 2 TB niti četvrtinu ukupnog prostora, trebaš te silne diskove radi brzine, ako možeš ići ćeš na čim manje diskove umjesto na veće jer ostatak prostora ionako ne smiješ koristiti (ako ih koristiš za bilo što drugo ubiješ performanse).

Stoga se u ozbiljnim kalkulacijama nikad ne gleda koliko diskovi mogu čitati ili pisati megabajta u sekundi (to je, realno, nebitno i ako trebaš takvo što koristiš SATA diskove), već koliko imaju IOPS-a (iliti koliki im je AAT, to je dobar pokazatelj). A problem je što omjer IOPS/GB stalno pada i to je jedini problem današnjih diskova. Stoga ozbiljni sustavi imaju bitno kompleksnije izračune, mogao bih napisati tu nešto stranica teksta kako se to radi.

Predivno :respekt:

what this guy said. sve što moš reć je predivno.




e da mi je pristupa takoj radioni :D

Puno hvala Iggy. Znam da mi ne možeš objasniti tako kompleksnu temu ali bih bio zahvalan ako bi mi dao neke linkove ili uputio na neke knjige koje govore o ovoj tematici.

Tip je prejak.:respekt:

Evo, za početak ovu knjižicu. :D

Ako ti nešto nije jasno, javi ili dođi vidit'. :D

Hvala još jednom. To će mi biti razbibriga za praznike:) Najgore je ne znati odakle početi. Svakako ću se javiti kad saznam dovoljno da bih mogao postaviti smislena pitanja.

A gdje početi... Hmmmm, bukvalno od teorije rada diska. Kad se krene od nule, brzo se vide mnoge stvari. Nekad čak i ja prezentacije počinjem s time. :D

Evo i mene, nisam stvarno dugo lurkao ovuda. :)

Ajd da ti probam objasniti.

Vecina ljudi koji nisu bili u dodiru sa enterprise sustavima (banke, telekome, ogromne kompanije od preko 5000 ljudi) gledaju na brzinu diskova kao bandwidth (MB/s -megabajta u sekundi) i to im je jedini parametar koji cuju okolo i koji razumiju, nije za krivit ih. :) No, postoji jos jedan parametar koji je puno bitniji u vecim sustavima, a to je throughput, odn., IOPS (Input/Output operacija u sekundi).

Dakle, primjera radi - imas neku vecu banku, koja ima stajaznam, 200 poslovnica (recimo da pricamo o nekoj banci u USA). Svaka poslovnica ima recimo 10 saltera koji mogu raditi istodobno. I pored toga imamo jos barem 5000 bankomata. Dakle, svi ti korisnici (2000 saltera + 5000 bankomata) napadaju bazu podataka svih korisnika sa njihovim podacima (racuni, dionice, krediti, popisi transakcija, itd). TO JE PROBLEM! Dakle, 7000 istovremenih upita svake sekunde, hrpa razlicitih korisnika, hrpa razlicitih tipova podataka, diskovi UMIRU dok sve to prerostaju.

E sad, da si koristio SATA diskove velikog kapaciteta, ne bi nista postigao. Em su spori (7200rpm), em su spori u dohvatu podataka jer im se glave razletavaju okolo, no presporo. Primjer - ono rostanje koje cujes kada stavis disk defragmentirat recimo, to glava leti okolo po disku i prebacuje podatke. Probaj u tom trenutku staviti nesto kopirati, pa ces vidjeti koliko je usporenje rada diska, pa i cijelog kompjutera.

Zato postoje FC, SAS i SCSI diskovi koji vrte na vecim brzinama (10k, 15k, nesto se svojedobno pricalo i o 18k, no nista od toga) i koji dohvacaju podatke puno brze. No, osim sto vrte brze, oni imaju i mnogo jace magnete za pomak glave kako bi mogli brze pokretati rucicu sa glavama za citanje. Taj brzi pomak glave zajedno sa brzim okretanjem ploca diska utjece na onaj parametar IOPS o kojem sam ti prije pricao. Inace, da imas slabiji magnet i brze okretanje, izgubio bi na IOPSima, no ostao bi ti isti bandwidth (MB/s).

Idemo dalje... Kada koristis RAID polja, onda se kreiraju tzv. LUNovi, odn., ajmoreci particije koje se protezu preko vise diskova, no ne zauzimaju puni kapacitet svih diskova, vec recimo LUN1 koristi 20% kapaciteta svakog diska u polju, LUN2 koristi 30% kapaciteta svakog diska u polju i slicno. Zbog ovakvog nacina rada dolazi do urnebesnog setanja glava i usporavanja samog diskovnog sustava i zato se ovaj dio mora jako pazljivo pripremiti kako ne bi imao LUNove istog opterecenja na istim diskovima.

Zaboravio sam napomenuti, diskovi imaju vecu brzinu na vanjskim dijelovima magnetskih ploca i zato se ti dijelovi koriste za aplikacije koje zahtjevaju ultrabrzi pristup podacima.

Jos jedna stvar - Iggy ti je objasnio da kapacitet nekad nije bitan i da se u nekim slucajevima kada se pokusava izvuci maksimalna brzina iz diskova niti ne koristi u potpunosti. Takav princip slaganja LUNova (dakle, recimo uzmes 10% kapaciteta svakog diska, a ostalih 90% kapaciteta uopce ne koristis jer ce ti usporavati rad ovog prvog LUNa) se zove SHORT-STROKING. Odn., tezis postici minimalni pomak glave kako ne bi previse setala okolo. Danas je puno elegantnije koristiti SSD disk, nego koristiti short-stroking (a da ne pricam koliko je jeftinije). :)

Za kraj - velika kolicina malih diskova vodi ka vecim performansama (sjecase se onog IOPS od maloprije?) uz bolje iskoristenje kapaciteta. Drugim rijecima - nije isto da li koristis 10% od 1TB (100GB) ili 80% od 146GB (100GB).


Inace, za nevjerne tome - 15k disk koji nije hladjen se zagrije na preko 70 stupnjeva, sto ostecuje i magnetski materijal na plocama i fluid u lezajevima diska. To je jos jedan od razloga zasto je short-stroking potrebno izbjegavati u vremenima kada imamo jako kvalitetne SSD diskove (STEC ZeusIOPS recimo).

Recimo 180 komada? :fiju:

Kasnim sa odgovorom gadno...

Ali, ako se ja dobro sjecam, mislim da je na tom kontroleru bio problem sa kreiranjem vise RAID5 polja. Prvo je full-speed, ostala polja nemaju ukljucenu 3Ware akceleraciju. Svakako treba provjeriti, ali sa ovime sam se susreo na nekim 3Ware kontrolerima, no ne sjecam se vise kojima (bilo je to pred 3 godine).

Dalje, svakako idi na RAID5, no imaj na umu da ce ti, u slucaju da vrisne jedan disk, rebuild trajati vjerojatno danima. :kafa:

U cijeloj prici ste zanemarili ulogu hijerarhije, tj glavnu memoriju, koja se u gore spomenutim slucajevima itekako koristi kao cache da se diskovi oslobode opterecenja, tako da su cesto obicni sata diskovi dovoljni. Sto se tice iskoristivosti gledajuci cijenu imho bolje je koristiti 10% diska nego 90%...

Cache ne znaci puno ako imas random read okruzenje. Cache na storage sustavima se koristi vecim dijelom kao write cache, a manjim dijelom za read cache. Iako, postoje neke specijalne primjene gdje ces vise profitirati od read cachea, no tamo mozes trpati i SATA diskove velikih kapaciteta bez puno problema (recimo video-on-demand).

Memorija se može koristiti (kao i cache na svim ostalim elementima) samo ovisno o načinu rada sustava i raspoloživoj količini memorije.
Ako imaš veliku bazu (recimo, par tera) i nedovoljnu količinu memorije (manje od par sto giga) te mali postotak read hita, nekad je bitno bolje isključiti read cache nego ka koristiti.
SATA diskovi nikad nisu dovoljni za to. U ozbiljnim sustavima se koriste rijetko i za manje opterećene sustave, odnosno sustave koji traže sekvencijalni pristup (file sustavi, backup, audio / video). Za sve ostalo se izbjegavaju.
A i bolje je koristiti 90% diska nego 10%, ako znaš što radiš.

@Calypso - neću ni pokušati računati, kad uzmeš u obzir i HSP i drive channel sabirnice i slično... Brrrrrrrrr... :D

Uvijek ti mozes imati sustav koji je takav da tezi u worst case scenarij. Stvar je da je vecina sustava ipak zahvalnija i caching zbog lokalnosti funkcionira dobro u vecem postotku slucajeva.

To je vise zato jer se ne proizvode / testiraju prema normama za enterprise okruzenje nego za soho, ali ovdje je pitanje "za profesionalce" ne za npr banke.

Ovo mi je malo smijesno ako se govori o nekakvim enterprise sustavima.

Inace cini mi se da govoris o sustavima koji u Hrvatskoj postoje u količinama reda veličine 1-2 komada, a ovaj pita za diskove za profesionalce :) Sto se tice pocetnog pitanja, SAS / SCSI diskovi su radjeni prema enterprise zahtjevima, dakle veci MTBF, otpornost itd, pa sa manjom gustocom zapisa se automatski dobiva na robusnosti kompletnog uredjaja (koja je potrebna i zbog znacajno vecih brzina vrtnje i svih problema koji to povecanje prate).

EDIT:

nemam pojma kako ali cini mi se da me forum pobijedio :)

Vako, postoje i tzv. enterprise-grade SATA diskovi koji su dual-ported, radjeni sa boljim i kvalitetnijim materijalima, i jos jedna stavka koja je bitna - pojacalo signala (koji dolazi sa glave za citanje) je zalemljeno, a ne zalijepljeno. :kafa:

Postoje SAS/FC diskovi od 600GB, 10/15krpm. Problem kod njih je vrijeme rebuilda koje moze trajati po dan-dva, razlog - veliki kapacitet.

Inace, na brzim diskovima je gustoca zapisa ista kao i na svim diskovima, no fora je da su ploce manjih dimenzija (kako bi se mogla postici veca brzina vrtnje - problemi sa vibracijama i slicno su tu prisutni).

Sto se tice Iggyevog worst-case scenarija, radi se o primjeru sa velikom bazom podataka koja sama po sebi predstavlja random-read okruzenje i problem je sto je rad takvog sustava izrazito stohastican, i nimalo deterministican (da se koristim malo matematickim izrazima). Drugim rijecima, ne mozes predvidjeti nista, tako da je read-cache od malog znacaja, i ovdje se uglavnom koristi write-cache kako barem dio oko pisanja podataka ne bi pricinjavao problem, dok se citanje rjesava brzim diskovima i naprednim algoritmima citanja podataka sa diskova (imas neke enterprise sustave koji znaju sa RAID1 polja - NE pricam o RAID10 - citati kao da se radi o RAID0 polju).

No, SSD diskovi tu vec dolaze kao spasioci i performanse su im sulude, a i kad pogledas internu strukturu (64MB cacha koji ima vlastito baterijsko napajanje, 64 threada prema SLC NAND memorijskim chipovima, itd), vidis da se tu ne radi o obicnom SSD disku, vec o necem sto je stvarno heavy-duty.